BEOGRAD - U reformi srednjeg stručnog i
obrazovanja uopšte, od svih bivših jugoslovenskih republika najdalje
je otišla Slovenija, koja je imala i najbolje političke i materijalne
uslove, dosta toga je urađeno i u Srbiji i Crnoj Gori, a u Makedoniji,
BiH i Republici Srpskoj sve je još na nivou pilot programa.
U Hrvatskoj, za razliku od Slovenaca, nije postojala politička
volja da se planovi tamošnjih prosvetnih vlasti sprovedu u delo.
Ovakav zaključak nametnuo se posle prikaza stanja u obrazovanju
negdašnjih "bratskih republika" na međunarodnoj konferenciji
posvećenoj upravo iskustvima u reformama srednjeg stručnog obrazovanja.
Razgovori o ovoj temi počeli su 17. novembra, a završavaju se
posle tri dana rada, 19. novembra.
- Kod nas je sve počelo 1992. i u narednih 10 godina smo imali
povoljne političke uslove, stabilnost u zemlji i Vladi, jak sindikat
i pri tome, obrazovanje je bilo prioritet svih političkih partija
- rekao je Boštjan Zgonc iz Ministarstva za školstvo, nauku i
sport Slovenije, uz napomenu da je, uprkos velikog napretka u
reformi, na kraju ipak stigla kritika međunarodnih eksperata da
su napravili suviše centralizovan i krut sistem.
Olga
Lui iz Hrvatske Privredne komore požalila se da u Hrvatskoj nisu
uspeli da se izbore za promene, bez obzira koji ministar bio na
vlasti, pa su tako propali i njihovi pokušaji da se osnovno obrazovanje
produži za godinu dana. Sada tamo čekaju nove izbore i nadaju
se da će u Saboru tada biti političke volje da se reforme najzad
sprovedu u delo.
I Alija Pirić iz Federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke
BiH žalio se da u državi iz koje dolazi postoji samo deklarativna
rešenost za reforme i da u praksi sve funkcioniše kao "raštimovani
orkestar", jer se umesto jednog centralizovanog školskog
sistema sada pojavljuje čak 12 sistema (10 kantona, plus Brško
i Republička Srpska).
U Republici Srpskoj među prioritetima je i smanjenje broja zanimanja
sa 250 na 100 i područja rada sa 15 na deset. U Makedoniji planiraju
promene u obrazovanju tek sledeće godine, a do tada se tek u nekoliko
srednjih stručnih škola sprovode pilot- programi.
Po rečima Željka Raičevića iz podgoričkog Centra za stručno obrazovanje,
u Crnoj Gori je još prošle godine usvojen set reformskih zakona
za sve nivoe obrazovanja kojim se uvodi devetogodišnje osnovno
obrazovanje, opisno ocenjivanje, polazak u školu sa šest godina
i srednje stručno obrazovanje primereno zahtevima tržišta rada.
O. Nikolić