GLAS JAVNOSTI  

 

I n t e r n e t   i z d a n j e

Subota 5. 8. 2006.

 
 

Glas javnosti 24 sata sa Vama... najnovije vesti iz zemlje i sveta...

vesti dana

forum

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Debata o budućnosti Hercegnovskog filmskog festivala

Festival filmova iz bivše Jugoslavije

Svi učesnici su se složili da Festival u novonastalim političkim okolnostima ne treba gasiti, nego neizostavno sačuvati

HERCEG NOVI - Novi naziv i koncepciju, eks-Ju festival, neki učesnici su predlagali zbog činjenice da u Podgorici već pet godina postoji festival sa tim imenom. Bilo je predloga da se dva festivala spoje, ali i mišljenja da mogu da nastave i odvojeno jer Crna Gora komotno može imati dva festivala. Koplja su se lomila i oko toga da li Jugoslovenski festival filmske režije treba tu okosnicu da zadrži i u novonastalom okolnostima, s obzirom na to da u svetu ne postoji nijedan festival režije. Postignuta je saglasnost da nagrade Zlatne mimoze treba zadržati i dodeljivati najboljima u svim segmentima filmskog stvaralaštva (režija, gluma, kameraÖ).

Reditelj Branko Baletić, direktor Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" iz Podgorice, smatra da festival ne treba gasiti pre svega zbog sjajne publike, željne filmova. Mediteranski koncept odmah treba odbaciti, jer takvih festivala ima bar 20 na drugim stranama sveta.

-Ključna stvar je obezbediti novac i profilisati festival na osnovu iskustava iz okruženja. Herceg Novi ima ogromne potencijale u prostorima koje treba uključiti u celodnevno dešavanje na festivalu, kao što je Tvrđava Forte Mare, bioskopske sale koje treba obnoviti, predivne bašteÖ LJude koji ovde stalno ili povremeno žive, a to su Miša Radivojević, Stevan Koprivica, Emir Kusturica treba angažovati - rekao je Baletić, koji se založio za festival filmova iz bivše Jugoslavije.

Rediteljka Marija Perović, predsednica Udruženja filmskih stvaralaca Crne Gore, rekla je da ju je strah od eks-Ju koncepta, jer on preti da Hercegnovski festival pretvori u smotru na začelju sličnih festivala koji se održavaju u okruženju. Ona se založila za privatnu inicijativu, rekavši da festival nikada više ne sme da dozvoli da tokom projekcije izgori filmska traka, da se filmovi ne vide ili ne čuju.

Za tender koji bi sa preciznim uslovima raspisao Organizacioni odbor, a na koji bi se prijavile privatne agencije, založio se glumac i producent Dragan Bjelogrlić, predstavljeni kao član Upravnog odbora Filmskog centra Srbije.

PAZITE DA VAM SE NE DOGODI PULA

-Festival u Puli glavinja od 1990. a na to je uticala politika - rekao je hrvatski glumac Igor Galo, član festivalskog žirija. Iako su svi znali da hrvatska kinematografija ne može da izdrži teret Arene, niko nije imao hrabrosti da to kaže. Svi su, međutim, znali da su Dani hrvatskog filma, koji se održavaju u Zagrebu, dovoljan nacionalni festival. Ipak, festival je preslikan u ogromnoj pulskoj Areni. Ideja je nametnuta iz Zagreba, a u Puli nije bilo snage da ona bude realizovana.

NIJE BOJKOT-JESTE BOJKOT!?

Predstavnici Ministarstva kulture Srbije kao ni predstavnici Ministarstva kulture Crne Gore nisu se pojavili na jučerašnjem skupu, iako su uredno pozvani faksom. Protokolarni pozivi upućeni su ministrima kulture obe države. Da uzmu učešće u diskusiji pozvani su Aleksandar Jugović, pomoćnik ministra kulture iz Srbije i Draško Đurović i Dragica Milić iz Ministarstva kulture Crne Gore. Na pitanja da li njihov izostanak smatra bojkotom, Zoran Živković iz Direkcije HFF rekao je: "nikako, možda nisu mogli da dođu, treba ih pitati. Ne treba donositi zaključke unapred".

-Još 2001. godine, posle petooktobarskih promena, imali smo sličan skup na kome smo ustanovili da ovde treba nešto da se menja. Zaključili smo da je SCG lider u filmskoj produkciji u jugoistočnoj Evropi, ali, paradoksalno, nema nijedan pristojan filmski festival. HFF je prećutno godinama smatran naslednikom Pule i nacionalnim festivalom, mada država nikada nije iza njega stala. On je uvek bio festival grada koji ga je osnovao. Sada imamo festival srpskih filmova u Crnoj Gori. Festival treba da se okrene ka regiji. Eks-ju festival je zanimljiv, jer niko nema hrabrosti da festival nazove tim imenom, nego se svi u okruženju kriju iza odrednica balkanski ili regionalni. Mogao bi on da bude i festival režije, ali bez uvrede, publika ipak najviše voli glumce. Filmski centar Srbije je spreman da ostvari svaku vrstu međunarodne saradnje. Organizacioni model nasleđen iz starog sistema treba menjati. Zbog takvog modela, pad su doživeli festivali u Nišu i Vrnjačkoj Banji.

Dramski pisac Stevan Koprivica naglasio je da festival sada počiva na inicijativi iz grada, kao i na dobroj volji, nostalgiji, patetičnim razlozima onih koji su doneli filmske rolne ispod ruke. Ministarstvo kulture Srbije više ne učestvuje jer je u pitanju druga država, a Ministarstvo Crne Gore koje je do sada upućivalo bednu finansijsku podršku, sada je i to uskratilo. Festival mora da se profesionalizuje bez uticaja bilo koje političke opcije. Pitam gde je na ovom skupu direktor Hercegfesta koji je izvršni producent - rekao je Koprivica, založivši se za festival filmova bivše zemlje jer se u njima govori jezikom koji svi razumemo.

Siniša Kovačević je rekao da ne bi bilo mudro da samostalna država Crna Gora, kojoj želi sve najbolje, odustane od ovog festivala.
-Odustanite, molim vas, od mediteranskog koncepta, jer Srbija nije mediteranska zemlja, pa ne bismo mogli da učestvujemo. Ne bi nam prijalo da učestvujemo kao gosti ili posmatrači.

Vesna Milivojević


vesti po rubrikama

^kultura

Debata o budućnosti Hercegnovskog filmskog festivala
Na 40. zaječarskoj gitarijadi "Juraja hip" zapalila publiku
Rembrantove gravire na dve izložbe
Saša Ilić o pretraživanju i preispitivanju srpske kulturne baze
Večeras počinje Mocartov filmski festival u Beogradu