GLAS JAVNOSTI  

Izdaje NIP „GLAS” a.d.
„GLAS JAVNOSTI“ d.d.

Vlajkovićeva br. 8, Beograd, Jugoslavija

 

I n t e r n e t   i z d a n j e

 
 

Glas javnosti 24 sata sa Vama... najnovije vesti iz zemlje i sveta...

 

 

 


vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Links

Srpsko nasleđe

Glas nedelje

SINA

SNAGA

PISMA

 


Glasovi Crnogoraca u Srbiji bili bi kobni po vlast u Podgorici

Sigurno samo u Cetinju

Takozvana Venecijanska komisija je, kako se i očekivalo, saopštila da oko 300.000 državljana Crne Gore koji žive u Srbiji ne treba da glasaju na referendumu o političkom i pravnom statusu svoje uže otadžbine, razume se ukoliko takvo izjašnjavanje bude organizovano

Neraskidive bratske veze

Uz sva uvažavanja iskustva i stručnosti za pitanja međunarodnog prava, mora se konstatovati da su "venecijanci" ovom prilikom načinili velike (po) greške i da su se zbog tog nemerljivo mnogo ogrešili u odnosu na crnogorske državljane koji žive u Srbiji, ali i - Srbijance u celini. Ako su se ti uvažavani evropski stručnjaci pri zauzimanju stava o najavljenom referendumu u Crnoj Gori služili primerima iz evropske prakse, greška se sastoji u tome što se ta praksa ne može ni na koji način primeniti na narod Srbije i Crne Gore i to iz najmanje tri razloga.

Ponajpre zato što su Srbi - Srbijanci i Srbi - Crnogorci po svim socijalnim, duhovnim i drugim osobenostima jedan narod. Drugo, nigde ni između bilo kojih država EU ne postoji toliki nivo izmešanosti (rodbinske, kumovske, radne, gostujuće, prijateljske i krvne) među ljudima kao što je slučaj sa članicama još žive državne zajednice Srbije i Crne Gore. Treće, ne postoje nikakvi ekonomski, politički interesi između građana Srbije i Crne Gore zbog kojih bi trebalo graditi dve nezavisne države. Dakle, nema nikakvih razlika između građana dve republike. A kome je u interesu da te razlike stvara i produbljuje ovom čitaocu Glasa nije poznato.

S obzirom na to da je već izvesno da aktuelna vlast u Crnoj Gori (čak i da je Venecijanska komisija sugerisala da im se to omogući) neće dozvoliti da državljani Crne Gore iz Srbije glasaju, valjalo bi preduzeti odgovarajuće organizacione mere kako bi se omogućilo da oko 300.000 Crnogoraca - državljana ove republike, ostvari svoje pravo na izjašnjavanje o pravnom i političkom statusu njihove domovine na referendumu, ukoliko ga bude bilo.

Budući da među državljanima Crne Gore koji žive u Srbiji jedan deo podržavaju separatizam, na tome izjašnjavanju ne treba očekivati da bi svi srbijanski Crnogorci glasali za zajedničku državu. Ali procene pokazuju da bi se dve trećine zasigurno izjasnile za opstanak državne zajednice, odnosno zaokružilo bi reč "za".

Srbija da obezbedi pravo glasa

Državljani Crne Gore koji žive u Srbiji nikada ni od koga nisu bili ugrožavani, pa sledstveno tome, oni se i nisu organizovali kao nacionalna skupina ili manjina. Zbog toga oni kao takvi nemaju novaca da bi organizovali izjašnjavanje o referendumu. Zato bi taj važan posao trebalo da organizuje aktuelna vlast Republike Srbije. Neka ostane zapisano šta o referendumu misli oko 300.000 državljana Crne Gore koji žive u Srbiji.

Vreme i istorijska pravda će pokazati da je mondijalistička skupina označena pod Venecijanskom komisijom napravila golemu grešku prema državljanima Crne Gore koji žive u Srbiji jer im je onemogućila da se slobodno izjasne o budućem položaju domovine u kojoj su rođeni i iz koje se nikada nisu iselili jer za tim nije bilo potrebe.

Milutin Tijanić, penzioner, Beograd


Da li će 22. maj postati praznik srpskih pasoša

U martu sam čitala odličan i važan tekst o novim pasošima, koji bi trebalo da budu pušteni u štampanje 24. maja, dok će stari ostati u opticaju do njihovog isteka. Tekst me je zainteresovao i volela bih da znam da li su pripreme u toku za pravljenje novih putnih isprava. Sa dosadašnjim, Savezna Republike Jugoslavije, dokazuje se tarifa zavere poniženja srpskog naroda. Meni je drago da veliki patriota gospodin Tomislav Nikolić misli na nas mlade iz Srbije tako što dva puta dnevno spomene Kosovo za pet hiljada evra mesečno, i još tri puta reč krađa za dodatne dnevnice. Putujte, gospodine Nikoliću, na vaš istok, a ja istok imam i ovde, ne moram tamo da bi gledala kriminal i sirotinju i vama omražene tajkune.

Ja, kao mlada, daću glas onome ko mi omogući da putujem gde hoću, bez zabrane kretanja poput kriminalca sa još lažnim pasošem zemlje koja je nepostojeća. U tekstu su spominjani biometriski pasoši koje ima samo Australija, a tu tehnologiju do 1. juna će imati zemlje Evropske unije, gde mi ne pripadamo, pa ne vidim razlog za iz krajnosti u krajnost, od prastarog dokumenta - prastarog naziva do najsavremenije putne isprave na svetu, samo još da saznamo pravi naziv.

Iskreno bilo bi bolje da nam biometriski pasoš košta 50 evra pa da s njim možemo negde, nego 15 evra, a da ne možemo nigde, ali ja sumnjam da su oni to u stanju da izvedu, odnosno, mislim da nemaju tu tehnologiju. Dovoljno im je da, poput kanadskih pasoša, samo nalete providnu najlon nalepnicu preko podataka, koja, ako se krene odlepljivati, uništava podatke. To je jeftino, a efikasno, samo da se ne trudimo da budemo pametniji od Kanađana. Gospodo iz ministarstva, čekamo 22. maj - dan pasoša Srbije, prvi put u istoriji od Kraljevine Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije do Savezne Republike Jugoslavije. Ući ćete u istoriju, gospodo iz policije, svaka čast i srećno.

Violeta Jović, Beograd


Tražimo istinu o "slučaju Martinović"

Otvoreno pismo predsedniku Tadiću i premijeru Koštunici

Pošto su se gospodin Boris Tadić, predsednik Republike Srbije, i njegova Narodna kancelarija oglušili o molbu porodice Đorđa Martinovića da im se pomogne u otkrivanju istine o stradanju njihovog oca, koga su pre 20 godina albanski fašisti i separatisti nabili na kolac obložen flašom, 350 potpisanih studenata Pravnog fakulteta u Beogradu mole Vas sledeće:

1. Da se na Prvom programu RTS-a prikažu dokumentarni filmovi koji govore o slučaju Đorđa Martinovića - "Strah od istine" i "Optužujemo", a koje smo imali prilike da vidimo u velikom amfiteatru Pravnog fakulteta. Ovi filmovi su zabranjeni da se prikažu na samozvanoj "nacionalnoj" televiziji RTS već dvadeset godina.

2. Da se "uživo" omogući autorima i saradnicima ovih filmova da javno kažu svoje mišljenje o zločinu.
O pomenutom dopisu predsedniku g. Borisu Tadiću obavestili smo i predsednika vlade gospodina Koštunicu. Nadamo se da će javno servis demokratske Srbije omogućiti da se posle dve decenije istinu čuju svi građani Srbije.
- U potpisu, 350 članova Parlamenta Pravnog fakulteta - Odbor za genocid, Mladen Mrkalj, prof. dr Zoran Krivokapić, jedan od lekara Đ. Martinovića, Milorad Bajić, filmski režiser-autor pomenutih filmova čije je prikazivanje zabranjeno na RTS-u (O ovoj zabrani upoznat nadležni ministar, gospodin Dragan Kojadinović), prof. dr Stanislav Nikić, šef Neuoropsihijatrijske klinike VMA


Voždovac obnavlja Dom kulture u Ripnju

"Dom kulture bez kulture", 19. april 2006.

U dnevnom listu Glas, od srede, 19. aprila, objavljeno je u rubrici "Glas čitalaca" pismo gospodina Tomislava Gluvića iz Ripnja, pod nazivom "Dom kulture bez kulture". U poslednjem pasusu objavljenog teksta, gospodin Gluvić se žali na nebrigu opštinskih vlasti kada je u pitanju očuvanje Doma kulture u Ripnju. Molim vas da objavite pojašnjenje opštine Voždovac kako bi cenjeni čitaoci lista Glas mogli da dobiju celovitu informaciju.

Prema predviđenim radovima za 2006. godinu opštine Voždovac, u planu je da se u roku od najkasnije dva meseca uredi prostor ispred Doma kulture koji podrazumeva popločavanje dela platoa, sadnju drveća, postavljanje dečjih rekvizita, formiranje travnatih žardinijera. Takođe, biće betonirane pešačke staze od Doma kulture do osnovne škole. Prema projektu, predviđena je i sanacija krova i uređenje bioskopske sale koja će biti pretvorena u multifunkcionalnu salu, koja će moći da odgovori zahtevima za raznolika kulturna, sportska i ostala događanja. Sve ove planirane aktivnosti urađene su u saradnji sa građanima Ripnja.

Građani Ripnja dobiće na upotrebu Dom kulture koji će, nadamo se, zaživeti mnogobrojnim kulturnim, umetničkim, sportskim i ostalim programima, o čijem kvalitetu ćemo zajednički brinuti.

Goran Lukačević, predsednik opštine Voždovac