BEOGRAD - Poslanici Skupštine Srbije počeli
su juče načelnu raspravu o rebalansu budžeta, a u svom uvodnom
izlaganju ministar finansija Mlađan Dinkić rekao je da je ovo
pre svega narodni budžet, a ukoliko se usvoji rebalans, ukupni
prihodi biće 329,3 milijarde dinara, dok su rashodi utvrđeni na
362 milijarde dinara. Prema njegovim rečima, na taj način deficit
se svodi sa prethodno planiranih 45,3 milijarde dinara na 32,7
milijarde dinara.
- Smanjenje deficita za jednu trećinu je rezultat smanjenja javne
potrošnje, a ne rasta prihoda. Takođe, neće biti dodatnih poreza,
ni nameta. Za razliku od prošle godine, Ministarstvo finansija
nije uzelo nijedan dinar iz primarne emisije Narodne banke Srbije,
nijedan dinar kredita od poslovnih banaka. Budžet smo najvećim
delom finansirali iz sopstvenih prihoda, od poreza, koji su zbog
efikasnije poreske uprave porasli 21,2 odsto u prvih devet meseci
- rekao je Dinkić.
Dinkić je istakao da se rebalansom podstiče privredni rast, uz
redovnu isplatu plata u javnim službama, penzija, naknadama za
nezaposlene.
Prema njegovim rečima, budžetski deficit će se pokriti od prihoda
privatizacije koji su planirani na 5,5 milijardi dinara, donacija
i kredita međunarodnih finansijskih institucija od 8,9 milijardi
dinara i neto domaćeg finansiranja od 18,3 milijardi dinara.
Za rashode je predviđeno 2,4 milijarde dinara za otplatu duga
Londonskom klubu poverilaca, dok će fondovima penzijskog osiguranja
biti preneto dodatnih 8,4 milijardi dinara.
Za penzioni fond zaposlenih predviđeno je dodatnih 3,1 milijardu
dinara, za zemljoradničke penzije dodatnih 3,3 milijardi dinara
i za naknade za nezaposlene dodatne dve milijarde dinara.
Dinkić je upozorio da svi oni koji ne budu glasali za rebalans
budžeta glasaju za raskidanje ugovora sa Londonskim klubom poverilaca
oko otpisa duga, dovode u pitanje trogodišnji aranžman sa MMF-om
i otpis duga Pariskog kluba poverilaca.
Aleksandar Vlahović, ovlašćeni predstavnik DS-a, naglasio je
da DS neće podržati rebalans budžeta, ali ne zato što je DS protiv
isplata penzija, već zato što ne želi da amnestira populističku
politiku vlade, koju je sprovodila u martu, kada je planirala
budžet.
- Rebalans je ogledalo ekonomske politike u jednom periodu, a
rezultati vladine ekonomske politike doveli su do trgovinskog
deficita, koji će ove godine biti uvećan za 50 odsto. Platno bilansni
deficit je, takođe, uvećan za 50 odsto, a stopa ukupnih inflacija
nije ni za promil uvećana od marta ove godine. Plate rastu brže
nego društveni bruto proizvod, jer se država rasipnički ponaša
prema onima koji traže povećanje plate, a to je dovelo do inflacije.
Svetska cena nafte nema nikakve veze sa inflacijom jer kod nas
niti raste cena nafte, niti energenata - rekao je Vlahović.
O. Slavković