Navodno zbog duže blokade računa krajem prošle godine pokrenut
je prethodni stečajni postupak za ABC "Grafiku". Već
tada pala je u oči preterana ažurnost stečajnog veća Privrednog
suda u Beogradu: u Srbiji i njenom glavnom gradu postoji na stotine
preduzeća čiji su računi blokirani po godinu, dve i duže, a ni
do danas stečaj nad njima nije otvoren. U slučaju ABC "Grafike"
uz rešenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka, odmah je
poslato i rešenje o privremenoj meri zabrane raspolaganja imovinom
i ograničavanja prava organa upravljanja. Sve to još nisu bila
kršenja zakona, ali ovakva ažurnost Privrednog suda u Beogradu
ukazivala je šta će se kasnije dogoditi.
Očigledna namera suda
Na prvom ročištu održanom 30. decembra prošle godine, ABC
"Grafici" je naloženo da za sledeće ročište pripremi
predlog prinudnog poravnanja sa poveriocima.
U to vreme nikome nisu pale u oči informacije objavljene u "Službenom
glasniku" Republike Srbije od 22. decembra 1999, ali i one
će kasnije dobiti na značaju. Na prvi pogled sasvim je nejasna,
pa ostavlja utisak i da je nevažna, odluka na strani 1057 gde
piše: "u odluci o prestanku sudijske funkcije sudijama sudova
opšte nadležnosti i privrednih sudova ("Službeni glasnik"
RS, broj 48/99), briše se tačka II". Međutim kad se pogleda
taj prethodni "Službeni glasnik" i u njemu pomenuta
odluka, u tački II piše: "prestaje sudijska funkcija Tomislavu
Gaževiću, sudiji Privrednog suda u Beogradu, sa 31. januarom 2000.
godine, zbog ispunjenja uslova za penziju." Sve ovo znači
da je sudija Privrednog suda u Beogradu Tomislav Gažević trebalo
da ode u penziju, a onda je ta odluka povučena, i ovaj sudija
pojavljuje se kao predsednik Stečajnog veća za ABC "Grafiku".
Na drugom ročištu predat je predlog prinudnog poravnanja sa poveriocima
ABC "Grafike" i oni su se svi pred sudom saglasili s
tim poravnanjem i predali o tome pismene izjave. Time su ispunjeni
zakonski uslovi za otvaranje postupka prinudnog poravnanja i sa
ročišta su otišli zadovoljni i predstavnici ABC "Grafike"
i njeni poverioci. Očekivali su da Stečajno veće samo potvrdi
ono oko čega je pred njim postignuta saglasnost. Stečajno veće,
međutim, umesto da primeni zakon, počinje sa njegovim kršenjem
i uništavanjem nekih osnovnih instituta procesnog prava koji važe
još od rimskog prava za nesporne.
Odbacuje se predlog za prinudno poravnanje i Stečajno veće donosi
rešenje o otvaranju stečaja, uz obrazloženje da poslovne knjige
ABC "Grafike" nisu uredne.
Tako je ogoljena namera suda, odnosno cilj vanpravne prirode
kojim se Stečajno veće rukovodilo prilikom postupanja u ovom sudskom
predmetu. Umesto da svrha postupka bude zaštita interesa poverilaca,
postupak je iskorišćen kao sredstvo za uništavanje dužnika - ABC
"Grafike".
Tajanstveni dokazi za stečaj
Stečajni postupak postoji radi zaštite potraživanja i interesa
poverilaca u odnosu na prezaduženo preduzeće. Odbacujući predlog
za prinudno poravnanje, koji su podržali gotovo svi poverioci,
Sud je pokazao da ga, u stvari, interesi poverilaca uopšte ne
zanimaju, već da stečajni postupak služi da se ABC "Grafika"
eliminiše s pravne i poslovne mape Srbije.
Stečajno veće kojim je predsedavao pomenuti sudija Tomislav Gažević,
da bi obezbedilo argumente za presudu o uvođenju stečaja, izvelo
je dokaze posle zaključenja rasprave u prethodnom stečajnom postupku,
i to dva dana posle održanog ročišta. Time je povređen osnovni
princip svih postojećih sudskih postupaka. Nigde se ne dozvoljava
sudskom veću da dokaze na kojima zasniva presudu, izvodi van pretresa,
rasprave i ročišta. Čak i u postupcima sudova španske inkvizicije,
sudova iz doba staljinizma, uvek je pre izricanja presude saopštavano
"krivcima" za šta se terete.
Time je stvaran bar nekakav privid regularnosti postupaka. U
ovom slučaju, međutim ABC "Grafika" uopšte nije bila
u mogućnosti da se izjasni o navodnoj neurednosti poslovnih knjiga,
a to je Sud uzeo kao razlog za uvođenje stečaja. Ni do danas niko
nije video niti saznao šta je sadržina nekog, famoznog izveštaja
finansijske policije u kome, navodno piše da su poslovne knjige
ABC "Grafike" neuredne. O urednosti poslovnih knjiga
na dva ročišta održana u predstečajnom postupku - uopšte nije
bilo ni reči.
Uostalom, izveštaj finansijske policije predstavlja nedozvoljen
dokaz zato što je finansijska policija jedna od stranaka u ovom
postupku, i to onaj jedini poverilac koji se nije pojavio na održana
dva ročišta pre otvaranja stečaja. Ironija je još veća kada se
zna da rešenja o kažnjavanju ABC "Grafike" od strane
finansijske policije, na osnovu kojih je ona dobila status poverioca,
još nisu postala pravosnažna kada je stečaj uveden.
Povredama sudskog postupka oduzeta je mogućnost i da osnivač
ABC "Grafike", a to je ABC "Produkt", preda
sudskom veću izjavu kojom je želeo da preuzme celokupni dug štamparije,
mada je ta mogućnost morala biti data svim učesnicima prethodnog
stečajnog postupka zato što je to propisano Zakonom (član 84.)
Preuzimanje duga štamparije, od strane "ABC Produkta",
takođe bi sprečilo otvaranje stečaja.
Najveći gresi štamparije
Branioci ABC "Grafike" u ovom sporu zapazili su
da je manje reč o primeni prava i zakonitosti, a više o drugim
motivima za presudu o stečaju. Tako advokat Aleksandar Petrović
po okončanju ovog sudskog slučaja daje izjavu koja je objavljena
u štampi: "ABC "Grafika" je verovatno bila jedina
politički neopredeljena štamparija u Srbiji poslednjih godina.
Štampala je izdanja Srpske radikalne stranke (knjige Vojislava
Šešelja, list "Velika Srbija"...), Demokratske stranke
(list "Demokratija", bilten "Promene"...),
Srpskog pokreta obnove (časopis "Srpska reč"...), Socijalističke
partije Srbije (list "Lid"...), JUL-a (opštinske biltene...),
dnevne novine "Naša borba", "Blic", "24
časa", "NT Plus", "Glas javnosti", nedeljnike
NIN, "Vreme", "Evropljanin", "Pravoslavlje"...
Jednom rečju, štampala je sve što je naručilac - klijent bio spreman
da plati, a državni tužilac nije zabranjivao.
Kad niko drugi nije bio spreman da nešto štampa iz ovih ili onih
političkih razloga, činila je to ABC "Grafika". Izgleda
da joj je to i najveći greh. Niko je nije smatrao za svoju i sada
je prepuštena na milost i nemilost nezakonitim postupcima Privrednog
suda u Beogradu.
Njena prava i prava drugih preduzeća u Poslovnom sistemu ABC
uskraćena su u tolikoj meri da im se ne omogućava čak ni da izvrše
uvid u sudske predmete u kojima im se sudi, žalbe koje ulažu ne
dostavljaju se blagovremeno drugostepenom sudu, sprečavaju im
se statusne promene neophodne za redovno poslovanje, a finansijska
policija skoro da je preselila svoje sedište u njihove prostorije
Međutim, ja se nadam da će ABC "Grafika" sve ovo preživeti
i da će se u okvirima stečajnog postupka naći mogućnost za oporavak
i finansijsku konsolidaciju."
Viši privredni sud u Beogradu odbio je međutim žalbe štamparije
ABC "Grafika" i potvrdio presudu kojom je otvoren stečajni
postupak. Bez obzira što je Privredni sud u Beogradu počinio toliko
grešaka donoseći odluku o stečaju i to takvih da je svaka od njih
predstavljala dovoljan razlog da u postupku žalbe stečaj bude
ukinut, Viši privredni sud to nije uzeo u obzir. Potrudio se jedino
oko pisanja obrazloženja za odbranu nečega što se pravno ne može
odbraniti.
Viši privredni sud stao je na stanovište da je izveštaj finansijske
policije (o navodnoj neurednosti poslovnih knjiga ABC "Grafike")
merodavan zato što predstavlja izveštaj državnog organa. Iz samo
njemu poznatih razloga, Viši sud nije želeo da uoči i ceni da
je finansijska policija stranka u ovom postupku kao poverilac,
da zakonitost njenog rada nije potvrđena jer njena rešenja o kažnjavanju
nisu postala pravosnažna, kao i da je finansijska policija - upravo
na osnovu urednih knjiga ABC "Grafike" utvrđivala navodne
razloge da je kazni.
Uz to sasvim je jasno da urednost poslovnih knjiga koju je analizirala
finansijska policija, predstavlja urednost u smislu provere uplaćivanja
poreza i doprinosa. Za razliku od toga, Zakon o prinudnom poravnanju,
stečaju i likvidaciji pominje potrebu urednih poslovnih knjiga
kako bi iz njih stečajni sud mogao da utvrdi ko su sve poverioci
prezaduženog preduzeća.
Ova vrsta urednosti u poslovnim knjigama ABC "Grafike"
nikada nije osporena, niti je ikada finansijska policija u svojim
brojnim kontrolama prethodnih godina pronašla takvu vrstu neurednosti
kod ABC "Grafike".
Svi navodi iz žalbi odbijeni su na površan način, zato što drugačije
i nije bilo moguće. Tako je stečajni postupak nad ABC "Grafikom"
postao neminovnost. Posledice toga su ogromne i višestruke. Pre
svega odnose se neposredno na samu štampariju ABC "Grafika",
njene osnivače, radnike, poverioce i brojne klijente. Stečajna
uprava koja je došla u štampariju 29. januara na iznenađenje svih
koji u štampariji rade, otpustila je sve radnike, zapečatila mašine,
dovela naoružane stražare i zapretila da upropasti sve što je
u ovoj štampariji stvarano tokom njenog obnavljanja i razvoja
od propalog društvenog preduzeća pre deset godina, do danas.
Možda je još opasnije što je opisanim postupcima Privrednog suda
u Beogradu ugrožen opstanak čitavog privrednog pravosuđa. Stečajni
postupak nad ABC "Grafikom" kao i postupci koje je posle
otvaranja stečaja pokrenula stečajna uprava i odluke suda o privremenim
merama na osnovu toga - toliko su nezakoniti da dovode u pitanje
smisao pravosudnih funkcija. To je ogromna opasnost za državu,
zato što bez pravosuđa nema države, a alternativa je anarhija.
Uništavanje pravila po kojima postupaju pravosudni organi, a koja
vekovima postoje u svim civilizovanim državama, ne znači ništa
drugo nego uništavanje države.
Sutra: Otimanje i uništavanje stranog uloga