BEOGRAD - Poslednji popis stanovništva pokazao
je da oko 400.000 Srba živi u inostranstvu, od kojih bezmalo 30.000
sa visokom stručnom spremom, potvrđeno je Tanjugu u Republičkom
zavodu za statistiku. Zamenik direktora Instituta za međunarodnu
politiku i privredu prof. dr Vladimir Grečić smatra da je ovaj
broj znatno veći, jer podaci imigracionih vlasti prekookeanskih
zemalja pokazuju da je samo u SAD proteklih 11 godina otišlo oko
48.000 ljudi iz SCG.
- Među njima je i oko 10 odsto visokoobrazovanih stručnjaka,
a 2003. godine privremenu vizu u SAD dobilo je i 26 naših naučnika
i radnika sa izuzetnim sposobnostima i mogućnostima. Iste godine,
1.535 studenata dobilo je privremenu vizu u SAD, a studentska
migracija je veoma važna, jer se među studentima kasnije regrutuju
iseljenici - kaže Grečić.
Grečić objašnjava da su međunarodne organizacije procenile da
vrednost "proizvodnje" fakultetski obrazovanog stručnjaka
(troškovi školovanja, ishrana, stanovanje, odevanje, zdravstveno
osiguranje...) iznosi oko 300.000 dolara, ne računajući izgubljenu
dobit posle njegovog odlaska u inostranstvo. Grečić dodaje da
Institut za međunarodnu politiku i privredu priprema upitnik za
ispitivanje emigracionih namera naših stručnjaka, istraživača
i studenata i da će rezultati biti poznati na jesen.
Ministar za dijasporu Vojislav Vukčević istakao je da Ministarstvo
priprema akciju koja treba da pokaže kolika je naša dijaspora,
a u planu je popis naših ljudi u inostranstvu, koji će biti sprovođen
uz pomoć ambasada i paroha, ali se rezultati mogu očekivati tek
za dve godine.
Sociolog Vladimir Vuletić izjavio je Tanjugu da su razlozi za
odlazak neodgovarajuća ekonomska i privredna situacija u zemlji.
- Stručnjaci ovde ni ne mogu da nađu posao, jer još nije oživela
privreda, a ne postoji ni strategija daljeg razvoja. U svetu migracija
radne snage je veoma ograničena, osim za naučnike i informatičke
stručnjake - kaže Vuletić.
Šef Odseka za zapošljavanje u inostranstvu i migracije Ivana
Čimburović iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike,
objašnjava da su trenutno najtraženija zvanja s fakultetskom diplomom
u oblasti zdravstva i za mašinske i elektroinženjere.
- Najčešći poslodavci su iz Kuvajta, Libije, Velike Britanije
i sve više iz nama bližih evropskih zemalja, Nemačke na primer.
Svima koji dobiju posao u inostranstvu posredstvom Ministarstva
rada obezbeđeno je socijalno i zdravstveno osiguranje, smeštaj,
ishrana i troškovi prevoza do zemlje budućeg radnog mesta - objašnjava
Čimburovićeva.
Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu prof. Branko Kovačević
kaže da odlasci studenata i asistenata s te visokoškolske ustanove
još nisu zaustavljeni i da je i dalje visok procenat mladih, čak
60-70 odsto, koji misle da odu.
- Zabrinjavajući je podatak da je devedesetih godina prošlog
veka sa ovog fakulteta odlazilo 90 odsto diplomaca iz svake generacije
što je oko 300 studenata. Kao razloge odlaska, studenti i asistenti
navode pre svega materijalnu situaciju u zemlji. Stari sistem
je srušen, novi nije izgrađen i ne postoji odgovarajuće tržište
rada. Pojedine kolege se, ipak posle izvesnog perioda i vrate,
ali uglavnom iz privatnih razloga, rekao je Kovačević.
Tanjug