|
 |
 |
  |
 |
 |
Odbrana prava na drugačije mišljenje
Povodom teksta Petra Handkea
Čekamo naša pera da nastave, razveju priču, ne
samo... Još jednom... već više puta i stalno za Srbiju (i Crnu
Goru, prim.a.)! Nestrpljivo čekamo imena koja su odzvanjala našim
oslobođenim trgovima, našim oslobođenim kolumnama, našim oslobođenim
studijima i medijima, našim oslobođenim bankama (i u njima našeg
oslobođenog novca) glasove naših oslobođenih bagerista i radničke,
književno-umetničke klase, da pronesu, zagrme, najzad, celim svetom
- Srbija (i Crna Gora, p.a.) je slobodna!!
Čekamo vas, antimiloševićevsko (poneki i s pravom, usudom talenta)!
proslavljeni, da nam dignete ovo preostalog morala. Basara, javite
se, Velikiću javite se, Ivane Ivanoviću, Vuče Draškoviću, Nenade
Prokiću, Bajčetiću, biv. dir.Tadiću, sestre (bivše) Bobić, Nedo
(Arnerić) ljudi sa filma, pozorišta...i ostali oglašeni i oglašene...javite
se! Pomažite, gospodo, pa nismo stigli ni do pola puta do slobode
u koju ste nas vi, medijski i literarno ubeđivali! Fakat, ubeđujete
i do dan-danas (samo što nam iščezava i ovo malo kondicije i para,
najmiliji)!
Pomozite od stega lopovluka, mržnje, (manjeg straha, najvećeg
petooktobarskog uspeha)!Na ovom sve usamljenijem ostrvu, sa Titinim,
generalski zaslužnim kućama na Dedinju, Senjaku, Topčideru...
itd, više puta revolucionarno preotimanim od iste vojno-bezbednosne
postave! Ukrstite koplja sa stranim piscem! Pomozite i pokažite
ovom toliko preumljivanom narodu u prošlom veku, gde je - Put,
Istina i Život! Objasnite mu kako i koliko ova zemlja brine i
materijalno saoseća sa onima koji su posle desetogodišnjeg loma
kroz bljeske i oluje, sa krešendom belog anđela(!?) sačuvali glavu
na ramenima; i šta ta glava danas čuje, šta vidi, šta jede, gde
joj je jastuk!? I ne samo to, naravno!
Književnik Bora Ćosić iz Beča navodi da u Srebrenici nisu izginuli
samo borci, već većina muškog stanovništva. Prvi odgovor g. Handkeu.
Dokazano, provereno!? (Handke inače govori i o besmislenom kvantumu
smrti i istom majčinskom plaču na svim stranama.) Hoćemo li da
usaglasimo istinu, jednu jedinu, sa samom sobom ili sa ušima koje
žele da čuju kako njima odgovara!? Ni po babi, ni po stričevima,
ali ne u ime novog kruga osvete, već u ime velikog Mirenja Duša
koje nije slabost, već naprotiv, istinska hrabrost na ovim prostorima!
Stoga je - umir krvi zajednički, svetski, evropski i naš, domaći
zadatak. Domaći zadatak Novoga Veka! O tome je najviše znao Andrić,
to Handke i navodi. Boris Tadić, izabrani politički predstavnik
ovoga naroda, je uradio prvi, pravi iskren gest; (mešavina ličnog
i političkog). Početak.
Dozvolićete, g. Handke da vam naši intelektual. građani, sa sekirajuće
utemeljenim argumentima, bar oni kunst (a i drugi) društveni pregaoci,
koji su - na račun javnog vrištanja protiv "Miloševića i
njegove kamarile" od 6. (pre podne) oktobra 2000. god. i
dalje - zauzeli raznorazna komforna radna mesta, stanove, medijske
uloge i završili "svoj poso"; sivi fakultetski diplomci,
desetari naše oktobarske (r)evolucije) - da vam skinu(razumevajući
vaše neznanje) veo vaše zablude o zadnjem pedesetogodišnjem a
pogotovo petnaestogodišnjem l' art pur l'art, Tito-Miloševićevskom
zakonskom vladanju Srbijom! Ili: "Sve je druže kao što vidiš,
ako se drugačije ne naredi...!" Ne, gospodine Handke, sumnjam
da će neko od prozvanih da vam se obrati.
Bože dragi, svetogrdno govorim, ali znam, g. Handke, da ne mali
broj umetnika na ovim prostorima još uvek, (istina povremeno)!?
zavidi Sl. Miloševiću na pravilnim, redovnim obrocima i kakvim-takvim
toplim krovom nad glavom. No, to su umetnički trećepozivci, g.
Handke, na kojima su se, kao i nad trećepozivcima u svim oblastima
života, lomili neumereni Miloševićevski( čiji bi drugi)!? vrhovno-komandantski
apsolutno loše procenjeni potezi; jer su trećepozivci u ovom slučaju,
bili skoro ceo narod, g. Handke!
U zemlji koja nije objavljivala rat, gomile i gomile izbeglog
naroda, prognani od dojučerašnjih komšija, dolazili su u okrilje
osionih, turbo-folk opravoslavljanih, neznajućih, nepripremljenih
građana koji slave junake meksičke sapunske serije i beže u pinkovizijske
oblake! To je trajalo toliko dugo, g. Handke, svih godina Miloševića
i sa takvim neverovatnim zamahom, da traje i do danas. Vi ste,
nažalost, tome svedok.
Evropa koja je grubo, maćehinski stavila na neumerena iskušenja
južnoslovenske narode koji su i inače na sudbinskom ras-krstu
(to Evropa oduvek zna, ali je ne zanima)!? pokušava, nezgrapno,
da zatrpa, nađe pravdu i krivdu, brojeći kvantum leševa, stajući
na stranu slabijih kao na fudbalskoj utakmici! Pa se onda udara
u glavu zbog neznanja!? Ne preterano, naravno! Da, Evropa, Hagom,
sama sebi u stvari, sudi! U ime istinske slobode i moralne kondicije
koje načelno zagovara, to bi trebalo da bude, javno protumačeno
ili ne, sledeća faza haškog procesa! Procesa ujedinjenja evropske
Hristolike savesti, "vo vjekove vjekova..."!
Iako smo na suprotnim stranama g. Handke, po impresijama o čoveku
i ljudima koji su i kako su, na čelu sa gore navedenim, "vodili"
ovu zemlju, ja od ovolikih i onolikih napada pravednih i ogorčenih
vašim tekstom, branim vaše pravo na drugačije mišljenje!
Slobodan J. Čvorović, književnik, Beograd
|
 |
  |
 |
  |
 |
 |
Sistem školstva zahteva temeljnu reorganizaciju i ulaganje
Od kompjutera do nepismenosti
Povodom članka objavljenog u vašem listu o tome
da 55 odsto škola u Srbiji nema ni elementarnu higijenu, navela
bih nekoliko primera:
1. U ultramodernoj školi direktor ponosno pokazuje učionice,
sve kompjuterizovane. Jezička laboratorija da vam dah zastane.
Na oglasnoj tabli raspored raznoraznih radionica. Svratimo i u
fiskulturnu salu. Deca razdragano ubacuju lopte u koš. (Bolje
život, droga ne, po uzoru na naše prosvetne vlasti). Pored zida
uredno raspoređeni kante i lavori. Pitam kakva je sportska disciplina
u pitanju, možda sam nešto propustila iz novog programa fizičkog
vaspitanja. O, ne, samo krov prokišnjava, a lokalna zajednica
nema para. Otkud onda kompjuteri, pitam. Pa, delom je poklonio
ministar, delom Evropska unija.
Seoska učiteljica sa 30 godina radnog staža, kao i obično, ustaje
u pola pet. Hvata prvi autobus "ko-to-tamo-peva" (zajedno
sa pekarima i radnicima koji se vraćaju iz noćne smene). Stiže
u poslednju stanicu autobuske linije. Pola šest. Onda je čeka
još pet kilometara pešačenja, zimi, leti. Stiže u istureno odeljenje
u 7 sati. Još sat vremena do početka nastave u kombinovanim odeljenjima.
Prvo silazi do obližnjeg potoka, zahvata vodu, vraća se u oronulu
zgradu, naloži vatru u dotrajalu furunu da bude toplo dok đaci-pešaci
ne stignu i skuva sebi kafu. Dešava se i da zadrema pa je učenici
bude.
Od tehnologije povremeno ima kredu i tablu.
Kada je stiglo pismo iz Ministarstva da bi ministar želeo da pokloni
jedan kompjuter (uz prisustvo medija), učiteljica je najljubaznije
zamolila da joj donese i jedan bicikl, kako bi okretanjem pedala
mogli proizvesti neophodnu struju.
Učiteljica iz prethodne priče sa 30 godina radnog (radnog-mučeničkog)
staža dobije ponudu da, ako želi, može uz "pristojnu"
otpremninu u penziju. Za oko pet hiljada evra. Onda pomisli da
je čula da su neki prilikom privatizacije dobijali otpremnine
u visini i do 10.000 do 15.000 evra. Istina, bili su korisniji
za društvo. (Recimo, proizvodili zakone ili pivo.)
Kad bolje promisli, od pet hiljadarki prema potrošačkoj korpi
njena četvoročlana porodica (deca na studijama, muž nezaposlen)
moći će da preživi čak pet godine!
Prema broju nepismenih drugi smo u Evropi. U 55 odsto naših škola
deca "vežbaju" na čučavcima. Ovo je 21. vek. Ovo je
Srbija? A prosvetne vlasti? Putuj, igumane!
Dr Margit Savović, pedagog
|
 |
  |
 |
  |
 |
 |
Opšta pivomanija
Poslednje dve-tri godine očevici smo abnormalnog
reklamiranja piva preko TV ekrana. Toliko su reklame česte da
predstavljaju ne samo neukus već i agresiju na svest ljudi. Međutim,
kada bi se reklamiralo nešto što je zaista neophodno ili korisno,
možda bi se moglo tolerisati, ali reč je o reklamiranju proizvoda
sumnjivih dijetetskih kvaliteta. Umereno korišćenje piva nije
štetno, naprotiv čak je i veoma korisno piće.
Ipak, preveliko konzumiranje piva, na čega ukazuju reklame, nije
ni malo bezazleno. Sa medicinskog aspekta treba znati da pivo
sadrži veliku količinu maltoze koja izaziva brzo povećanje šećera
u krvi. Često korišćenje piva može izazvati rak rektuma, debelog
creva i mokraćne bešike. Pivo je bogato purinom koji prelazi u
mokraćnu kiselinu, što može dovesti do gihta ili do pogoršanja
te bolesti. Pivo sadrži veću količinu ugljen-dioksida koji nadima
i ne deluje povoljno na digestivni trakt, a tri piva popijena
zaredom mogu da povećaju krvni pritisak. To su negativne strane
piva koje se naročito ispoljavaju ukoliko se ovo alkoholno piće
koristi u većim količinama, a to je cilj svih tih markentinških
reklama. Dakle, ne biraju se sredstva da bi se došlo do cilja,
do novca i zarade.
Izgubili smo sve kriterijume za ljudskost i lepotu. Gradimo fabrike
smrti (čitaj fabrike cigareta) samo da bi se došlo do novca i
zarade, a ne obraća se pažnja na to što će veliki broj ljudi oboleti
i umreti od raka. Pivopijama treba reći da pivo ima i pozitivnih
strana. U malim količinama, kao i svaki drugi alkohol, a posebno
crno vino, pozitivno deluje na srce i krvne sudove, osvežava,
bogato je vitaminom B, ali prekomerna upotreba, za čega se zalažu
reklame, više je nego štetna.
Dragan Đurić, Inđija
|
 |
  |
 |
  |
 |
 |
Vakcine nema kada je potrebna
Pri kraju jeseni, u vreme kada se daju vakcine,
tog preventivnog sredstva nema - nigde! Medijski izvori obaveštavaju
građanstvo da se uvezlo samo 70.000 vakcina protiv gripa iz Francuske,
što je nedovoljno ni za apoteke jednog regiona. Domaća fabrika
lekova"Torlak" proizvodi vakcinu protiv gripa u maloj
količini da bi sa minimumom izmirila obaveze prema nekim domovima
zdravlja i prioritetnim klinikama, gde se vakciniše medicinsko
osoblje.
Stariji stanovnici, hronični bolesnici i deca ove godine će ostati
bez preventivne vakcine, na milost i nemilost raznim bolestima.
Raspitujući se kod državnih i privatnih apoteka da li postoji
mogućnost za dodatne količine kako domaće, tako i uvozne vakcine,
rukovodioci i vlasnici farmaceutskih radnji odgovaraju negativno,
sa negodovanjem prema politici Ministarstva zdravlja, kome savetuju
smenu ministra jer ne ispunjava svoje dužnosti
Bruno Zgaga, Bela Crkva
|
 |
  |
|
|