Brus Ralston, potpredsednik RONACO SYSTEMS-a i
partner ABC "Produkta", dobro zna kako se u njegovoj
zemlji - država Delaver, SAD - treba boriti sa administracijom.
Pored ostalog vlasnik je firme u Doveru koja svoje klijente zastupa
uglavnom u poslovima s vladom.
Među njima su, na primer, udruženja američkih osiguravajućih
kompanija, Nacionalna federacija nezavisnih biznismena i još oko
hiljadu najrazličitijih kompanija.
Kada je sa takvim iskustvom pre deset godina započeo partnerstvo
sa "ABC Produktom" u Beogradu, izgledalo je da će umeti
da savlada sve moguće prepreke. U intervjuu koji je 1990. godine
objavila "Ekonomska politika", pod naslovom "Anglosaksonski
maniri", pisalo je i ovo:
"Gospodin Ralston se, pored ostalog, bavi i konsultantskim
poslovima već 25 godina. Zato ga i čudi činjenica da jugoslovenski
premijer, gostujući po inostranstvu, poziva biznismene i investitore
da dođu u Jugoslaviju sa svojim novcem, a tu ih dočekuju spori,
restriktivni i nekooperativni činovnici s kojima je teško uspostaviti
komunikaciju na koju je poslovni svet navikao.
Gospodine Ralston, kako ste došli na ideju da otpočnete biznis
u Jugoslaviji?
Ralston: Upoznao sam gospodina Rodića pre pet godina u Sjedinjenim
Državama i radili smo zajedno. Javio mi se u januaru ove godine
i pozvao me da RONACO SYSTEMS sarađuje sa njim kao partnerom u
"ABC Produktu", jer su novi privredni zakoni u Jugoslaviji
to omogućili.
Iskoristili smo to kao i vrlo povoljne poreske uslove u Delaveru,
što zajedno daje vrlo dobru priliku za investiranje. Tako sam
došao u Jugoslaviju. Imamo mnogo planova za zajedničke operacije
ne samo u Jugoslaviji, nego i u istočnoj Evropi, severnoj Africi,
ali sedište će nam biti u Beogradu.
Kako procenjujete klimu za investiranje kapitala u Jugoslaviji?
Ralston: Mislim da je veoma dobra, naročito za američke kompanije.
Problemi koje smo na početku doživeli, privremeni su i rešeni
su. Oni potiču odatle što je sve to ovde sasvim novo.
Mi u Delaveru zapravo imamo veoma dobre uslove za investiranje,
ali nama je trebalo dvesta godina da ih doteramo. Ne mogu zaista
očekivati da vi to isto ovde učinite za dvesta dana. To bi bilo
previše.
Mislim da se ta klima poboljšava i nadam se da stojimo pred veoma
dugim i plodonosnim iskustvom.
Šta su prepreke tom poboljšanju?
Ralston: Za sada, mislim, da ne postoji dovoljno razumevanja
na svim nivoima. Sve je ovo sasvim novo, a ponekad novi zakoni
i nova pravila nisu svima dostupni ili ne leže svima podjednako.
Nedostaje razumevanje, naročito u srednjem menadžmentu, što je
tipično.
Vladinom menadžmentu ili u privredi?Ralston: Uglavnom u Vladi.
U biznisu ljudi, pošto investiraju svoj novac, imaju težnju da
vrlo jasno i pažljivo prouče zakone. Vladini ljudi nemaju tu vrstu
interesa - ličnog interesa - u administraciji nikada nemaju lični
odnos prema tome...
Kad biste u SAD imali isti ili slični problem sa administracijom,
kao što ste imali ovde, šta biste učinili?
Ralston: Isto što i ovde, pozvao bih štampu, ljude iz Vlade i
podstakao otvorenu raspravu između nas, ljudi iz štampe i Vladinih
ljudi. Mislim da jedina prava stvar koju možete u takvoj situaciji
da učinite jeste da sve izložite sudu javnosti, ne da bi štampa
ili neko presudio ko je u pravu, već da bi sve činjenice izašle
na videlo. Tada ćete ustanoviti da će svako pokušati da svoj posao
uradi bolje kada je izložen sudu javnosti.
Mislim da je slobodna štampa vrlo važna i u ovim stvarima. Zapravo
i ne možete imati dobre odnose s bilo kim ukoliko nemate uključen
element javnosti. Svako bi trebao da ima pravo na uvid u ono što
se dešava.
Šta bi bio vaš savet Vladi i poslovnim ljudima kod nas?
Ralston: Mislim da Vlada treba da nauči više o tome šta je
biznisu potrebno, a ovi (Bussiness community) opet treba da znaju
više o tome kakvi su zahtevi Vlade.
Način na koji se to može postići je da se okupe biznismeni u
neku vrstu saveza ili udruženja koje će zatim angažovati ljude
sa zadatkom da komuniciraju sa Vladom i održavaju neprestani protok
informacija.
Uvek vam je potreban onaj ko će razgovarati sa Vladom - bilo
da se radi o zakonodavnom ili izvršnom telu. Otvoriti komunikaciju
već znači napraviti korak ka boljoj saradnji i donošenju odluka
uz manje ljutnje jedni na druge.
Koliki je uticaj takvog organizovanja?
Ralston: Štampa u SAD ponekad misli da je veliki. Ja naravno
ne mislim tako. Mislim da je to važno za američku privredu što
američki biznismeni stavljaju do znanja vladi šta bi za njih bilo
najbolje i što pokušavaju da vladu navedu na saradnju kako bi
to i postigli
. Mislim da je isto potrebno i ovde; to je edukativni, informacioni
proces koji je neophodan zato što ljudi koji donose zakone i oni
koji ih sprovode, često ne znaju kako sam biznis funkcioniše,
ne znaju tačno kako zakoni koje donose utiču na poslovne operacije
- a to je nešto što treba da znaju.
Takođe, mi iz biznisa moramo da znamo zašto je neki od zakona
važan za vladu, ko koga štiti i zašto. Dok svako od nas ne dobije
uvid u sferi onog drugog, teško ćemo sarađivati. Znate, u mojoj
zemlji postoji izreka: dok ne pređeš milju u cipelama drugog čoveka
ne možeš znati ništa o njemu. Tako i biznismeni treba da prošetaju
milju u cipelama birokrate, a ovi u cipelama biznismena, da bi
se bolje razumeli.
Mnogo se govori o političkoj klimi za dolazak investitora iz
drugih zemalja. Pošto ste vi jedan od takvih, šta mislite o političkoj
klimi za investiranje u Jugoslaviji?
Ralston: Nije tako povoljna kao što bismo mi želeli, ali može
se reći da klima nikad nije tako povoljna kao što bi investitori
hteli da bude. Ipak mi smo skeptični, po malo uplašeni za stabilnost
vlade i stabilnost ekonomije.
Zbog toga mnogi ljudi još oklevaju, čekajući da vide šta će
se razviti. To je ono što mi vidimo sa udaljenosti od tri hiljade
milja odavde. Ovde, međutim, vidim daleko jasnije i moje se mišljenje
o tome menja. Mislim da je klima mnogo bolja nego što to zapadni
biznismeni mogu da vide..."
Sve je nažalost ispalo mnogo drugačije: anglosaksonski poslovni
maniri gospodina Ralstona u sudaru sa stvarnošću u Srbiji dali
su poražavajuće rezultate.
Šest godina kasnije od ovog intervjua g. Ralston je smatrao
da se "situacija graniči sa prevarom". Danas, posle
deset godina, kada su gotovo sve investicije RONACO SYSTEMS-a
preko ABC "PRODUKTA" u Jugoslaviju dovedene u pitanje,
još ne znamo šta će g. Ralston reći: do sredine godine očekuje
se da doputuje u Beograd.