Bergen - drugi po veličini grad u Norveškoj, ovog
leta, nažalost, nije uobičajeno odredište za turiste iz Srbije.
Ali, ako se, sticajem okolnosti, dođe do zapadne obale Skandinavije,
u Bergen, svaki gost će imati neponovljiv osećaj lepote onoga
što je stvorila priroda i sagradio čovek.
Zato, vrlo brzo u zaborav pada neudobna osmočasovna vožnja kombijem
od Beograda do aerodroma u Budimpešti, odakle se, posle popriličnog
čekanja, za dva i po sata stiže u glavni grad Norveške. No, sletanjem
na međunarodni aerodrom u Oslu, putovanje za Bergen, tek počinje.
Do Bergena se iz praktičnih razloga, najčešće stiže autobusom
jer je karta neuporedivo jeftinija, a osam sati putovanja, kroz
živopisne predele Norveške, udobnim i brzim autobusom i izuzetno
dobrim putevima, učiniće da opšti utisak o ovoj zemlji, koja nije
članica Evropske unije, bude još lepši.
Udaljen oko pet stotina kilometara, zapadno od Osla, glavnog
grada i uobičajene odrednice većine koji pohode postojbinu Vikinga,
Bergen je, bar za nas sa juga Evrope, skriveni dragulj severa.
Okružen sa sedam planina, sa kojih se pruža veličanstven pogled
na čitav grad i najznačajniju luku Norveške. Jedna od njih, Floien,
na zanimljiv način je pretvorena u vidikovac, odakle se pruža
pogled na čitavo bergensko poluostrvo. Do uređenog platoa planine,
na visini od 399 metara iznad nivoa mora, stiže se udobnim prevozom
Floiban, koji je mešavina voza i lifta, što putovanje čini izuzetno
uzbudljivim i jedinstvenim doživljajem.
Vožnja, ovom posebnom vrstom železnice podseća i na šinobus,
jedinim te vrste u Skandinaviji, i u funkciji je uz određene rekonstrukcije,
još od 1918. godine. Od podnožja do vrha, trasa je duga osam stotina
pedeset metara, traje osam minuta, a cena karte za ovaj neobičan
prevoz je sedamdeset kruna, u oba pravca, što je oko sedam stotina
dinara.
Dobro uređen plato, sa šumom u pozadini i jedinstvenim pogledom
na Bergen, pravi je izazov za turiste, koji, od ranog jutra zaposedaju
mesto i napuštaju tek u večernjim satima. Dobro snabdevena suvenirnica,
prodavnica robe široke potrošnje, kafić, ali i nacionalni restoran
privlače pažnju putnika. Za one koji nemaju mnogo novaca za provod,
kakvi su retki turisti iz Srbije, preostaje sedenje na klupi odakle
se pruža pogled na Bergen, ili prijatna šetnja šumom, stazama
koje su dobro obeležene. To je mesto koje pleni lepotom građevina
i uređenim parkovima, sa mnogo fontana, što je, generalno, odlika
čitave Norveške.
U starom delu Bergena, koji se zove Brigen i koji samo glavna
gradska saobraćajnica deli od mora, nalazi se nešto više od šezdeset
specifičnih drvenih građevina, živopisnih boja, koje u ovo doba
godine privlače posebnu pažnju turista sa svih kontinenata. Ovaj
deo grada je od izuzetne vrednosti, nekoliko puta uništavan u
požarima i ponovo obnavljan, nalazi se na listi svetske kulturne
baštine, pod zaštitom UNESKO-a.
Zbog velikog uticaja Nemaca na ovaj grad, Bergen su, od 1857.
godine, pa do završetka Drugog svetskog rata, zvali i nemački
Bergen.
Ne spada u velika mesta ali je, od 1946. godine poznat univerzitetski
grad, gde se, na nekoliko fakulteta, školuje oko sedamnaest hiljada
studenata.
Da je Bergen okrenut turizmu, govori i podatak da ima trideset
i osam hotela, koji su u kategoriji tri i više zvezdica, a ono
što je za naše turiste posebno zanimljivo jeste cena sobe od 80
do 150 evra.
Svakako treba posetiti neki od desetine muzeja, koji se nalaze
u ovom gradu, a posebno Bergenski muzej, osnovan 1875. godine,
Umetnički i Pomorski. Preporučuje se i poseta Akvarijumu, koji
je otvoren 1960. godine i spada u red savremenijih na severu Evrope.
Verovatno, nijedan turista ne zaobiđe čuveni Riblji trg, na kome
se prodaje na stotine različitih plodova mora, po vrlo povoljnim
cenama. Već na samom ulazu u pijacu, vešti trgovci nude svoju
robu na norveškom, engleskom, italijanskom, portugalskom, arapskom,
ili kineskom jeziku.
Zbog česte kiše koja pada u Bergenu, kažu da ovde nisi ni bio,
ukoliko nisi pokisao. Osim toga, veruju, da je ovo grad u koji
se turisti zaljube na prvi pogled i kome se ponovo vraćaju. Reporter
Glasa, koji je u Bergenu boravio po izuzetno lepom i sunčanom
vremenu, nije pokisao, ali se iskreno zaljubio u ovaj grad, kome
će se, možda i vratiti. Ko zna?
Tekst i foto : Živojin Dragišić