BEOGRAD - Direktori osnovnih i srednjih škola bili su
česta meta nezadovoljstva prosvetnih radnika i u vreme Miloševićevog
režima i kasnije, posle 5. oktobra. Pritužbe i žalbe na imenovanja
direktora mogu da se čuju i danas, uz opasku da se nastavlja izbor
po političkim, a ne stručnim kriterijumima, iako su nove prosvetne
vlasti obećale da će takvo ponašanje biti sasečeno u korenu.
Bilo je najpre najavljeno da će novi kriterijumi odabira "prvih
ljudi" u školama biti sačinjeni u maju, a potom su ti predlozi
uključeni u Nacrt zakona o osnovnim i srednjim školama koji nikako
da stigne na red za izjašnjavanje u parlamentu.
Đorđe Marković, pedagoški savetnik i autor brojnih knjiga o raznim
obrazovnim temama, ima ideju kako doći do pravih ljudi u školskim
direktorskim foteljama.
- Imajući u vidu aktuelna dešavanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama,
a posebno potrese posle 24. septembra i 5. oktobra koji su iskazani
nezadovoljstvom radom i ponašanjem pojedinih direktora, a budući
na skorašnja imenovanja novih direktora škola, potrebno je da
se nešto kaže o tome kome i kakvim licima treba da se poveri rukovođenje
školama koje su zadužene za vaspitanje i obrazovanje mladih naraštaja.
Dnevna štampa je upozoravala da su za loše stanje, nerad, nered,
rđave međuljudske odnose, česte štrajkove radnika, opštu netrpeljivost
u kolektivima - bili odgovorni uglavnom direktori škola- obrazlaže
Đorđe Marković, uz opasku da su o organizovanju i rukovođenju
školama razmišljali i pisali još Sokrat, Eshil, Ksenofan, Hamurabi...
Prema oceni sagovornika "Glasa", kandidat za direktorsku
funkciju mora da poseduje stručne i ljudske kvalitete i osobine
i da onaj ko bude izabran - bude zaista najbolji od svih.
O. Nikolić