GLAS JAVNOSTI  

Izdaje NIP „GLAS” a.d.
„GLAS JAVNOSTI“ d.d.

Vlajkovićeva br. 8, Beograd, Jugoslavija

 

I n t e r n e t   i z d a n j e

 
 

Glas javnosti 24 sata sa Vama... najnovije vesti iz zemlje i sveta...

 

 

 


vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Links

Srpsko nasleđe

Glas nedelje

SINA

SNAGA

PISMA

 


Odbrana prava na drugačije mišljenje

Povodom teksta Petra Handkea

Čekamo naša pera da nastave, razveju priču, ne samo... Još jednom... već više puta i stalno za Srbiju (i Crnu Goru, prim.a.)! Nestrpljivo čekamo imena koja su odzvanjala našim oslobođenim trgovima, našim oslobođenim kolumnama, našim oslobođenim studijima i medijima, našim oslobođenim bankama (i u njima našeg oslobođenog novca) glasove naših oslobođenih bagerista i radničke, književno-umetničke klase, da pronesu, zagrme, najzad, celim svetom - Srbija (i Crna Gora, p.a.) je slobodna!!

Čekamo vas, antimiloševićevsko (poneki i s pravom, usudom talenta)! proslavljeni, da nam dignete ovo preostalog morala. Basara, javite se, Velikiću javite se, Ivane Ivanoviću, Vuče Draškoviću, Nenade Prokiću, Bajčetiću, biv. dir.Tadiću, sestre (bivše) Bobić, Nedo (Arnerić) ljudi sa filma, pozorišta...i ostali oglašeni i oglašene...javite se! Pomažite, gospodo, pa nismo stigli ni do pola puta do slobode u koju ste nas vi, medijski i literarno ubeđivali! Fakat, ubeđujete i do dan-danas (samo što nam iščezava i ovo malo kondicije i para, najmiliji)!

Pomozite od stega lopovluka, mržnje, (manjeg straha, najvećeg petooktobarskog uspeha)!Na ovom sve usamljenijem ostrvu, sa Titinim, generalski zaslužnim kućama na Dedinju, Senjaku, Topčideru... itd, više puta revolucionarno preotimanim od iste vojno-bezbednosne postave! Ukrstite koplja sa stranim piscem! Pomozite i pokažite ovom toliko preumljivanom narodu u prošlom veku, gde je - Put, Istina i Život! Objasnite mu kako i koliko ova zemlja brine i materijalno saoseća sa onima koji su posle desetogodišnjeg loma kroz bljeske i oluje, sa krešendom belog anđela(!?) sačuvali glavu na ramenima; i šta ta glava danas čuje, šta vidi, šta jede, gde joj je jastuk!? I ne samo to, naravno!

Književnik Bora Ćosić iz Beča navodi da u Srebrenici nisu izginuli samo borci, već većina muškog stanovništva. Prvi odgovor g. Handkeu. Dokazano, provereno!? (Handke inače govori i o besmislenom kvantumu smrti i istom majčinskom plaču na svim stranama.) Hoćemo li da usaglasimo istinu, jednu jedinu, sa samom sobom ili sa ušima koje žele da čuju kako njima odgovara!? Ni po babi, ni po stričevima, ali ne u ime novog kruga osvete, već u ime velikog Mirenja Duša koje nije slabost, već naprotiv, istinska hrabrost na ovim prostorima! Stoga je - umir krvi zajednički, svetski, evropski i naš, domaći zadatak. Domaći zadatak Novoga Veka! O tome je najviše znao Andrić, to Handke i navodi. Boris Tadić, izabrani politički predstavnik ovoga naroda, je uradio prvi, pravi iskren gest; (mešavina ličnog i političkog). Početak.

Dozvolićete, g. Handke da vam naši intelektual. građani, sa sekirajuće utemeljenim argumentima, bar oni kunst (a i drugi) društveni pregaoci, koji su - na račun javnog vrištanja protiv "Miloševića i njegove kamarile" od 6. (pre podne) oktobra 2000. god. i dalje - zauzeli raznorazna komforna radna mesta, stanove, medijske uloge i završili "svoj poso"; sivi fakultetski diplomci, desetari naše oktobarske (r)evolucije) - da vam skinu(razumevajući vaše neznanje) veo vaše zablude o zadnjem pedesetogodišnjem a pogotovo petnaestogodišnjem l' art pur l'art, Tito-Miloševićevskom zakonskom vladanju Srbijom! Ili: "Sve je druže kao što vidiš, ako se drugačije ne naredi...!" Ne, gospodine Handke, sumnjam da će neko od prozvanih da vam se obrati.

Bože dragi, svetogrdno govorim, ali znam, g. Handke, da ne mali broj umetnika na ovim prostorima još uvek, (istina povremeno)!? zavidi Sl. Miloševiću na pravilnim, redovnim obrocima i kakvim-takvim toplim krovom nad glavom. No, to su umetnički trećepozivci, g. Handke, na kojima su se, kao i nad trećepozivcima u svim oblastima života, lomili neumereni Miloševićevski( čiji bi drugi)!? vrhovno-komandantski apsolutno loše procenjeni potezi; jer su trećepozivci u ovom slučaju, bili skoro ceo narod, g. Handke!

U zemlji koja nije objavljivala rat, gomile i gomile izbeglog naroda, prognani od dojučerašnjih komšija, dolazili su u okrilje osionih, turbo-folk opravoslavljanih, neznajućih, nepripremljenih građana koji slave junake meksičke sapunske serije i beže u pinkovizijske oblake! To je trajalo toliko dugo, g. Handke, svih godina Miloševića i sa takvim neverovatnim zamahom, da traje i do danas. Vi ste, nažalost, tome svedok.

Evropa koja je grubo, maćehinski stavila na neumerena iskušenja južnoslovenske narode koji su i inače na sudbinskom ras-krstu (to Evropa oduvek zna, ali je ne zanima)!? pokušava, nezgrapno, da zatrpa, nađe pravdu i krivdu, brojeći kvantum leševa, stajući na stranu slabijih kao na fudbalskoj utakmici! Pa se onda udara u glavu zbog neznanja!? Ne preterano, naravno! Da, Evropa, Hagom, sama sebi u stvari, sudi! U ime istinske slobode i moralne kondicije koje načelno zagovara, to bi trebalo da bude, javno protumačeno ili ne, sledeća faza haškog procesa! Procesa ujedinjenja evropske Hristolike savesti, "vo vjekove vjekova..."!

Iako smo na suprotnim stranama g. Handke, po impresijama o čoveku i ljudima koji su i kako su, na čelu sa gore navedenim, "vodili" ovu zemlju, ja od ovolikih i onolikih napada pravednih i ogorčenih vašim tekstom, branim vaše pravo na drugačije mišljenje!

Slobodan J. Čvorović, književnik, Beograd


Sistem školstva zahteva temeljnu reorganizaciju i ulaganje

Od kompjutera do nepismenosti

Povodom članka objavljenog u vašem listu o tome da 55 odsto škola u Srbiji nema ni elementarnu higijenu, navela bih nekoliko primera:

1. U ultramodernoj školi direktor ponosno pokazuje učionice, sve kompjuterizovane. Jezička laboratorija da vam dah zastane. Na oglasnoj tabli raspored raznoraznih radionica. Svratimo i u fiskulturnu salu. Deca razdragano ubacuju lopte u koš. (Bolje život, droga ne, po uzoru na naše prosvetne vlasti). Pored zida uredno raspoređeni kante i lavori. Pitam kakva je sportska disciplina u pitanju, možda sam nešto propustila iz novog programa fizičkog vaspitanja. O, ne, samo krov prokišnjava, a lokalna zajednica nema para. Otkud onda kompjuteri, pitam. Pa, delom je poklonio ministar, delom Evropska unija.

Seoska učiteljica sa 30 godina radnog staža, kao i obično, ustaje u pola pet. Hvata prvi autobus "ko-to-tamo-peva" (zajedno sa pekarima i radnicima koji se vraćaju iz noćne smene). Stiže u poslednju stanicu autobuske linije. Pola šest. Onda je čeka još pet kilometara pešačenja, zimi, leti. Stiže u istureno odeljenje u 7 sati. Još sat vremena do početka nastave u kombinovanim odeljenjima.

Prvo silazi do obližnjeg potoka, zahvata vodu, vraća se u oronulu zgradu, naloži vatru u dotrajalu furunu da bude toplo dok đaci-pešaci ne stignu i skuva sebi kafu. Dešava se i da zadrema pa je učenici bude.

Od tehnologije povremeno ima kredu i tablu.
Kada je stiglo pismo iz Ministarstva da bi ministar želeo da pokloni jedan kompjuter (uz prisustvo medija), učiteljica je najljubaznije zamolila da joj donese i jedan bicikl, kako bi okretanjem pedala mogli proizvesti neophodnu struju.

Učiteljica iz prethodne priče sa 30 godina radnog (radnog-mučeničkog) staža dobije ponudu da, ako želi, može uz "pristojnu" otpremninu u penziju. Za oko pet hiljada evra. Onda pomisli da je čula da su neki prilikom privatizacije dobijali otpremnine u visini i do 10.000 do 15.000 evra. Istina, bili su korisniji za društvo. (Recimo, proizvodili zakone ili pivo.)

Kad bolje promisli, od pet hiljadarki prema potrošačkoj korpi njena četvoročlana porodica (deca na studijama, muž nezaposlen) moći će da preživi čak pet godine!

Prema broju nepismenih drugi smo u Evropi. U 55 odsto naših škola deca "vežbaju" na čučavcima. Ovo je 21. vek. Ovo je Srbija? A prosvetne vlasti? Putuj, igumane!

Dr Margit Savović, pedagog


Opšta pivomanija

Poslednje dve-tri godine očevici smo abnormalnog reklamiranja piva preko TV ekrana. Toliko su reklame česte da predstavljaju ne samo neukus već i agresiju na svest ljudi. Međutim, kada bi se reklamiralo nešto što je zaista neophodno ili korisno, možda bi se moglo tolerisati, ali reč je o reklamiranju proizvoda sumnjivih dijetetskih kvaliteta. Umereno korišćenje piva nije štetno, naprotiv čak je i veoma korisno piće.

Ipak, preveliko konzumiranje piva, na čega ukazuju reklame, nije ni malo bezazleno. Sa medicinskog aspekta treba znati da pivo sadrži veliku količinu maltoze koja izaziva brzo povećanje šećera u krvi. Često korišćenje piva može izazvati rak rektuma, debelog creva i mokraćne bešike. Pivo je bogato purinom koji prelazi u mokraćnu kiselinu, što može dovesti do gihta ili do pogoršanja te bolesti. Pivo sadrži veću količinu ugljen-dioksida koji nadima i ne deluje povoljno na digestivni trakt, a tri piva popijena zaredom mogu da povećaju krvni pritisak. To su negativne strane piva koje se naročito ispoljavaju ukoliko se ovo alkoholno piće koristi u većim količinama, a to je cilj svih tih markentinških reklama. Dakle, ne biraju se sredstva da bi se došlo do cilja, do novca i zarade.

Izgubili smo sve kriterijume za ljudskost i lepotu. Gradimo fabrike smrti (čitaj fabrike cigareta) samo da bi se došlo do novca i zarade, a ne obraća se pažnja na to što će veliki broj ljudi oboleti i umreti od raka. Pivopijama treba reći da pivo ima i pozitivnih strana. U malim količinama, kao i svaki drugi alkohol, a posebno crno vino, pozitivno deluje na srce i krvne sudove, osvežava, bogato je vitaminom B, ali prekomerna upotreba, za čega se zalažu reklame, više je nego štetna.

Dragan Đurić, Inđija


Vakcine nema kada je potrebna

Pri kraju jeseni, u vreme kada se daju vakcine, tog preventivnog sredstva nema - nigde! Medijski izvori obaveštavaju građanstvo da se uvezlo samo 70.000 vakcina protiv gripa iz Francuske, što je nedovoljno ni za apoteke jednog regiona. Domaća fabrika lekova"Torlak" proizvodi vakcinu protiv gripa u maloj količini da bi sa minimumom izmirila obaveze prema nekim domovima zdravlja i prioritetnim klinikama, gde se vakciniše medicinsko osoblje.

Stariji stanovnici, hronični bolesnici i deca ove godine će ostati bez preventivne vakcine, na milost i nemilost raznim bolestima. Raspitujući se kod državnih i privatnih apoteka da li postoji mogućnost za dodatne količine kako domaće, tako i uvozne vakcine, rukovodioci i vlasnici farmaceutskih radnji odgovaraju negativno, sa negodovanjem prema politici Ministarstva zdravlja, kome savetuju smenu ministra jer ne ispunjava svoje dužnosti

Bruno Zgaga, Bela Crkva