Veliki infrastrukturni radovi, zbog kojih je poslednjih
meseci prekopano pola Beograda, odnose stotine miliona evra, ali
prema rečima Bojana Stanojevića, gradskog menadžera, to ne predstavlja
nikakvo naročito opterećenje za budžet glavnog grada, koji je
39,7 milijardi dinara (više od 467 miliona evra).
Iako je prestonica prošle godine imala više novca, a sada mora
da se odrekne 3,5 milijarde dinara kako bi pomogla Republičkoj
vladi u ispunjavanju zahteva Međunarodnog monetarnog fonda, Beograd
lagodno ispunjava sve svoje obaveze iz kredita uzetih za realizaciju
najvećih projekata, a na sve radove odlazi nešto više od 60 odsto
investicionog budžeta.
- Ove godine nismo uzimali nikakve kredite, ali upotrebljavamo
sredstva koja smo pozajmili ranije. Sa Evropskom bankom za obnovu
i razvoj imamo kreditni aranžman vredan 60 miliona evra, a sa
Evropskom investicionom bankom 90 miliona. Uz to smo od domaćih
banaka uzeli oko 641.322.000 dinara za program izgradnje 1.100
stanova, ali će to praktično otplatiti sami kupci - nabraja Stanojevićeva,
dodajući i da se trenutno vode pregovori sa EBRD-om o novom kreditu
od 70 miliona evra, koji će se iskoristiti za gradnju mosta preko
Save.
Kako objašnjava gradski menadžer, rate za otplatu ovih kredita
minimalno opterećuju gradski budžet, a kao ilustraciju Stanojevićeva
je naveo da će pod najvećim finansijskim teretom Beograd biti
2017. godine, kada će na rate morati da odvoji 23 milijarde dinara.
To je samo pet procenata sadašnjeg budžeta, koji će, prema očekivanjima,
tada biti još veći.
- Bez problema možemo da se još ovoliko zadužimo i da i dalje
sve bude u redu. Upravo zbog toga što redovno izmirujemo obaveze,
EBRD nam je smanjio početnu kamatnu stopu, koja je sada 5,3 odsto
u proseku - tvrdi Stanojevićeva.
Od svih uzetih kredita Beograd je do sada vratio 378.673.000
dinara domaćim poveriocima (novac uzet za stanove) i 3.796.731
evro otplaćen Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
A. D. M.