Školski jedrenjak "Jadran" ostaće u sastavu
Srpske vojske, jer je on deo naše pomorske tradicije. To je jedini
jedrenjak tipa "barkantin"na svetu, a kolika je njegova
vrednost dovoljno govori činjenica da takav brod u svom sastavu
nemaju ni takve pomorske sile kao što su Francuska ili Grčka.
Svoje jedrenjake, na koje su ponosni, imaju Nemci, Italijani i
Portugalci. To je tradicija zemalja koje neguju pomorstvo.
- Upravo zbog njegove izuzetne istorijske ali i upotrebne vrednosti,
predlog Ministarstva odbrane je da "Jadran" pripadne
našoj vojsci - kaže načelnik Uprave za odnose sa javnošću Ministarstva
odbrane Petar Bošković.
 |
 |
 |
ISTORIJAT JEDRENJAKA
Stvaranjem prve jugoslovenske države 1918. godine pojavila
se potreba za nabavkom školskog broda, ali je, zbog nedostatka
novca, ugovor za njegovu gradnju sklopljen tek 4. septembra
1930. godine sa hamburškim brodogradilištem. Jedrenjak je
dobio ime "Jadran", a u matičnu luku Tivat uplovio
je 16. jula 1933.
Pre Drugog svetskog rata bilo je sedam vožnji van Jadranskog
mora, a posle samo pet, jer je glavni školski brod u to
vreme bio čuveni "Galeb". Mesto koje mu je neopravdano
bilo oduzeto, "Jadran" je ponovo zauzeo 1997.
godine, kada je krstario do Grčke.
Najzanimljivije i najduže putovanje "Jadrana"
bilo je za Severnu Ameriku 1938. godine, do NJujorka i Bostona.
Zanimljivo je da je posada tom prilikom posetila našeg čuvenog
naučnika Nikolu Teslu i poklonila mu gravuru broda. Tokom
Drugog svetskog rata "Jadran" je koristila italijanska
ratna mornarica, takođe kao školski brod, ali pod imenom
"Marko Polo". Agonija broda počinje od kapitulacije
Italije. Potpuno zapušten, ogoljen i opljačkan, dočekao
je kraj rata vezan u jednom od venecijanskih kanala i služio
kao most.
KRIVOKAPIĆ: SRBIJA NE DOBIJA NIJEDNU FREGATU
Predsednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić nazvao
je spekulacijama tvrdnje da je postignut dogovor da Srbija
iz sastava Ratne mornarice dobije dve fregate na Jadranu.
- Imovina bivše Vojske SCG podeljena je po teritorijalnom
principu i sve što se nalazi u Crnoj Gori njeno je vlasništvo.
Strane trupe u Crnoj Gori ubuduće mogu prisustvovati kao
deo aranžmana Partnerstva za mir i NATO. Nijedne druge trupe
ne mogu biti stalno stacionirane na teritoriji Crne Gore,
pa ni bilo čije fregate, osim naših - rekao je Krivokapić
i najavio da će crnogorska vojska "odrediti sudbinu
Mornarice, koja je već sada Mornarica Crne Gore".
UČIONICA NA MORU
"Jadran" je jedrenjak tipa "barkantin"
sa deplasmanom od 737 tona i dužinom većom od 60 metara
i razvija maksimalnu brzinu od 1,4 čvora. Na njemu postoje
tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri četvorokrevetne
kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni
prostor.
Od prve obnove 1946. godine "Jadran", koji pripada
redu najlepših jedrenjaka, redovno se održava i remontuje.
"Jadran" je prava učionica na moru, jer su se
na njemu obučile sve generacije oficira ratne mornarice
od Kraljevine SHS do državne zajednice SCG.
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Prema njegovim rečima, to je jedini brod na kome se može izvoditi
pomorska obuka, napominjući da će Srbija biti u obavezi da plaća
njegovo održavanje i kompletnu posadu.
- Ne bih komentarisao tvrdnje da Srbiji nije potrebna mornarica,
jer ju je ona imala i za vreme kraljevine kada, takođe, nije imala
izlaz na more, ali je iznajmljivala solunsku luku na 100 godina.
Tu su bili usidreni naši brodovi i upravo u to vreme je i formirana
naša mornarica. Mi sada imamo rečnu mornaricu i brod koji je kupio
kralj Aleksandar, a Beograđani za njega dali najveći prilog, predstavlja
našu potrebu i obavezu - podseća Bošković.
Naš sagovornik misli da neće biti nikakvih problema da taj brod
nakon razgovora o razdruživanju pripadne nama.
- Postoje neki predlozi da Srpskoj vojsci pripadnu i dve fregate,
ali su one izuzetno skupa oruđa. Malo se zna da je brod najskuplje
tehničko sredstvo, jer na sebi ima gotovo sve vrste naoružanja.
Primera radi, samo na jednoj raketnoj fregati postoji devet radara.
Svako tehničko sredstvo koje je čovek izmislio može se naći na
brodu. Naša raketna fregata je još respektabilna i, uz mali remont
i izvesna osvežanja, to su moćna sredstva. Ne znam šta će Crna
Gora odlučiti, da li će zadržati ili ukinuti mornaricu, ali podsećam
da Holandija ima duplo manju obalu od Crne Gore, a četiri puta
jaču mornaricu - ističe Bošković, koji je i kapetan bojnog broda.
On dodaje da bi ukidanje mornarice u Crnoj Gori bio loš potez,
jer bi, kako kaže, u geostrategijskom smislu bio presedan da zemlja
koja ima more nema ratnu mornaricu. Bošković smatra da bi zadržavanje
samo Obalske straže u Crnoj Gori "bilo isto kao da imate
državu, a nemate vojsku već lovačko društvo".
Inače, penzionisani general i savetnik za bezbednost predsednika
Skupštine Crne Gore Blagoje Grahovac, koji se zalaže se za ukidanje
Mornarice i formiranje Obalske straže, izjavio je za naš list
da mornarica Crne Gore ne bi sa vojnog aspekta imala nikakvu svrhu.
Grahovac naglašava da crnogorski budžet to ne bi mogao da izdrži,
dodajući da Crnoj Gori ne preti nikakva opasnost s mora.
- Takve teze predstavljaju razmišljanja ljudi koji iza sebe imaju
kriminogene strukture, jer Ratna mornarica i SFRJ i SRJ i SCG
je služila isključivo kao mreža za kriminogene strukture - istakao
je Grahovac. On je kazao i da "o nekakvim naoružanim sastavima
Srbije na Jadranu ne može biti govora".
Siniša Dedeić