BEOGRAD - Na eventualnim lokalnim izborima u Srbiji koji
će biti sprovedeni po većinskom sistemu u jednom krugu vlast bi
sigurno izgubila ukoliko bi za takmaca u izbornoj utakmici imala
ujedinjenu opoziciju. Ali, ako bi lokalni izbori bili raspisani
istovremeno sa saveznim, vladajuće stranke imale bi prednost prilikom
kontrole izbora.
Ukoliko bi na lokalne izbore opozicija izašla s više "izbornih
lista" gde bi svaka stranka ili opozicioni savez podržao
samo svoje kandidate ona bi ih izgubila čak i ako ne bi paralelno
bili održani savezni - izjavio je za "Glas" Marko Blagojević,
koordinator Centra za slobodne izbore i demokratiju.
I većinski i proporcionalni sistem su podjednako legitimni sa
svim manama i prednostima koje imaju, objašnjava Blagojević, dodajući
da nijedan po svojoj prirodi nije dobar niti loš već da je mnogo
značajnije koji je primereniji objektivnoj situaciji u društvu.
- Većinski izborni sistem podrazumeva da birači glasaju za ličnosti,
s imenom i prezimenom, opredeljuju se za pojedinačnog kandidata
bez obzira da li ga je kandidovala stranka, koalicija ili grupa
građana.
Prema sadašnjem zakonu na lokalne izbore primenjivao bi se ovaj
sistem i to u jednom krugu. Bez obzira koliko je glasača izašlo
na izbore i bez obzira što bi jedan kandidat mogao imati samo
glas prednosti u odnosu na nekog od konkurenata - on osvaja mandat.
Prvi krug izbora je istovremeno i poslednji. Većinski sistem
primenjuje se u mnogim razvijenim zemljama, na primer, u SAD i
Velikoj Britaniji, sa dvopartijskim sistemima gde se pokazao celishodnim.
NJegov kvalitet je što se na ispit stavljaju lični kvaliteti i
mane kandidata - ističe Blagojević.
- Na političkoj sceni Srbije postoji veliki broj stranaka, a
na lokalnim izborima mogle bi se pojaviti i brojne grupe građana.
Iza pojedinih kandidata grupa građana mogli bi se prikriti i oni
iz vladajućih stranaka.
Tako se dobre strane većinskog izbornog sistema u Srbiji pretvaraju
u mane koje proizlaze iz sredine gde se oni održavaju. Srbija
je heterogeno društvo verski, etnički, politički. Mnogo je stranaka,
mnogo političkih orijentacija, a tu su i grupe građana, takođe,
sa posebnim političkim orijentacijama.
U uslovima kakvi postoje u Srbiji većinski sistem ne može da
obezbedi da sastav skupština opština i gradskih skupština bude
slika izborne volje glasačkog tela. Ovaj sistem favorizuje najjače.
Ta činjenica morala bi po logici da utiče na ujedinjenje opozicije
koja bi jedino tako mogla da pobedi - rekao je Blagojević.
Opozicija je ipak 1996. pobedila u velikom broju gradova i opština
i pored većinskog izbornog sistema?
- Tada je presudio dvokružni sistem. U drugi krug su prolazili
obično kandidat vladajuće stranke i kandidat opozicije pa su se
glasači koji su opoziciono orijentisani uglavnom odlučivali da
svoje glasove koncentrišu i poklone opozicionom kandidatu, ali
sada izbori bi bili jednokružni.
Posle zahteva opozicionih stranaka iz oktobra meseca da se primeni
proporcionalni izborni sistem na lokalnom nivou, odgovor vlasti
je bio upravo suprotan - Zakon o lokalnoj samoupravi, pooštren
većinski sistem.
Time je opoziciji bačena rukavica u lice. Vlast je očekivala
razlaz opozicionih stranaka, ali je time ušla i u veliki rizik.
Većinski sistem favorizuje najjaču stranku, a SPS je sračunao
da je jači od bilo koje stranke, i to sam, pa i od nekih saveza
i da bi udružen sa SRS dobio još više na snazi. Ipak, oni te izbore
i tako ujedinjeni gube ukoliko za konkurenta imaju ujedinjenu
opoziciju.
U ovakvim okolnostima opozicija bi u gradovima i opštinama gde
je sada na vlasti birala izborne komisije i biračke odbore na
biračkim mestima i imala punu kontrolu izbora, a verovatno bi
i proširila posle njih vlast i u drugim opštinama. Ali, ako bi
paralelno bili raspisani savezni izbori vladajuće stranke bi imenovale
saveznu izbornu komisiju, komisije u izbornim jedinicama i biračke
odbore što bi im donelo veliku prednost - kaže Blagojević.
Može li biti saveznih izbora bez saglasnosti Crne Gore?
- Bez saglasnosti Crne Gore savezni izbori se ne mogu raspisati.
Oni se mogu sprovesti na silu, ali je pitanje koliko su stranke
na vlasti spremne da idu mimo zakona. Slobodan Milošević neće
raspisati izbore ako ne bude siguran da će na njima pobediti.
Na kraju, ko kaže da se izbori uopšte moraju raspisati. Kastro
je sasvim ugodno vladao 30 godina i bez izbora. Milošević nije
siguran da bi pobedio ako budu sprovedeni samo lokalni izbori
i ne verujem da će to učiniti bez saveznih. On ima vremena na
pretek i smatra da mu ono ide na ruku.
Ivan Stojković