Dva
srpska srednjovekovna manastira Studenica i Gračanica dobila su
finansijsku pomoć od Svetskog spomeničkog fonda za obnovu i restauraciju
fresaka. Po rečima Marka Omčikusa, istoričara umetnosti, Republički
zavod za zaštitu spomenika poslao je informativne elaborate o
spomenicima koje treba obnoviti Fondaciji Semjuel H. Kres iz Njujorka.
- Dobili smo informaciju od njujorške fondacije da je od predloženih
pet spomenika - Lepenskog vira, Gračanice, Pećke patrijaršije,
Studenice i Rajačke pivnice - pomoć odobrena za dva manastira,
to jest za obnovu i zaštitu njihovih zidnih slika.
Reč je o donacijama u vrednosti od 5000 dolara, koje treba da
stignu od Evropskog programa za zaštitu Kresove fondacije svetskog
spomeničkog fonda. Iako je bilo reči o direktnoj isplati, još
nije utvrđeno kako će i kada donacije biti distribuirane. Za sada
samo znamo da su sredstva odobrena i očekujemo da kontaktiraju
sa nama, kaže Omčikus i nastavlja:
-Reč
je o simboličnoj sumi koja nam je odobrena na osnovu izveštaja
u kojima su samo naznačeni problemi s kojima se susrećemo. S obzirom
da po standardima Kresove fondacije ima više odrednica koje treba
zadovoljiti da bi se stekli uslovi za dobijanje finansijske pomoći,
od zemljotresa do oružanih sukoba, kad je Studenica u pitanju
uglavnom smo u ponudi bili rukovođeni nedavnim zemljotresom u
tom području i zidnim slikama koje su u stanju latentne ugroženosti.
Kad je reč o Gračanici, situacija je znatno teža. Pošto očekujemo
dalje kontakte s Fondacijom, nadamo se da će, ukoliko njihovi
stručnjaci ovde dođu i vide o čemu je reč, biti mogućnosti za
dalju saradnju i ozbiljnije zauzimanje Fondacije.
Da podsetimo, manastir Gračanica je izgrađen u 14. veku na teritoriji
Kosova i zadužbina je kralja Milutina. Gračaničke ikone spadaju
među najbolje primere našeg freskoslikarstva 14. veka. Manastir
Studenica iz 12. veka kod Ušća, zadužbina je Stefana Nemanje,
osnivača dinastije Nemanjića, koji se zamonašio, uzeo ime Simeon
Mirotočivi i pridružio svom sinu Savi na Svetoj gori, gde je podigao
manastir Hilandar.
I. Semerad