BEOGRAD - Profesionalno bavljenje naukom iziskuje, osim
poštovanja dobre proizvođačke, laboratorijske i kliničke prakse,
još i poštovanje međunarodno ustanovljenih pravila dobre istraživačke
prakse. Dobra istraživačka praksa, kako je istaknuto na konferenciji
za novinare u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, predstavlja
"novi entitet i svežu pojavu u svetu".
A
zašto je njena primena bitna, objasnila je dr Ljiljana Vučković-
Dekić, načelnik Odeljenja za eksperimentalnu onkologiju:
- Nauka počiva na principima istinoljubivosti, odnosno poverenja
i poštenja. Međutim, to bezgranično poverenje je u poslednjih
20 godina otkrilo niz povreda etike naučnoistraživačkog rada skandaloznih
razmera, počevši od plasiranja izmišljenih rezultata, izbacivanja
koautora koji su radili na određenim projektima, ili pak ubacivanje
određenih imena koja ni slova nisu napisala. Da bi se ovakvim
ponašanjima stalo na kraj, sve zemlje u kojima su otkrivene teške
povrede etičkih principa (Danska, Nemačka...) napisale su i usvojile
pisani moralni kodeks, obavezujući za sve pojedince i institucije
u nauci.
Institut za onkologiju i radiologiju Srbije je prvi na ovdašnjim
prostorima krenuo, naglasio je dr Nikola Mitrović, direktor ove
ustanove, sa primenom ovog kodeksa, a s ciljem da budući veliki
nacionalni projekti, u ovom slučaju iz oblasti medicine, mogu
na kraju da dobiju internacionalnu verifikaciju, afirmaciju i
priznanje.
Imajući na umu da je dr Mitrović i predsednik Komore zdravstvenih
ustanova Srbije, znači pozvana ličnost da prokomentariše aktivnosti
Ministarstva zdravlja na čelu sa novoizabranim ministrom profesorom
dr Milovanom Bojićem, zamolili smo ga da iznese prve utiske o
učinjenom u ovoj oblasti.
- Na neki način mi smo inicirali da se pokrene niz aktivnosti,
zbog evidentno lošeg materijalnog stanja u zdravstvu i niz devijantnih
pojava koje se kose sa zakonom, naglasio je. Smatrali smo da mora
da se ojača sistem, da bi se videlo šta se može učiniti u reformi
zdravstva. Međutim, posle niza aktivnosti stekli smo utisak da
baš sve i nije dobro shvaćeno. Mi od početka insistiramo na definisanju
potencijala zdravstvene službe, zarad postizanja određenih ciljeva.
Jesmo za to da se uklone sve devijacije, nastale kao posledica
opšteg stanja u zdravstvu, ali nismo za to da se pojedinci amnestiraju.
Navodeći primer kažnjavanja "svoje" glavne sestre,
zato što je inspekcija otkrila da kanta za đubre na njenom odeljenju
nije imala pedalu, dr Mitrović je upozorio da svako treba da odgovara
za učinjene propuste, od portira do direktora.
- Gde god su rukovodioci dozvoljavali da se neke stvari dešavaju
mimo jasnih propisa, poput primene sopstvenih cenovnika u lečenju
pacijenata, treba da odgovaraju. Kada kažem da niko ne može biti
amnestiran, ne govorim personalno, već o sistemu rada dobre zdravstvene
zaštite, pojasnio je dr Mitrović.
Z.O.