BEOGRAD - Građani Srbije razočarani su demokratskim
promenama sve više i, kako vreme protiče, sve su kritičniji prema
petom okotobru kao njavljivanoj prekretnici u novijoj srpskoj
istoriji. Ovaj zaključak nameće se i iz istraživanja Instituta
za filozofiju i društvenu teoriju u saradnji sa fondacijom Fridrih
Ebert, koje su radile profesorka Zagorka Golubović, Ivana Spasić
i Isidora Jarić.
Budući da je reč je o ponovljenom istraživanju "Politika
i svakodnevni život" iz 2001. i 2002. godine, koje je sada
obavljeno u pet gradova Srbije, uz učešće 30 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih
i onih koji naginju demokratskim opcijama, rezultat pokazuje da
su građani mnogo kritičniji prema demokratskim strankama i "demokratskom
bloku", kao i prema tranziciji koja se sada sagledava realnije
nego pre tri godine, kada su građani, nošeni euforijom promena,
verovali da je to manje bolan proces.
Propuštene šanse
Poimanje ispitanika, naglasile su autorke, sada je bitno drugačije
i osnovni ton je "kolektivna depresija". Ispitanici
iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Kruševca i Valjeva u istraživanju
su izrazili krajnje ili relativno negativan stav prema petom oktobru
2001.
Zbog propuštenih šansi 6. oktobra i neposredno po atentatu na
Đinđića, koje su ispitani sami izdvojili, i kažnjavanja krivaca
za represiju i profitera na mraku u kome je živela većina građana,
ispitani su izrazili i veliku sumnju u stvaranje nove Srbije,
bitno odstupajući od ranije ocene da se posle petog oktobra lakše
diše.
Posledica takvog utiska je i njihov kritičan ton u odgovorima
na drugo pitanje kako vide dve demokratske vlade.
Ekonomija manje važna
- Iako su 2001. i 2002. bili mnogo kritičniji prema Đinđiću,
sada je on jako idealizovan, dok je kritičnost porasla prema drugoj
demokratskoj vladi i njenom premijeru Vojislavu Koštunici. Dominira
shvatanje da se demokratska tranzicija svodi na borbu za opstanak
na vlasti, a lošem učinku sadašnje vlasti doprinosi vraćanje starih
kadrova. Ispitani su izneli i da sa drugom vladom nema perspektive
i budućnosti za bolji i normalniji život jer, kako su rekli, Koštunica
samo gusla o legitimnosti - prenela je Zagorka Golubović, ističući
da su sličan odnos ispitani ispoljili i u odgovoru na pitanje
kako sada poimaju aktuelne probleme.
- Zatrpavaju nas Hagom i Kosovom i ne možemo da se bavimo ekonomskim
problemima - naveo je jedan od ispitanih, zaključujući da su politička
previranja i afere doveli do ekonomskog kolapsa. Moguće rešenje
problema većina vidi u dolasku svežih i kompetentnih ljudi koji
mogu da izvuku društvo iz krize. Rezultat poimanja ispitanih svakodnevicom
je i njihov gotovo nepodeljen utisak da ništa ne može da se očekuje
"kada se useli beda".
Stari režim ostao
Za razliku od prethodnog istraživanja kada su u odgovoru na pitanje
optimizam i nada ili pesimizam ispitani mahom govorili o političkim
aspektima, sada su naglasili ekonomske i materijalne koji su,
prema njihovoj oceni, posledica nemanja političkog cilja i nepronalaženja
pravca u kome društvo treba da se kreće.
Prema mišljenju autorki, taj element, uz razočaranje demokratskim
opcijama, pogotovo zbog Koštuničinog približavanja radikalima,
uticao je na promenjen odnos prema strankama starog režima: SPS-u
i SRS-u i dalje se ne veruje, ali se preporučuje šansa radikalima
da se vidi šta oni mogu da urade na vlasti.
- Demokratska vlast nije raščistila ni sa režimom Slobodana Miloševića,
niti sa režimom Josipa Broza - ocenio je jedan od ispitanika.
I većina drugih je demokratsku vlast okrivila za nesigurnu i nezadovoljavajuću
situaciju, zbog čega se izvlače zaključci da se za vreme tih starih
režima možda i živelo bolje. Iako su ispitani opisali radikale
kao velike demagoge koji pričaju ono što narod želi da čuje, ne
vadeći iz usta "sirotinju" kojoj se dodvoravaju, većina
ih je pohvalila za odlučnost, disciplinovanost birača i jasan
stav, mada nije propušteno da se podseti na pogubne efekte njihovog
delovanja u vlasti. Manjina je, međutim, konstatovala da nije
tačno da građani zbog razočaranja u demokratske opcije prilaze
radikalima, ističući da je posledica razočaranja mislećih birača
odlazak u apstinenciju.
G. Đ.