[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Nedelja, 30. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


GLAS PRENOSI

"Siromaštvo i reforma finansijske podrške", CLDS-a i Ministarstva za socijalna pitanja

Gde je penzioner tu je i beda

Najsiromašnija je jugoistočna i zapadna Srbija. Samohrane majke sa decom imaju skoro dvostruko manji rizik siromaštva od proseka populacije

Siromašnim se smatra svako lice čiji je dohodak ispod nekog egzistencijalnog minimuma neophodnog za zadovoljavanje minimalnih životnih potreba. Siromaštvo u Srbiji je analizirano na osnovu ankete o životnom standardu stanovništva u periodu od 15. maja do 15. juna 2002. na teritoriji Srbije bez Kosova i Metohije. Osnovni uzorak je obuhvatio 6.386 domaćinstava, odnosno 19.725 lica.

U 2002. g. približno svaki deseti stanovnik u Srbiji (10,6 odsto) bio je siromašan, jer je živeo u stanovništvu čija je potrošnja po potrošačkoj jedinici u proseku bila manja od 4.489 dinara ili 72 američkih dolara mesečno, odnosno 2,4 dolara dnevno.

Regioni sa natprosečnim rizikom siromaštva su jugoistočna i zapadna Srbija. Region sa najvećim udelom siromašnih je jugoistočna Srbija. Rizik siromaštva ovog regiona je veći za 56,6 odsto od prosečnog rizika siromaštva cele populacije Srbije. U okviru ovog regiona, zapaža se znatna razlika u siromaštvu urbanog i ruralnog područja. Ruralna područja jugoistočne Srbije su dvostruko više izložena riziku siromaštva u odnosu na prosek cele populacije, dok je stanovništvo urbanih područija u znatno povoljnijem položaju, budući da je njihov rizik siromaštva skoro na nivou proseka.

Stanovništvo ruralnog područja jugoistočne Srbije ne samo što je najsiromašnije, već je siromaštvo u tom regionu najdublje i najjače. Zapadna Srbija je sledeći region sa natprosečnim rizikom siromaštva (+27,4 odsto u odnosu na prosek populacije), naročito ruralna područja, čiji je rizik siromaštva za nešto više od trećine veći od proseka populacije (+35,8 odsto). Dubina i oštrina siromaštva ruralnog dela zapadne Srbije, takođe, je veća od proseka.

Podaci upućuju na zaključak da je stanovništvo ruralnih područja jugoistočne i zapadne Srbije bilo najugroženije. Oni su činili 14 odsto ukupnog stanovništva i četvrtinu ukupnog broja siromašnih. Jedan od razloga za ovakvu nepovoljnu sliku siromaštva u ova dva ruralna regiona u Srbiji svakako treba tražiti u znatno većem udelu staračkih jednočlanih i dvočlanih domaćinstava koja su bila znatno siromašnija od ostalih domaćinstva.

Kada se posmatra kategorija MNO, dobija se veoma slična slika regionalne rasprostranjenosti siromaštva. Ostali regioni u Srbiji imali su ispodprosečan indeks siromaštva. U najpovoljnijem položaju bilo je stanovništvo urbanih područja Beograda, Vojvodine i centralne Srbije, pošto je njihov rizik siromaštva bio trećinu manji od proseka populacije. Međutim, ruralni delovi ovih regiona bili su ugroženiji od proseka.

Starost

Siromaštvo je bilo približno podjednako rasprostranjeno među muškarcima i ženama, jer je procenat siromašnih muškaraca i žena približno jednak. Tako struktura cele populacije po polu istovremeno predstavlja padnu strukturu siromašnog stanovništva. Ista je situacija i kod MNO.

Posmatrano prema godinama starosti, najsiromašnija su bila lica sa 65 i više godina. Njihov rizik siromaštva bio je za 40 odsto veći od proseka populacije, a dubina siromaštva je, takođe, bila znatno veća od proseka. Oni su činili 17,7 odsto ukupnog stanovništva i skoro četvrtinu ukupnog broja siromašnih.

Među penzionerima je nešto više siromašnih nego u celoj populaciji (10,9 prema 10,6 odsto). S druge strane, među njima je znatno manje siromašnih nego među starim licima (65+ koja nisu penzioneri ( 10,9 prema 19,8 odsto). Među svim licima starijim od 65 godina, stopa stanovništva iznosi 14,8 odsto.

Sledeća kategorija sa natprosečnim rizikom siromaštva su deca od sedam do 14 godina starosti. Naime, 12,7 odsto stanovništva ove starosne grupe živelo je ispod linije siromaštva od 4.489 dinara po potrošačkoj jedinici, pa je njihov relativni rizik siromaštva bio za 20 odsto veći u odnosu na populaciju. Međutim, učešće ove starosne grupe dece u siromašnom stanovništvu znatno je manje od kategorije starih lica i iznosilo je 10,3 odsto.

Iako deca od 7-14 godina ne predstavljaju značajan deo siromašne populacije (zbog njihovog niskog učešća u ukupnom stanovništvu), njihovo siromaštvo je bilo relativno duboko u odnosu na druge starosne grupe. Deca od 15-18 godina starosti imala su rizik siromaštva koji je bio približno na nivou proseka populacije, dok su ostale starosne grupe odraslih imale ispod prosečnog rizika siromaštva.

Domaćinstva

Siromaštvo je bilo više rasprostranjeno među domaćinstvima bez dece nego među domaćinstvima sa decom. Rizik siromaštva kod domaćinstava bez dece je bio iznad proseka (+8,5 odsto) i ona su činila preko dve trećine siromašne populacije. Njihova dubina i oštrina siromaštva bila je bliska prosečnim vrednostima. Kada se posmatra siromaštvo prema broju članova domaćinstva, može se zapaziti da siromaštvo ne raste sa povećanjem broja članova. Iako su najugroženija domaćinstva sa pet i više članova (rizik siromaštva +26,3 odsto), sledeća relativno ugrožena kategorija su jednočlana i dvočlana domaćinstva (rizik siromaštva nešto veći od proseka).

U okviru domaćinstva sa decom, zanimljivo je ukazati da samohrane majke sa decom imaju skoro dvostruko manji rizik siromaštva od proseka populacije.

Indeks siromaštva se povećava kada se domaćinstvu priključi jedno staro lice. Međutim, najugroženija su bila domaćinstva sa dva stara lica bez dece, pri čemu su staračka domaćinstva definisana kao domaćinstva čiji svi članovi imaju 65 i više godina starosti. Domaćinstva sa starim licima imaju natprosečan indeks siromaštva. Najviše izložena siromaštvu su bila staračka dvočlana domaćinstva, budući da je njihov rizik siromaštva bio za skoro dve trećine veći od proseka populacije. Oni su činili 12,2 odsto ukupnog broja siromašnih domaćinstva, a njihova dubina i oštrina siromaštva bila je znatno veća od proseka.

Posmatrano prema tipu naselja, zapaža se znatno veće učešće staračkih jednočlanih i dvočlanih domaćinstava u ruralnim područjima (22,6 odsto) u odnosu na urbana (15,3 odsto).

Siromaštvo i obrazovanje

Udeo siromaštva ide i sa nivoom obrazovanja. Najveći rizik siromaštva imaju lica sa nezavršenom osnovnom školom. Rizik siromaštva ovih lica bio je dva puta veći od proseka populacije, a dubina i oštrina siromaštva znatno veća od ostalih nivoa obrazovanja.

Sa druge strane, visoko obrazovni (viša škola i fakultet) nisu bili izloženi riziku siromaštva, jer su imali ispodprosečan rizik siromaštva. Samo 2,9 odsto lica sa završenom višom školom, odnosno, 2 odsto lica sa završenim fakultetom je bilo siromašno. Ovakva distribucija siromaštva prema nivou obrazovanju ukazuje da se obrazovanje isplati, budući da tržište radije nagrađuje obrazovanje.


vesti po rubrikama

^tema

17:20h

"Glas" prenosi: "Siromaštvo i reforma finansijske podrške", CLDS-a i Ministarstva za socijalna pitanja

 


     


FastCounter by LinkExchange