BEOGRAD - U ime štediša Dafiment banke
18. aprila upućeno je pismo viceguverneru NBJ Ratku Banoviću sa
ciljem da se prekine očigledni institucionalni pingpong, zbog
kojeg nikako da se bilansiraju obaveze banke, što je preduslov
da i ove štediše mogu da koriste prava iz Zakona o deviznoj štednji
građana, kaže za "Glas" Milka Orlić, predsednik odbora
poverilaca Dafiment banke.
Po njenim rečima, neposredni povod za ovo ponovno obraćanje nadležnima
u centralnoj banci bio je ne baš prijatan razgovor sa Milenom
Arežinom, predsednicom Privrednog suda u Beogradu, koja je delegaciji
štediša izjavila da su, doduše, raspoloživi i obrađeni podaci
koje su o svojim potraživanjima podnele štediše, ali da to nije
dovoljno.
- Gospođa Arežina je, uz usputnu konstataciju da "niko nema
para", pokušala najpre da ospori fotokopije ugovora štediša
o njihovim ulozima u Dafiment banku (mada su im upravo one bile
tražene), da bi se na kraju pozvala na nepostojeće diskete o knjigovodstvu
same banke, što je država pokušala da obezbedi, ali nije uspela.
Bez toga, po tumačenju gospođe Arežine, sud ne može da proveri
zahteve i potraživanja štediša, a da ima famozne diskete sve bi
bilo gotovo za 48 sati i ispada da bi same štediše trebalo da
ih obezbede, što je nonsens, objašnjava Milka Orlić.
U pismu upućenom na adresu NBJ ukazuje se na tumačenje predsednice
Privrednog suda da ona može da prosledi centralnoj banci podatke
o potraživanjima štediša, ali da to ne želi da učini samoinicijativno,
već tek na zahtev NBJ.
Stoga je Centralnoj banci upućena molba da zatraži da joj Privredni
sud dostavi pomenute podatke kako bi se blagovremeno u NBJ formirala
potrebna dokumentacija, odnosno kako bi i štediše Dafiment banke
mogle da podignu obveznice i prve rate po osnovu devizne štednje.
Gospođa Orlić, inače, tvrdi da nije sve baš tako mutno i nepoznato
i da i Sud i NBJ mogu da preseku celu stvar, recimo ako iskoriste
analizu o poslovanju Dafiment banke koju je svojevremeno napravio
beogradski Ekonomski institut. U njoj je utvrđen dug banke prema
štedišama od 488 miliona maraka, što se odnosi samo na uloženu
glavnicu, bez kamata.
Međutim, u ovom istom elaboratu pominju se i neidentifikovani
rashodi Dafiment banke u visini od oko 880 miliona maraka, što
može da sugeriše koliko je para izneto iz zemlje, podseća gospođa
Orlić.
B. Jager