BEOGRAD - Nelikvidnost preduzeća od septembra ubrzano raste i krajem
aprila ukupni dug iznosio je 102,584 milijarde dinara što je za
oko 23 milijarde više od ukupne novčane mase.
To je, čak za sedam odsto više nego prethodnog meseca. U odnosu
na septembar, kada su dugovi zbog multilateralnih kompenzacija
bili najniži, prošlog meseca su porasli za 90 odsto. Zbog toga
je predloženo da se nad 25.535 firmi, čiji su neizmireni dugovi
preko 94 milijarde, otvori stečaj. U njima je zaposleno 286.000
radnika - rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za štampu u Institutu
za istraživanje tržišta.
Uredba o pretvaranju dugova u trajni ulog države, prema rečima
Tomislava Milisavljevića, saradnika IZIT-a, neće bitnije rešiti
problem. Dr Jovan Todorović, direktor IZIT-a, kaže da je donošenje
ovakve uredbe pokazatelj moći države.
- Uredba prisiljava sve koji duguju po osnovu poreza, doprinosa
i drugih javnih prihoda da namire dug, a trebalo bi omogućiti
i drugim poveriocima da takođe naplate svoja potraživanja - rekao
je Todorović.
U aprilu i početkom maja proizvodnja je, kada se isključi sezonski
uticaj, porasla za 2,7 odsto i to je jedan od pokazatelja da je
počeo oporavak privrede, mada još nema kvalitativnih promena,
pa će taj put biti dug i mukotrpan, konstatovao je Todorović.
Radikalnije restrukturiranje preduzeća započeće tek kada krene
privatizacija, jer odluku o tome mogu da donesu, uglavnom, novi
upravljači firmi, naglasio je Todorović.
Dok se na jednoj strani beleže pozitivni pomaci u proizvodnji
i povećanju inostranih porudžbina, zbog suše podbaciće poljoprivredna
proizvodnja. Rod pšenice će biti ispod proseka, a kukuruz i industrijsko
bilje, takođe, neće biti na zavidnom nivou, rekao je Milisavljević
i dodao da bi jedino stočarska proizvodnja mogla da nadomesti
štete, ali ni u tom sektoru nema dovoljno para za tekuću reprodukciju.
Iako su otklonjene neke prepreke za izvoz, cene domaćeg mesa su
nekonkurentne na ino tržištu, pa da bi se zaradile devize od tog
posla, trebalo bi naći pare za stimulacije.
S. Jovičić