PRAG (SENSE) - Jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica
stekao je, kako juče konstatuju češke "Lidove novini"
(LN), izuzetnu popularnost u zemlji i na Zapadu.
Koštunica i jugoslovenska vlada, kako piše Martin Vanjek u LN,
suočeni su s istom situacijom kao svojevremeno čehoslovački predsednik
Vaclav Havel i vlada Čehoslovačke nekoliko meseci pre raspada
zemlje. Jer, uskoro bi, za pola godine ili godinu dana, mogao
da postane 'predsednik ničega', pošto bi Jugoslavija mogla da
nestane u tom roku".
Ali, dodaje se u ovom napisu, dok se većina građana Češke i Slovačke,
kao i političara, mirila s podelom, situacija u SRJ jeste drugačija.
Većina Srba, ipak, nestanak Jugoslavije teško može da prihvati.
To je još više potencirano time što se za svoju samostalnost uspešno
bore kosovski Albanci. A "Kosovo je emocionalno za Srbe nedeljivi
deo njihove zemlje i istorije, dok je na drugoj strani pri realističkom
pogledu nezamislivo da se vrati pod vladavinu Beograda".
Slično razmišlja i ugledni češki istoričar - balkanolog Jan Pelikan
u tekstu u "Pravu". On ukazuje koliko su naivne bile
predstave na Zapadu da će se odstranjivanjem srpske dominacije
na Kosovu i obaranjem Miloševića stabilizovati odnosi na centralnom
Balkanu. On tvrdi da je Kfor faktički nemoćan pred aktivnostima
albanskih ekstremista i da na kraju verovatno neće imati ništa
protiv "oštrije akcije srpske armije" koja će umesto
njega obaviti "prljavi posao". "Ali, ukoliko svet
Koštunici i beogradskoj, makar i demokratskoj vladi, ponovo otvori
vrata povratka na Kosovo, probudiće u Srbiji lažne nade, oživeti
nacionalizam i pokrenuti novu spiralu etničke napetosti".
Poznati francuski politikolog Žak (Jacljues) Rupnik u tekstu
pod naslovom "Da li će biti okončana jugoslovenska fikcija?"
u "Hospodaržskim novinama" (HN) piše da ga "Koštunica
po svom nacionalizmu podseća na generala De Gola, koji je okončao
rat u Alžiru".
"Sada pred Koštunicom stoji zadatak da definitivno okonča
desetogodišnji rat koji je Milošević vodio pod jugoslovenskom
zastavom. Sada se radi o priznanju kosovske nezavisnosti u zamenu
za odstupanje od stvaranja velike Albanije. Ta nezavisnost bi
novu srpsku demokratiju oslobodila bremena rata i nacionalističke
ideologije i otvorila put pomirenju sa susedima i povratku u Evropu...
Koštunica je dobio jak demokratski mandat kakav niko nije imao
u njegovoj zemlji... i trebalo bi da se odazove degolističkom
izazovu", zaključuje Rupnik.