Roman Frensisa Skota Ficdžeralda (1896-1940) "Veliki Getsbi" oduvek
je pokretao brojna pitanja. Danas, 75 godina posle njegovog objavljivanja,
jedan profesor književnosti postavlja novo pitanje: da li je Getsbi
bio crnac? Naravno, ima i spreman odgovor: "Jeste".
"Ficdžerald
je opisao Džeja Getsbija kao svetloputog crnca koji je mogao da
prođe kao belac", tvrdi Karlajl V. Tompson, profesor na odseku
za jezike, književnost i filozofiju koledža Medgar Evers u Bruklinu.
Zašto je on to uradio? "To je izraz Ficdžeraldovog dubokog
razumevanja za mešanje crnaca i belaca."
Tompson u knjizi nalazi mnoštvo dokaza za svoju tvrdnju. Najvažniji
su: Getsbi nosi kratko podšišanu kosu; on poseduje 40 jutara zemlje
i vilu, a ne 40 jutara zemlje i predionicu pamuka; promenio je
svoje ime iz Gets u Getsbi, što su često radili crnci koji su,
želeći da prođu kao belci, hteli da započnu novu budućnost; Getsbi
u knjizi kaže da su mu svi u porodici mrtvi. "Reč 'mrtav'
je značajna zbog toga što ti svetloputi crnci koji izgledaju kao
belci postaju simbolično mrtvi za svoje porodice", napisao
je Tompson u referatu pod naslovom "Tragični crni "Bak":
mimikrija Džeja Getsbija u Ficdžeraldovom 'Velikom Getsbiju'",
koji je prezentovao na proletošnjoj književnoj konferenciji u
Čarlstonu.
Na pitanje da li je ovu ideju izneo poznavaocima Ficdžeraldovog
dela, Tompson je odgovorio: "Nisam želeo da ih preplašim.
Na izvestan način mogli bi da budu uvređeni. Ovo delo nije ozbiljno
proučio nijedan crni naučnik. Za to je potreban crnac koji dobro
poznaje istoriju i folklor Afroamerikanaca i koji je upućen u
znakove rasne mimikrije. Istraživači su listom ubeđeni da Getsbi
nije bio crnac. Uostalom, u filmu ga je igrao Robert Redford."
Tompson smatra da rasno pitanje čini centralnu narativnu tenziju
romana koji smešta u istorijski kontekst koji je imao naboj rasnog
sukoba - "Getsbi" je objavljen šest godina posle "krvavog
usijanog leta 1919, kada je Kju-Kluks klan bio na vrhuncu i kada
je imigrantima afričkog porekla zabranjen ulazak u SAD".
Kada Ficdžerald kaže da je Getsbi bled, kao u sceni kada on prvi
put posle pet godina sreće Dejzi, pa je "bled kao smrt",
Tompson u tome vidi dokaz "nedefinisanog rasnog identiteta".
U akademskim krugovima, čitanje teksta na novi način poznato
je kao "problematizovanje". "Ljudi jednostavno
žele da u klasičnim delima pročitaju nešto originalno, novo i
potpuno odvojeno od autorovih namera", ovako je Tompsonovu
ideju protumačio Čarls Skribner III, čija je porodična firma bila
izdavač Ficdžeraldovog romana 1925. "Mislim da je ideja smešna.
U Ficdžeraldovoj dokumentaciji, konceptima, njegovoj korespondenciji
sa urednikom, nema ničega što bi dalo bilo kakvu verodostojnost
ovakvom tumačenju 'Velikog Getsbija'."
Skribner ipak u ovome vidi i nešto dobro: "Ako to zagolica
ljude da čitaju ovog klasika, biće odlično. Pedagoški je to izvanredno.
Ova analogija se može upotrebiti za bavljenje nekim temama iz
'Getsbija' - o tome kako autsajder pokušava da postane insajder,
o čoveku koji je sam sebe izmislio. Ali, molim vas, nemojte tvrditi
da je Ficdžerald namerno hteo da to bude faktografska osnova njegovog
romana."
J. P.