GLAS JAVNOSTI  

 

I n t e r n e t   i z d a n j e

Nedelja, 30. 4. 2006. - Utorak 2. 5. 2006.

 
 

Glas javnosti 24 sata sa Vama... najnovije vesti iz zemlje i sveta...

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Kratki pregled

Knjaževine Crne Gore

Granice Vidijeli smo da svaka nahija ima svoje granice, koje je dijele od drugih nahija; tako isto i naša domovina Crna Gora ima svoje granice, koje je dijele od drugih srpskih pokrajina. Sa sjevera graniči rijekom Tarom, koja je razdvaja od Hercegovine; sa istoka Starom Srbijom; sa juga: Albanijom, Jadranskim morem i Bokom Kotorskom i sa zapada Hercegovinom, Bokom Kotorskom i Jadranskim morem.

Granica joj ide počevši od ušća rijeke Bojane, uz istu rijeku do izvora njene pritočice Međureča. Odavde u pravcu sjeveroistočnome ide na ostrvo Topal Goricu - Skadarskom jezeru, odavde na goveđi Brod, pa na Ržanički most; dalje prelazeći preko rijeke Cijevne ide iza kuća Omer-Božovića, a od njih na Gradište više Kakariške gore. Odavdje ide vrhovima i brdima s desne strane rijeke Cijevne na goru Soko, od njega na jezero Rikavac, goru Planinicu; a odavdje krivudasto na Visitor i Mokru planinu. Sad se granica savija na sjevero-zapadnoj strani i ide na goru Planinicu i Crvenu Stijenu, preko rijeke Lima, kraj sela Vinicke na planinu Triju, a odavde preko rijeke Jelovice na Šiško-jezero; dalje ide na selo Mojkovac, pa uz rijeku Taru sve do Šćepan-polja na utoku Pive u Taru. Sad se nastavlja preko Maglića, Volujaka, Lebrišnika na Orlinu pa na Troglav, krajem brda Vadara i varoši Bileće, dalje rijekom Trebešnjicom na Ilijino Brdo, odavde ide krivudasto na goru Vučiji zub i Dvrsnik, a odavde visovima iznad Boke Kotorske do Štirovnika a odavde pravo na jug do rijeke Željeznice, pa njom istom do Jadranskog mora, a odavde morem do ušća rijeke Bojane, odakle smo se i krenuli.

Dužina granice, svuda unaokolo cijele države iznosi na 600 kilometara; a veličina države na 10.000 kvadratnih kilometara.
Podjela Crna Gora se dijeli na deset nahija, koje se zovu; Kotunska, Riječka, Crmnička, Primorska, Lješanska, Zetska, Brdska, Vasojevićska, Moračka i Nikšićska. Nahije se dijele na plemena, a plemena na bratstva. Ova plemenska podjela između sviju Slovena još se zadržava samo kod nas Srba u Crnoj Gori.
Planine Crna Gora je sasvim brdovita država. Najveće su joj planine: Lovćen, Kom, Durmitor, Sinjavina, Planinica, Javorje, Sutorman, Rumija, Pusti Lisac, Garač, Stavor, Vojnik, Lebršnik, Volujak i Maglić. Neke su od ovih planina obrasle šumom, a neke su sasvim gole.

Ravnice U Crnoj Gori su ravnice: Zetska, Bjelopavlićska, Ulcinjska, Nikšićska i visoravan Jezerska. Polja su: Grahovsko, Cetinjsko, Brezna i Crmničko.
Vode Rijeke u Crnoj Gori nijesu velike, a poveće su: Morača, Zeta, Crnojevića, Bojana, Lim, Piva i Tara. Neke su od ovih plovne, a neke nijesu. Jezera su poveća: Skadarsko, Gornje, Crno, Riblje, Vražije, Biogradsko, Šas i Zogaj. Osim rijeka i jezera ima i more Jadransko.

Pristaništa Crna Gora ima na moru Jadranskom četiri pristaništa: Bar, Ulcinj, Valdinos i Sveti Nikola na ušću rijeke Bojane.
Ostrva Crna Gora ima i ostrva, ali su sasvim malena, a glavnija su: Vranina, Kom, Lasendro i Grmožur, ona su sva u Skadarskom jezeru i Stari Ulcinj u Jadranskom moru.
Putovi Kroz Crnu Goru načinjen je kolski put, koji spaja sva glavnija mjesta u unutrašnjosti države: Cetinje, Rijeku, Podgoricu, Spuž, Danilov grad, Nikšić, Plavnicu, Vir i Bar; a ima i konjaničkih puteva, koji spajaju nahije, sela i plemena. Može se ploviti po rijeci Crnojevića i po Zeti; po Skadarskom jezeru i Jadranskom moru, koje spaja vodenim putom Crnu Goru sa ostalim svijetskim državama.

Znatna mjesta U Crnoj Gori glavne su varoši: Cetinje, prestolnica Crne Gore, Rijeka, Vir, Bar, Ulcinj, Podgorica, Spuž, Danilov Grad, Andrijevica, Kolašin i Nikšić.
Još su znatna mjesta. Njeguši, rodno mjesto naše vladajuće porodice Petrović Njegoš; Lješko polje, Carev-Laz, Kruse, Trnjine, Grahovac, Vučiji do, Duga, Fundina, Krstac, sve ratna bojišta, gdje su Turci bili strašno potučeni od našeg oružja.

Podneblje U Crnoj Gori je podneblje dvojako. Po planinskim mjestima na sjeveru zimi je sasvim hladno, a na jugu pokraj Jadranskoga mora, Skadarskog jezera i nekih rijeka, dosta je toplo i umjereno podneblje. Ljeti je po planinama prijatno hladno, a pokraj mora i nekih rijeka suviše vruće. U Crnoj Gori duvaju razni vjetrovi: Grbin sa zapada, Gornjak sa sjevera, Istočnjak, i Južnjak. Zemljište je dosta krševito, ali ima i ravnica, u kojima mogu uspijevati svi usjevi, voća i povrća. Neke su planine i predeli obrasli gustom šumom a ima ih dosta koji su sasvim goli. Gaji se poznata domaća stoka. U šumi ima razne divljači a u rijekama i jezerima razne ribe.

Narod U Crnoj Gori žive sve sami čisti i pravi Srbi, koji govore srpskim jezikom, a ima ih na 300.000 stanovnika. Većinom su pravoslavne vjere, a ima nešto malo rimokatoličke i muhamedanske vjere, ali treba znati da smo svi srpskog porijekla i srpske narodnosti. Narod se obično zanima zemljoradnjom i stočarstvom a ponešto ribolovom i trgovinom i zanatima sasvim malo, koji su kao najvažniji uslovi za življenje i izvori za napredak i blagostanje.

Škole U Crnoj Gori mora svako dijete, ma koje vjere bilo, svršiti osnovnu školu, koja se uči četiri godine. Osim osnovnih škola, muških i ženskih, ima u državi još: polugimnazija, zemljodelska škola, bogoslovsko-učiteljska i viša ženska škola.
Vojska Crnoj Gori je vojska narodna, a glavni joj je zapovednik Knjaz. Svaki naš državljanin mora biti vojnik, da brani svoju domovinu kad bude potreba i kad reče Vladar. Ništa nije ljepše nego biti vojnik - branič svoje mile domovine.

Uprava Crnom Gorom vlada i upravlja Knjaz Nikola Prvi, iz slavne srpske porodice Petrović Njegoš. Pomoćnici su mu: državni savjet i ministri. Ministarstva ima pet: Unutrašnjih djela, Prosvjete, Pravde, Spoljašnih djela, Vojno i Finansije. Pod ministarstvo unutrašnjih djela spada još uprava Pomorstva i Građevina.
Da bi se narodu dijelila pravda kako treba, ustanovljeni su sudovi svuda po državi: po selima kmetovi, po plemenima kapetani, a po nekim većim mjestima okružni sudovi, i veliki sud na Cetinju.

Pravoslavnom crkvom upravlja - Mitropolit; rimokatoličkom - Prabiskup, a muhamedanskom - Muftija. Sva tri upravljaju u dogovoru sa vladom crnogorskom.
Sa cijelom državnom upravom rukovodi i upravlja Knjaz - Gospodar.
Osim Crne Gore ima još srpskih zemalja, u kojima žive naša braća Srbi. Neki su, kao mi slobodni, a neki nisu, nego su pod tuđinom.
Svaki Srbin u Crnoj Gori dužan je poznati i ljubiti svoju cjelokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi. Nijedan Srbin i Srpkinja, ma koje vjere bili, ne smiju požaliti ni život za opštu srpsku slobodu, dobro i blagostanje. Treba da je brat mio, koje vjere bio, jer teško bratu bez brata.


vesti po rubrikama

^Zemljopis Knjazevine Crne Gore

uvod
Naša domovina: Knjaževina Crna Gora
Deklaracija o ujedinjenju Srbije i Crne Gore 1918.
Kratki pregled: Knjaževine Crne Gore
Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori
Sadržaj
 
 


     


FastCounter by LinkExchange