[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Ponedeljak, 15. 3. 2004.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Novi roman pisca Miljenka Jergovića knjiga godine u Hrvatskoj

Pišem na hrvatskom,

bosanskom, srpskom...

Ne pišem u okviru zadatog jezika, jer je jezik konvencija, a literatura nije

Nagradu zagrebačkog "Jutarnjeg lista" za najbolje prozno delo objavljeno 2003. godine u Hrvatskoj dobio je Miljenko Jergović za roman "Dvori od oraha". Jergović je trenutno jedan od najznačajnijih bosanskih i hrvatskih pisaca, autor više knjiga poezije, proze i eseja ("Opservatorija Varšava", "Uči li noćas neko u ovom gradu japanski", "Preko zaleđenog mosta", "Sarajevski Marlboro", "Karivani", "Mama Leone", "Naci bonton", "Historijska čitanka"...)

O nagrađenom delu Jergović kaže:
- Nijedna nagrada ne čini boljim jedno delo. Ipak, nagrada "Jutarnjeg lista" je značajno i veliko priznanje, i drago mi je što sam njen dobitnik. Drago mi je što je roman "Dvori od oraha" naišao na odličan prijem kod kritike i, s obzirom na cenu jednog primerka knjige (35 eura), na fantastičan prijem kod publike: prodat je čitav prvi tiraž od 3000 primeraka.

Nedavno je američka izdavačka kuća iz Njujorka "Archipelago Books" objavila i organizovala promociju Jergovićeve knjige "Sarajevski marlboro". Pored Aleksandra Hemona, sarajevskog pisca koji živi i radi u Čikagu, Jergović je tek drugi sarajevski prozni pisac, čije ostvarenje je prevedeno u Americi. Predgovor za američko izdanje knjige "Sarajevski marlboro" napisao je Amijel Alkalaj, slavista iz Njujorka.

Moji (švercovani) srpski pisci

- Imam svoje ovlašćene švercere knjigama iz Srbije, već pet-šest godina. To je uhodani biznis, u svakom slučaju koristan. U poslednjih deset godina ima nekoliko, uslovno novih srpskih pisaca, koji su meni jako važni i koje doživljavam kao svoje, po nekom generacijskom i emotivnom kodu. To su, recimo, Vlada Arsenijević ili Biljana Srbljanović, koja je jedna fantastična žena. Njeni dramski tekstovi su nešto apsolutno fascinantno i veliko za celi prostor ovih naših jezika. Strašno dobar novosadski pisac, koji je svoj prvi roman izdao 90-ih godina, pre toga je bio samo pesnik, to je Laslo Blašković.

"Sarajevski marlboro" je zbirka vrlo kratkih priča, koje se bave životima ljudi kojima se događa rat, ili životima ljudi u okolnostima rata.
- To nisu ratne priče, nego je tu rat naprosto jedna od životnih okolnosti. Jedna od mnogih mogućih situacija. Deo tih priča sam napisao u Sarajevu, veći deo u Zagrebu. Ali u osnovi su mi sve bile u glavi još dok sam bio u Sarajevu. Deo priča se oslanja na istinite stvari koje su se ljudima događale, a veći deo je izmišljen, po ključu da se nešto nije dogodilo, ali da će čitaoci verovati da se upravo to dogodilo, kaže Jergović.

Na tvrdnju da ga u Zagrebu trenutno svrstavaju među najprevođenije hrvatske pisce (rođen 1966. u Sarajevu, živi i radi od 1993. u Zagrebu), Jergović kaže da su od njega prevođeniji Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić i Predrag Matvejević.
- S tim da bih napomenuo, ja nisam pripadnik samo hrvatske književne scene, jer sam ja, osim toga što sam hrvatski pisac, stvarno i bosanski pisac i sarajevsku literarnu scenu naprosto osećam kao svoju. Tako da mogu govoriti i o tome jesam li i najprevođeniji bosanski pisac, ističe Jergović.

Jedan prevodilac ga je pitao, šta će napisati - sa kog je jezika prevedena, da li sa hrvatskog ili sa bosanskog? Jergović mu je rekao da naprosto stavi kako on tu stvar oseća, da je njemu potpuno svejedno šta će on staviti.
- Svoje literarne tekstove ne pišem u okviru zadatog jezika, jer to ne želim raditi, budući da je zadati jezik naprosto nešto što je pitanje konvencije, a literatura nije nešto što je pitanje konvencije. Tako da je jezik mojih knjiga zapravo neka kombinacija hrvatskog, bosanskog, srpskog i ne znam već kojeg standarda. Hrvati imaju pravo svoj jezik zvati hrvatskim jezikom, Srbi srpskim, Crnogorci ga zovu crnogorskim, Bošnjaci su se odlučili da ga zovu bosanskim, i to je potpuno legitimno.

U lingvističkom smislu, ako smo razumni ljudi, sve je to lingivstički jedan jezik u različitim varijantama i varijetetima. E sad, kako će jezikoslovci pojedine zemlje ili pojedinog naroda, da budemo banalni, standardizovati jezik, to je druga stvar, naglašava Jergović.

Z. Prijović


vesti po rubrikama

^kultura

17:04h

Novi roman pisca Miljenka Jergovića knjiga godine u Hrvatskoj

17:11h

Lučano Pavaroti se oprostio od operske scene

17:18h

Stefan Arsenijević piše scenario za prvi igrani film

17:30h

JDP gostuje u Ljubljani

17:39h

Kidman i Krou australijske žive dragocenosti

17:46h

Autobiografska knjiga Dejvida Bekama ušla u konkurenciju za najbolju knjigu

   


     


FastCounter by LinkExchange