|  |
 |
  |
 |
 |
Svratite u prelep kompleks na putu Valjevo - Loznica kod sela
Zavlake
Banja Badanja leči telo i dušu
››U banji se leči degenerativni,zglobni reumatizam, artroza, oboljenja
kolena, kukova, kičme, zapaljenjski reumatizam (reumatoidni artritis),
kožne bolesti (psorijaza, hronični ekcem), hronična ginekološka
oboljenja, sterilitet‹‹
Mnogi bolesnici pate od različitih reumatskih oboljenja,
koja, i pored lekova opstaju. Ali iskonska priroda je postavila
svoje "lekare" u različitim delovima Srbije koji uspešno
leče ovaj problem. To su banje i njihove mineralne vode. Čudesna
je moć tih naizgled običnih voda, koje dolazeći iz velike dubine
Zemlje kupe usput čestice raznovrsnih minerala. Treba im se sa
puno poverenja predati i koristiti njihovu lekovitost. Banje su
mesta gde se spaja i sjedinjuje ljubav čoveka i zemlje, ali ljubav
koja leči, podiže životnu snagu, okrepljuje. Jedna od takvih je
i Banja Badanja, čudesne isceliteljske snage.
Banja Badanja je na putu Valjevo - Loznica, kod sela Zavlake,
od koga je udaljena 4,5 kilometara. Banja - stacionar je pribijena
uz levi obod široke ravni Cerničke reke, ispod odseka visokog
50 - 60 metara, koji obeležava duboku rasednu pukotinu duž koje
izbijaju lekoviti mineralni izvori sumporovite vode, i nešto nizvodnije,
izvor vode sa puno gvožđa, čije je korito obeleženo crvenom skramom
gvožđevitih jedinjenja. I ova voda je dragocena za osobe koji
imaju lošu krvnu sliku. Pomenuta ravan blago uranja u podbrda
na desnoj strani reke, na kojima se pogled zadržava i odmara.
Banjski ambijent je uronjen u tepih zelenih i mirisnih livada.
Tu nema industrijskih zagađivača, a putem retko prolazi automobili.
Čovek koji dolazi iz gradske vreve ovde uranja u čudesan ambijent
mira, čistog vazduha i tišine.
U banji se leči degenerativni zglobni reumatizam, artroza, oboljenja
kolena, kukova, kičme, zapaljenjski reumatizam (reumatoidni artritis),
posledice trauma i ratnih ranjavanja, kožne bolesti (psorijaza,
hronični ekcem), hronična ginekološka oboljenja, sterilitet.
Neki bolesnici tvrde da su im za samo pet dana upotrebe vode
i mineralnog blata prestali bolovi u kolenima i krstima. To ipak
ne znači da se svi mogu nadati brzom ozdravljenju, što zavisi
od stepena oštećenja koštano-zglobne strukture i drugih osobina
oboljenja, ali je to pokazatelj čudesne lečilišne snage ove banje.
Zapravo mi pišemo o ovoj Banji zbog mnogih nevoljnika koji pate
od reumatoidnih oboljenja i kojima savremeni lekovi nisu mnogo
pomogli. Skoro da nema bolesnika lečenih u ovoj Banji koji nije
osetio značajno poboljšanje zdravlja. Banja je pravi dragulj prirode,
božji dar onima koji su nadu u ozdravljenje izgubili.
Banja raspolaže komfornim sobama, sa klima uređajima, telefonom,
televizorom, tušem. I pored naglašenog komfora boravak u Banji
nije skup. Nudi se čak plaćanje troškova lečenja u osam do deset
mesečnih rata. Sale za lekovito blato i kade za kupanje u mineralnoj
vodi su samo na desetak metara od soba. Po obavljenom kupanju
i drugim medicinskim tretmanima, bolesnik se vraća u toplu sobu,
gde psihički i fizički opušten doživljava dodatno okrepljenje.
Hrana je raznovrsna, i kalorična. LJubazno osoblje je uvek na
usluzi,tako da i teže pokretni bolesnici ne treba da budu zabrinuti.
Banja leči telo, banjska okolina odmara dušu. "Badanj banja,
Badanj grad"... Doista, ovde nema nikakvog grada, niti će
onaj ko je mator postati mlad, ali će svaki korisnik ove banje
otići vidno oporavljen i ispunjen životnom energijom i većom nadom
u bolji i kvalitetniji život.
Dr Radovan Ršumović, Beograd
|
 |
  |
 |
  |
 |
 |
Seljak uvek kriv za sve
Poštovani ministre, pišem vam u ime svojih meštana
i roditelja Đure i Božane Klarić koji žive u selu Banatski Sokolac,
region Južnobanatski, opština Plandište. Dana 8. 6. 2006. dobili
su od vašeg Ministarstva pismo sa uplatnom priznanicom za povraćaj
novca koji su dobili prošle godine za ugroženo poplavom zemljište.
Naglašeno je da su greškom dobili pare bez detaljnog objašnjenja
"koje" i "čije greške".
Obratili smo se telefonom gospodinu Živanoviću za objašnjenje
koje nam nije dao, niti su ga interesovala naša pitanja. Citiram
njegove reci: "Što ste podizali pare kad nisu vaše. Vidimo
se na sudu 20. 6. 2006. godine. "Kategorično je rekao da
moraju da uplate datu sumu 129.536.62 dinara do 19. 6. 2006. godine,
a u protivnom će biti pokrenut sudski postupak i zatezna kamata.
Moram naglasiti da su moji roditelji jedva pismeni, stari su 70
godina, bolesni i u vrlo lošem psihofizičkom stanju. Žive i rade
pošteno, uredno plaćaju državi obaveze, nikom ne duguju, pa bih
molila za obrazloženje o čemu se radi? Oni poseduju zemljište
koje je bilo pod vodom prošle godine i ostalo neobrađeno. Vaša
komisija je izlazila na lice mesta, beležila, utvrđivala štetu
i na osnovu toga su i preko Novosadske "Erste" banke
bili isplaćivani.
Moji roditelji, niti bilo ko od meštana, nije učestvovao u proceni
štete, niti su davali bilo kakve podatke o sebi i veličini imanja.
Stoga ne možemo priznati grešku koju mi nismo napravili. Jedno
staračko, seljačko domaćinstvo, ne može vratiti pare za deset
dana, kako Ministarstvo zahteva, već kroz prinose sa njiva i u
ratama.
Molimo da nam hitno javite o čemu se radi, a da se uplata bespovratne
pomoći stopira do daljnjeg. Ispoštujte narod da bi i vi sami bili
poštovani. Seljaci nisu kriminalci, već jedan pošten i radan narod.
Ne vređajte njihovo dostojanstvo i muku. Uz izvinjenje Ministarstvu,
bilo bi čovečnije da se u nekoliko rata vrati novac, nego ovako
što ste uradili.
"Krivac postoji, ali to nije nedužni seljak"!
Slavica Klarić, Belaković
|
 |
  |
 |
  |
 |
 |
Profesori plaćeni za nerad i neodgovornost
Pod gornjim naslovom Glas javnosti (11. juna ove
godine) je, ne znam po koji put u ovoj godini, kao i ranije, objavio
podatke o teškom položaju studenata, na putu do diplome, kojom
se ozvaničava profesionalna promocija, odnosno put u život i svet
rada. Pošto se već dve decenije bavim, pored ostalog, studentskim
pitanjima i univerzitetskom pedagogijom kao naučnom disciplinom,
osećam potrebu da u ovom času kada je dinamika ispita i upisa
na fakultetima na najvišoj tački "ključanja", skrenem
pažnju na nekoliko krupnih, tradicionalnih i pogubnih problema
po akademsku omladinu i društvo. U pomenutom tekstu u Glasu javnosti
govori se o slobodi haosa u nametanju dažbina pri upisu, zatim
o tolerisanju nekvalitetnog rada u srednjem obrazovanju, kojim
se iznuđuje plaćanje privatnih časova iz pojedinih predmeta. Radi
se o nerazumnom, enormnom i nemoralnom nametanju prepreka da mladi
ostvare svoje životne planove kroz završavanje studija.
Pet godina se radi na degradaciji višeg i visokog obrazovanja,
sve pod floskulom "bolonjskog leka" za "preporod"
univerzitetskog zdanja. Skrivanje istine o univerzitetu se nastavlja,
a katastrofalne posledice se umnožavaju. Studenti trpe, ćute,
plaćaju, padaju na ispitima, najčešće greškom profesora i ustanove
i nemaju kome da se požale.
Hoću da ukažem na jedan problem o kojem se decenijama ćuti ili
usputno prozbori poneka primedba, više kao trač nego kao kritika.
Reč je o pismenom delu ispita ili pismenom ispitu iz predmeta
za koje to nije neophodno. Radi se o neprofesionalnom i nemoralnom
činu kod većine "pismeno-ispitivača". Ispitivanje na
studijama je rak-rana, odnosno, samovolja, subjektivna procena,
pa i "šacomertija" "nepogrešivih" ispitivača.
Kakve su ljudske drame, tragedije, društvene štete od toga - uvek
je to ostajalo tajna, istina od koje se beži. Ima profesora koji
ne znaju da predaju, niti da ocenjuju, a hoće zvučan autoritet,
obeležen strahopoštovanjem, dakle kompleksne i kompleksirane ličnosti.
Posle testomanije, koja je danas poprimila velike razmere, pismeno
ispitivanje kao "uvod" u usmeno ili jedina provera znanja,
po pravilu je problematične vrednosti, često proizvoljnih ocena
(ne namerno, već po logici pogrešne prakse). Da ne dužim pristup
glavnom problemu, pismeni ispiti se najčešće daju zato što profesori
nemaju vremena da ispitaju ogroman broj studenata. Još veći problem
je taj što pismene radove studenata ne čitaju profesori, već asistenti,
a često se dešava da osim površnosti u čitanju napisanog, uopšte
i ne čitaju napisano! I tako, "papir trpi" uzaludno
pisanje, trema trese, ispit postaje lutrija, nije dovoljno znati
za pozitivnu ocenu, profesor nekažnjeno kažnjava nedužne akademce.
Oni gube godine, zdravlje, životne šanse, a profesor redovno dobija
platu i honorare za svoj nerad i neodgovornost. O tome se ćuti!
O tom zlu!
Prof. dr Drago T. Pantić, Beograd
|
 |
  |
 |
  |
 |
 |
Uludo trošenje narodne energije
I političari i novinari ovih dana, umesto da podignu
i ovo malo optimizma narodu Srbije, stvaraju atmosferu apatije
koja guši svaku kreativnost i optimizam. Mediji su, očigledno,
podlegli nekolicini političara koji se stalno "vrte"
u silnim tok-šou istupanjima. Da li su oni uopšte svesni u kojoj
državi žive i kako se ta država zove! Da li stranke uopšte imaju
neki program i koliko ga se pridržavaju da bi glasači mogli da
se opredele za nešto što im izgleda najpovoljnije. Zna se koji
su prioriteti.
Gubilo se i opet se gubi vreme trošeći uludo narodnu energiju
u nešto što se već znalo kad je potpisivano da neće opstati kad
prođu tri godine. Krenite konačno da rešavate probleme u svojoj
državi. Prestanite sa pritiskom nadole, da bi država i narod krenuli
nagore! Ne, po vašem shvatanju politike vaših džepova - što narodu
ide na gore to je našim džepovima na bolje.
Pustite Srbiju da glavu digne gore. Srbija je vratila svoju punu
državnost i to bi se desilo, gledajući događaje unazad, kad-tad.
Ostala je dostojanstvena i nema osećaj krivice, a vi joj to namećete.
Ne date joj da se zasluženo raduje i ponosi. Govorite o nekim
ispitivanjima javnog mnjenja, a zna se dobro da je javno mnjenje
odavno za to da se krene sopstvenim snagama.
Zabrinjava me što vidim, skoro da nemam poverenja da glasam za
fantazmagorične političare. Što se medija tiče, gde su ti slobodoumni
novinari da stanu uz narod, da stanu uz državu koju konačno treba
osmisliti. Smučilo mi se gledajući polupraznu Narodnu skupštinu.
Mesec dana rešava se pravilno postavljanje i pravo vrednovanje
Srbije. U prvom planu poslanicima su lični interesi, umesto narodnih.
Dokle...
Srbijanka Pavlović, Beograd
|
 |
  |
|
|