GLAS JAVNOSTI  

 

I n t e r n e t   i z d a n j e

četvrtak, 31. 5. 2007.

 
 

Glas javnosti 24 sata sa Vama... najnovije vesti iz zemlje i sveta...

   vesti dana

   arhiva

   vaša pisma

   istorijat

   redakcija

   kontakt

   pomoć

   pišite nam

 


Pomama Svedočanstva o novoj NDH (8)

Prećutkivanje zločina

Putokaze mladim ustašama daju i mnogi autori koji veličaju zločinačku tvorevinu Nezavisnu Državu Hrvatsku i nastavljaju rehabilitaciju ustaštva i domobranstva

U Hrvatskoj se teži sistematskom ublažavanju, prećutkivanju i negaciji zlodela koja je ustaški režim počinio nad Jevrejima, Srbima i Romima, izjavio je predsednik Zagrebačke jevrejske opštine Ognjen Kraus.

Na dvodnevnom simpozijumu "Od antisemitizma do holokausta", koji je završen 26. maja 1995. godine, prof. dr Kraus je rekao da se u Hrvatskoj sada čak čuje da je u ustaškom logoru smrti Jasenovcu stradalo svega dvadeset hiljada ljudi, a od toga devet hiljada Jevreja. Stoga je postavio pitanje - gde je stradalo dvadeset hiljada od ukupno dvadeset i pet hiljada Jevreja, koliko je bilo u Hrvatskoj pre Drugog svetskog rata. Tome treba dodati, zaključio je Kraus, nebrojene asimilovane Jevreje koji su, prema nacističkim i ustaškim rasnim zakonima, takođe dospeli u nacističke ili ustaške logore smrti.
U Hrvatskoj se nastavlja rehabilitacija ustaštva i domobranstva ne samo u štampi i na skupovima, već objavljivanjem knjiga posvećenih "slavnim" danima hrvatske istorije.

GABELICA I GOLDŠTAJN

Politički sekretar Hrvatske stranke prava Ivan Gabelica ocenjuje u septembru 1995. da "nije istina da je NDH bila fašistička tvorevina" i da su "hrvatski partizanski prvaci odigrali ulogu pravih kvislinga" pošto su radili "protiv životnih interesa svog naroda". Gabelica ističe da su "bitni ciljevi ustaškog pokreta bili formiranje NDH na cijelom hrvatskom povijesnom i etničkom području i obrana te države", a "sve ostalo je sporedno".
Istaknuti publicista Slavko Goldštajn izjavio je da se u Hrvatskoj ideja o "pomirenju svih Hrvata" često koristi za rehabilitaciju ustaštva i da se time otvara prostor i za nove sumnje o fašističkom karakteru sadašnje hrvatske države.

U očekivanju "velebnog" "veličanstvenog" dana, 10. aprila, dana stvaranja Pavelićeve NDH, Hrvatska se odužila još jednom ratnom zločincu. Objavljena je knjiga Eugen Dido Kvaternik, sećanja i zapažanja. Izdanje knjige je finansiralo Ministarstvo nauke, a prilikom promocije u Zagrebu bila je "nazočna Kvaternikova udovica i mnogobrojni štovatelji Kvaternikovog djela", kako su zapazili ovdašnji izveštači.

Predstavljajući knjigu, direktor Instituta za suvremenu povijest Mirko Valentić naglasio je da je hrvatska istoriografija ovo delo "dočekala kao dragulj", jer je posle 1945. godine istorija pisana "uglavnom jednostrano i sa pozicija pobjednika".

U aprilu 1995. godine je reditelj Krešo Golik dobio Vjesnikovu filmsku nagradu "Jelen" za životno delo. To je bio povod da se ovdašnjoj javnosti saopšti priča o slavljeniku koji je, posle filmova "Plavi 9" i "Devojka i hrast", "stradao" zbog "posve beznačajne činjenice".
Naime, pedesetih godina je otkriveno da je 1942. godine ustaški dorojnik Krešimir Golik dobio drugu nagradu na konkursu nedeljnika Ustaša za priču "Jer ustaša se živ ne predaje".

Navodeći da se to otkriće "doduše zbilo u zatvorenom krugu filmskih radnika", autor teksta o Goliku ima veliko razumevanje za dvostrukog "slavodobitnika".

"Nesretni Golik branio se jednako hrabro kao i ustaški zapovjednik iz njegove priče", koji je svojim vojnicima rekao da se moraju hrabro boriti "jer ustaša se živ ne predaje". Pritisci su, međutim, bili tako jaki da je jednom prilikom, "nakon beskrajnih drugarskih kritika i samokritika, uvjeravanja i denunciranja, slomljen priznao da je ipak on, glavom i perom, autor te strašne priče".

U priči o Goliku ne vidi se kako je "stradao", jer je nastavio da snima filmove. No, priča je "poučna", pošto su, eto, u vreme "srbokomunizma" stradali "nevini hrvatski domoljubi". Sada im se nova Hrvatska odužuje, pa i Goliku, koji je dobio nagradu za životno delo.
Putokaze mladim ustašama daju i mnogi autori koji veličaju zločinačku tvorevinu NDH. Mate Šimundić, univerzitetski profesor, koji živi u Mariboru, podseća da "hrvatske oružane snage nisu potpisale predaju. I na to možemo biti ponosni. A ratovalo se sedam dana nakon što se predala nemačka vojska. Izdržali smo duže nego i jedna ratujuća država u Evropi."

Sutra: Hrvatski novogovor


vesti po rubrikama

^feljton

Pomama Svedočanstva o novoj NDH (8)
Slovenija: Mali prljavi rat (20)
 


     


FastCounter by LinkExchange