GLAS JAVNOSTI  

 

I n t e r n e t   i z d a n j e
Petak, 28. 4. 2006.

 
 

Glas javnosti 24 sata sa Vama... najnovije vesti iz zemlje i sveta...

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Naša domovina

Knjaževina Crna Gora

Ljudi žive u kućama. Gdje se više kuća nalazi u blizini, zove se selo ili varoš. Od više sela postaje pleme. Nekoliko plemena sastavljaju nahiju, a više nahija državu.
Mi živimo u državi, koja se zove Knjaževina Crna Gora i to je naša domovina, kojom vlada Knjaz. Nju sastavljaju deset nahija.
Okolo svakog sela ili varoši nalazi se: ili brdo, ili rijeka, ili ravnica, a tako isto i u plemenu i u nahiji; a sve što se nalazi u njima, to se nalazi i u državi, jer se država iz njih sastavlja.

Svako selo, pleme i nahija ima svoju granicu, da se zna koliko obuhvata zemljišta i gdje se nalazi. Pa tako i naša domovina Knjaževina Crna Gora ima granice svoga zemljišta.
Svi ljudi, koji žive u našoj domovini jesu Srbi, koji su većinom pravoslavne vjere, a ima ih nekoliko rimokatoličke i muhamedanske.
Osim nas u Crnoj Gori ima još Srba, koji žive po drugim srpskim zemljama. Neki su, kao mi slobodni, a neki nisu, nego su pod tuđinom.

Svaki Srbin u Crnoj Gori treba da iskreno i svesrdno ljubi svoju slobodnu domovinu - Crnu Goru i svoga Knjaza, koji se očinski stara o njoj i o nama; pa zato treba da je svaki nauči i pozna, i da je svaki od neprijatelja čuva više nego svoj život.
Tako isto Srbin u Crnoj Gori dužan je ljubiti i poznati svoju cjelokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi. Nijedan Srbin i Srpkinja, ma koje vjere bili, ne smiju požaliti na život ni imanje za opštu Srpsku slobodu, dobro i blagostanje. Treba, da je brat mio, koje vjere bio, jer teško bratu bez brata.

Katunska nahija

Granice Ova nahija zauzima dosta veliki dio zemljišta na zapadnoj strani Crne Gore, a graniči: sa sjevera nikšićskom nahijom, sa istoka brdskom, lješanskom i riječkom; sa juga lješanskom i riječkom nahijom i Bokom Kotorskoj, a sa zapada Bokom Kotorskom i Hercegovinom.
Plemena U ovoj su nahiji jedanaest plemena: Cetinje, Njeguš, Ćeklići, Bjelice, Puce, Ozrinići, Rubine, Grahovo, Pješivci, Zagarač i Komani.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Lovćen, koji se nalazi na zapadnoj strani Cetinja. Najviši su mu vrhovi Štirovnik, koji je visok 1723 metara i jezerski vrh, koji je dobio ime od maloga jezera, koji se pod njim nalazi. Na Lovćenu je crkvica u kojoj je grob najvećega srpskoga pesnika vladike Rada gospodara Crne Gore. Stavor, Pusti Lisac, Čevski Lisac i Garač.

Ravnice. U ovoj su nahiji samo tri omanja polja: Cetinjsko, Njeguško i Grahovsko.
Vode Ova nahija ima dvije male rijeke: Zaplapsku i Grahovsku.
Putevi U ovoj nahiji ima kolski put, koji je spaja sa Bokom Kotorskoj i riječkom nahijom a ide preko Njeguša i Cetinja. Ima još dva konjanička puta: jedan, što spaja Katunsku nahiju sa nikšićskom i drugi od Cetinja do Grahova preko Ćelkića i Cuca.
Znatna mjesta Glavno je mjesto u ovoj nahiji Cetinje sa 2000 stanovnika, koje se nalazi na Cetinjskome polju. Cetinje je prestonica Crne Gore i središte cele zemaljske uprave. Cetinjske su znamenitosti: manastir pod Orlovim Kršom, kojeg je sazidao vladika Danilo Petrović, u kojem se nalazi sveto tijelo vladike Petra Prvog, grobovi: knjaza Danila Prvog i njegova brata velikoga vojvode Mirka oca knjaza Nikole Prvog, podignuta na razvaline manastira Ivana Crnojevića; Vlaška starinska crkva; Zetski dom, koji je podignut dobrovoljnim prilozima u slavu i spomen oslobađanja Zete i za prosvjetne cijeli; Bolnica zadužbina knjaza Danila Prvog; Obzovica vodovod, zadužbina velike ruske knjeginje Milice rođene Petrović Njegoš. Na Cetinju se nalazi: Knjažev dvor, Nasljednikov dvorac, državni savjet, ministarstva, mitropolija, veliki sud, varoška uprava, državna štamparija, opština, osnovna muška i ženska škola, polugimnazija, bogoslovsko-učiteljska škola i više ženska škola. Cetinje je dva puta spaljivano od Turaka, ali su ga opet pribjegli Srbi u Crnoj Gori iznova podizali.

Na Cetinju se nalaze i poslanstva stranih država.
U ovoj se nahiji još nalazi mala varošica Humac u grahovskome plemenu, sa osnovnom školom i telegrafom.
Još su znamenita mjesta: Njeguši, odakle je porijeklom vladajuća porodica Petrović Njegoš; osnovatelj nje je vladika Danilo, po naredbi kojega je izvršni događaj po cijeloj državi 1702. godine na Badnji dan noću i tijem očuvana srpska državna samostalnost. Njeguši imaju osnovnu školu i telegraf; Trnjine, selo u cuckome plemenu u kome su Srbi strašno pobili Turke iz dva puta 1706. i 1716. godine. U drugome boju zarobljeno je sedamdeset i pet aga i begova. Bojice, selo u vrhu cetinjskoga polja sa lijepom crkvom i osnovnom školom. Ovo je mjesto poznato iz događaja 1702. godine; Čevo, koje se nalazi u Ozrinićkom plemenu, znatno je zbog toga što je tu vladika Vasilije gospodar Crne Gore, treći vladar iz današnje vladajuće porodice Petrović Njegoš potukao Turke 1756. godine sa malom vojskom; i što je rodno mjesto naše vladarke knjaginje Milene; Grahovac, koji se nalazi više Grahovskoga polja, znatan je što je tu veliki vojvoda Mirko održao pobjedu nad Turcima 1858. godine. Blizu varošice Humca nalazi se Čelinski Potok u kome je poginulo jedanaest Petrovića u boju.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje zimi studeno, a ljeti je umjereno toplo. U njoj dobro uspijevaju od usjeva: kukuruz, pšenica, raž, krtola, kao i neka povrća. Od šumskog drveća raste: dub, jasen, bor, bukva i druga. Od domaćih životinja osobito se gaje: koze, ovce, goveda, konjčad; a od divljih po gorama može se naći: vukova, lisica, zečeva i drugih.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima ponajviše stočarstvom i zemljoradnjom i nešto trgovinom. U njoj se proizvodi dobar sir, a osobito je na glasu Njeguški. Kako je zemljište u ovoj nahiji vrlo krševito a planinsko, to je narodu ovdje teško življenje, a zanatima se ne zanima. Narod je zdrav i vrlo snažan, a domaće uređenje moglo bi biti mnogo bolje.

Riječka nahija

Granice Riječka se nahija nalazi jugoistočno od katunske, a graniči: sa sjevera lješanskom nahijom, sa istoka lješanskom i zetskom i unekoliko Skadarskim jezerom; sa juga crmničkom, sa zapada katunskom i nešto malo Bokom Kotorskom.
Plemena U ovoj nahiji ima četiri plemena: Ceklin sa Ceklinskom Župom i Kosijerima. Dobarsko selo sa Dobarskom župom, Ljubotin i Građani.
Planine U ovoj nahiji nema planina i najveća su brda: Ceklinštak, Kostadin, Bobija, Dobrštak, Viran, Debeljak i Vrtijeljka na kojoj je bila bitka 1690. godine u doba kad su Crnom Gorom vladali mitropoliti iz raznih plemana.

Ravnice U ovoj nahiji nalazi se Riječka ravnica na sjevernoj strani Skadarskog jezera.
Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Crnojevića, koja izvire iz Obodske pećine i uvire u Skadarsko jezero, na kojoj se nalazi fabrika za oružje i obodski mlinovi. Po istoj plove i mali parabrodi. Mala Morača i Karatuna. Ovoj nahiji pripada u nekoliko sjeverni dio Skadarskog jezera.
Putovi Ovu nahiju spaja sa katunskom kolski put od Cetinja do Rijeke, a sa zetskom od Rijeke do Podgorice preko Lješanske nahije. Konjanički put ide do Danilova Grada. Vodom se može ploviti po rijeci Crnojevića i po Skadarskom jezeru do Vira, Skadra i Plavnice.

Znatna mjesta Jedina varoš u ovoj nahiji jest Rijeka, koja se nalazi pod brdom Kostadinom s lijeve strane rijeke Crnojevića, a ima oko 500 stanovnika. Ljeti je u njoj velika vrućina, a zimi je dosta toplo. Ovde je Knjaz podigao zimski dvorac Ljeskovac. Na rijeci postoji uprava varoši, opština i telegraf. U blizini nasuprot varoši Rijeke, na desnoj obali rijeke Crnojevića uzdiže se brdašce Obod, na kome je nekadašnji vladar Crne Gore Ivan Crnojević sazidao bio grad 1482. godine. Ovdje je danas osnovna škola i crkva. Grad Obod još je s toga znatan, što je tu bila prva srpsko-slovenska knjiga štampana 1493. godine. Carev laz, koji se nalazi između lješanske i riječke nahije gdje je vladika Danilo sa malom vojskom pobjedio šezdeset hiljada Turaka, od kojih je oko dvadeset hiljada palo mrtvijeh na bojištu. Žabljak, znatan je što je bio negda prestolnica Zete. Njega je sazidao Stevan Crnojević. Danas je tvrđava. Oko njega je pleme Ceklin i Ljubotin mnogo krvi prolilo. Dobrsko selo znatno je zbog toga, što je u njemu manastir u kome je vladika Danilo učinio školu i postao vladar Crne Gore. Ovaj je manastir iz doba, kad su Crnom Gorom upravljali vladike iz raznijeh plemena. U njemu je još tada živio vladika Sava Očinić. Za Kostadinom na Mracelju i Meterizima bile su žestoke i krvave bitke 1862. godine sa Turcima. Ostrvo Vranjina u Skadarskome jezeru, znatno je, što je iz njemu bio manastir iz staroga doba u kojemu je bila mitropolija zetska, dok je još Zeta bila kao država. Na novo ga je podigao Knjaz Nikola Prvi. Ostrvo Kom u Skadarskom jezeru, na njemu je grob Stevana Crnojevića, nekadašnjega vladara Zete. Ostrvo Lesendro u Skadarskome jezeru sa tvrđavom. Oko ovijeh ostrova u Skadarskom jezeru pleme Ceklin i Ljubotin mnogo su krvi prolili, zbog čega su izašli na glasu kao prvi junaci na vodi. Karuč, Đurđevo oko, Ranj, Bazagur i Ploča čuveni su ribolovi. Na Karuču je bila bitka 1862. godine.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje ugodno. U njoj uspijevaju dobro svi naši domaći usjevi i svakovrsno voće: smokva, murva, loza, šipak i drugi. Gore su obrasle: dubom, jasenom, rujevinom, zanoveti i drugim drvećem. Domaće životinje ima malo, usljed toga što nemaju gdje pasti, a od divljači ima najviše: zečeva, lisica i kunica.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima, osim zemljoradnjom i stočarstvom, sa ribolovom i trgovinom. Iz iste nahije izvozi se na prodaju razna riba, a najviše suha ukljeva i ruj.
Narod je zdrav, nosi se i drži vrlo čisto, a i domaće uređenje bolje im je nego po drugim nahijama.

Crmnička nahija

Granica Ova nahija nalazi se južno od riječke, a graniči: sa sjevera riječkom nahijom, sa istoka Skadarskim jezerom, sa juga primorskom nahijom i sa zapada Bokom Kotorskom.
Plemena U ovoj su nahiji plemena: Podvor, Bučele, Sotonići, Dupilo, Gluhi do, Boljevići, Limljani, Seoce, Šestani i Krajina.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Sutorman, Ostrik, Sozina, Trojica i Rasovatac.

Ravnice Sredinom ove nahije pruža se ravan Crmničko polje.
Vode Ovoj nahiji, u koliko je dotiče, pripada Skadarsko jezero, a kroz crmničko polje teku rijeke: Crmnica i Oraoštica, koje se sastaju u blizini varošice Vira i utiču u Skadarsko jezero pod imenom rijeka Virštica.
Putovi Kroz ovu nahiju načinjen je kolski put preko Sutormana od Vira do Bara, koji je spaja sa primorsom nahijom i Jadranskim morem, a vodeni put je snaja sa riječkom nahijom od Vira do Rijeke.

Znatna mjesta Jedina varošica u ovoj nahiji jest Vir, koji se nalazi na u toku rijeke Virštice u Skadarsko jezero. Ima svoju varošku upravu, telegraf, poštu i tvrđavu, koju je sazidao vladika Rade. Svakoga petka biva na njemu živa trgovina. U blizini varošice nalazi se brdašce Besac, na kome je u događaju 1702. godine na Badnji dan noću poginulo sedamdeset Srba na Dupila. U ovoj nahiji još su znatna mjesta: Krnjice gdje je naša vojska u ratu 1860. godine zarobila šest stotina Turaka; Kuruči, gdje je Ivan Crnojević, nekadašnji vladar Crne Gore, petnaest hiljada Turaka potukao; Boljevići, u njima se rodio vladika Ruvim, koji je pleme Kuče obratio u pravoslavnu vjeru; Brčele, gdje su po nekad stanovali zetski vladari Balšići. U Brčelima je manastir u kome je živio i umro "Lažni car Šćepan Mali". Boljevići, Brčele, Sotonići, Godinje i Krajina znatni su, što tamo rađa dobro grožđe, od koga se dobiva čuveno crmničko vino. Čuveni su ribolovi: Modra oka, Jasen, Raduš i Luka Krnjička.

Podneblje U ovoj nahiji je podneblje blago i umereno, uspijeva svako voće a osobito smokva. Zemljište je vrlo plodno. Siju se poznati domaći usjevi a gore su obrasle: dubom, jasenom, cerom i drugim drvećem. Od divljači se nalazi: lisica, zelčeva, kunica i drugih. A od domaćih životinja gaje se: ovce, koze, goveda i konjčad.
Stanovništvo Najviše se narod u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom; trgovinom vina i ribolovom. Iz ove nahije većinom idu ljudi po svijetu, da štogod zarade. Narod je pobožan, radan, dobroga zdravlja, a čisto se nosi.

Primorska nahija

Granica Ova nahija zauzima najjužniji dio Crne Gore i graniči: sa sjevera crmničkom nahijom, sa istoka Skadarskim jezerom, sa juga rijekom Bojanom, koja je razdvaja od Albanije, a sa zapada Jadranskijem morem.
Plemena Ova se nahija ne dijeli na plemena, kao ostale nahije, već na dva okruga: Ulcinjski okug od rijeke Bojane do planine Možure i Borski okrug od Možure do Sutormana.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Rumija, koja je visoka 1594 metara, Lisanj, Sutorman i Možura; a brda su Brivska gora i Bijela gora.

Ravnice U ovoj nahiji najveće su ravnice: Ulcinjsko polje, koje se nalazi uz rijeku Bojanu; Barsko i Mrkojevićsko.
Vode Ovu nahiju obuhvata sa zapadne strane Jadransko more a sa istočne Skadarsko jezero. Rijeke su joj: Bojana, koja izvire iz Skadarskog jezera a uvire u Jadransko more; Međureč, izvire ispod Lisina, protiče kroz jezero Šas i uvire u rijeku Bojanu; Bunar izvire ispod Rumije a teče ispod Bara i Železnica izvire ispod Sutomora a obije utiču u Jadransko more. Jezera su: Zogaj i Šas. Kako je Ulcinjsko polje podvodno, to je od Ulcinjskog blata do mora načinjen kanal kojim voda otiče, te se polje u nekoliko isušuje.
Pristaništa Ova nahija ima na moru četiri pristaništa: Bar, Ulcinj, Valdinos i Sv. Nikola.

Putovi Ovu nahiju veže sa Crmničkom kolski put od Bara do Vira, a vodom se preko mora može ploviti od Bara do Ulcinja. Jadransko more spaja Crnu Goru sa ostalim svijetom.
Znatna mjesta Najveća varoš u ovoj nahiji jest Ulcinj u Ulcinjskom okrugu, nalazi se na obali Jadranskoga mora i ima oko pet hiljada stanovnika. U njemu su stanovali najstariji srpski vladari župani, a posle njih Nemanjići i Balšići. U Ulcinju se nalazi Knjažev dvorac Ratislava, dvije pravoslavne crkve, jedna je zadužbina Knjaza Nikole Prvog, podignuta za spomen poginulim Srbima u ratu 1879. godine, jedna rimokatolička, devet džamija sa sjedištem muftije, uprava cijele nahije, okružni sud, varoški sud, opština, pomorska uprava, osnovna škola, mejtep vjerska muhamedanska škola, pošta i telegraf i najzgodnije na obali Jadranskoga mora kupatilo.

Druga je varoš u ovoj nahiji Bar, koji se nalazi u barskome okrugu, blizu mora, na rijeci Bunaru ispod planine Rumije sa tvrđavom. Ima oko četiri hiljade stanovnika. Na samoj morskoj obali nalazi se Knjažev dvorac Topolica i to blizu rijeke Željeznice. U Baru ima nekoliko pravoslavnih crkva, džamija i rimokatolički manastir sa nadbiskupom, osnovna škola, muška i ženska, mejtep, okružni sud, varoška uprava, opština, pomorska uprava, pošta i telegraf. Nedaleko od Bara u selu Zubce nalazi se muška osnovna škola. U ovoj nahiji znatna su još mjesta. Volujica blizu Bara, sa koje je naša vojska, koju je predvodio Knjaz Nikola Prvi, odbila veliko tursko ratno brodovlje sa Jadranskoga mora prilikom osvajanja Bara 1877. godine. Salč, blizu Ulcinja, znatan je, što je u njemu ljetovao ponekad veliki i slavni srpski vladar car Dušan, Mrkojevići, u kojima su Srbi muhamedanske vere sačuvali od starog doba krst, koga zajedno sa pravoslavnom i rimokatoličkom braćom Srbima nose, svake godine, na Rumiju o Trojičinu danu. Ovdje postoji i osnovna škola.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje sasvim blago i toplo, snijega malo kada pada, samo što ponekad duvaju sa zapada jaki vjetrovi s mora. Gaje se sve domaće životinje. U planinama od divljači ima: vukova, zečeva, kunica i drugih; a od pernate životinje: grlica, divljih kokošaka, pataka i prepelica. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem, a od usjeva se većinom siju: pšenica i kukuruz, a sadi se krtola i razno povrće. Voća je svakovrsnog može naći a ime najviše maslina, od kojih se dobija mnogo ulja, a to i jest glavni proizvod ove nahije u trgovini.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima zemljoradnjom, trgovinom, stočarstvom, ribolovom, moreplovstvom a unekoliko i zanatima. Stanovništvu bi bilo sasvim olakšano življenje, pošto imaju sve dobre uslove podneblja i zemljišta, da se time umiju koristiti kako treba, i više truda da polažu. Stanovnici ove nahije po narodnosti su Srbi od tri vjere: neki su pravoslavne, neki rimokatoličke a neki muhamedanske.

Lješanska nahija

Granice Lješanska nahija se nalazi jugoistočno od katunske, a graniči: sa sjevera katunskom nahijom, sa istoka rijekom Sitnicom, koja je razdvaja od zetske nahije; sa juga riječkom a sa zapada katunskom i riječkom.
Plemena U ovoj su nahiji tri plemena: Gradac, Štitari i Draževina.
Planina U ovoj nahiji nema planina a najveća su brda: Velja Gora, koja ima na vrhu starodrevnu crkvicu posvećena svetome Iliji i Busovnik, više Krusa.
Ravnice Ova nahija zauzima od ravnica Beri i Zeleniku.

Vode Ovoj nahiji pripada pola Gornjega jezera a sa istočne je strane dodiruje rijeka Sitnica.
Putovi Kroz ovu nahiju ide kolski put za Rijeku i Podgoricu preko Kokota i konjanički za Rijeku i Danilov-grad preko Graca.
Znatna mjesta Znatna su mjesta u ovoj nahiji: Kruse, gdje je Petar Prvi razbio sitnu tursku vojsku i gdje je poginuo skadarski vezir Mahmut paša Bušatlija 1796; Kornet, rodno mjesto vladike Mardarija, gdje se nalaze razvaline staroga manastira u kome je isti Mardarija živio. Blizu kolskoga puta nalazi se velika kuća za prah, koja se zove Mirkova barutana; Farmatici znatni su, što se u njima nalaze razvaline staroga Tiran grada kojega je zidao Stevan Crnojević; Oblun, gdje je bio boj 1862. godine; Beri su znatne, jer u njima rađa dobro grožđe, od kojeg se dobija čuveno bersko vino; Gradac, u njemu je starinska crkva i osnovna škola; Štitari, u blizini kojih se nalaze razvaline grada Sokola, koga su Crnojevići gradili.

Podneblje U ovoj nahiji podneblje je umjereno. U njoj rađa razno voće: loza, smokva, šljiva, murva, šipak, dunja, jabuka, trešnja i drugo, a i razni usjevi i povrća. U njoj uspjeva čuveni lješanski duvan. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem. Gaji se u opšte sva domaća životinja, a osobito svinje; a od divljači ima: vukova, zečeva, kunica i lisica.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a nešto i trgovinom domaće stoke, vina, duvana i ruja. Stanovnici su ove nahije imućni i vrijedni ljudi u radu, ali im kuće nijesu uređene, niti se drže čisto - kako bi mogli.

Zetska nahija

Granice Zetska nahija se nalazi na sjeveru od Skadarsko jezera i graniči: sa sjevera brdskom, moračkom i vasojevićskom nahijom; sa istoka vasojevićskom i Albanijom; sa juga opet Albanijom i Skadarskim jezerom, a sa zapada riječkom i lješanskom nahijom.
Plemena Ovu nahiju sastavljaju plemena: Zeta, Kuči i Bratonožići.
Planine U ovoj su nahiji najveće planine: Kom, koji je pri vrhu go, a inače je obrastao gustom šumom; zauzima veliki prostor, a visina mu iznosi 2442 metra; Kurlaj, Žijovo, Hum orahovski, Crna Planina i Maglić.

Ravnice Kroz ovu nahiju pruža se velika Zetska ravnica.
Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Morača, koja navire ispod javorja, teče kroz moračku i zetsku nahiju, a uvire u Skadarsko jezero. Pritoke su joj: sa lijeve strane Cijevna, Ribnica i Mala rijeka, a sa desne Cijevna, Ribnica i Mala rijeka, a sa desne Sitnica. Jezera su: Gornje, Rikavac, Bokumirsko i Skadarsko.
Skadarsko je jezero najveće u Crnoj Gori. Dužina mu je od Vrnjine do Skadra 40 kilometara, širina na nekim mjestima 14; a dubina od 4 do 6 metara a sve dalje što se ide k zapadnom brijegu još je veća. Prema godišnjim vremenima mijenja veličinu, a vode prima iz mnogo rijeka. Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more.

Na ovom jezeru duvaju vjetrovi; Danik ili Istočnjak sa istočne strane, i Noćnik sa sjeverne ili sjeverno-zapadne. Murlin sa jugozapadne a Južnjak sa južne; svi su silni, ili je najjači Upor ili Smuta, koji udari iznenada i čini velike vihorove to je vrlo opasan za lađe i lađare, kad ih na vodi zateče.
U jezeru živi dosta raznih riba: pastrva, jegulja, krap ili šaran, klijen, skobalj i ukljeva, kojom se vodi trgovina i izvan zemlje. Riba se obično lovi: pritiskom, ošćima, udicama, kopevima i gribom. Najznatiji su ribolovi: Bazagur, Ranj i Ploča, a ima i pomanjih.
Osim lađa po ovome jezeru još plove i pomanji parabrodi, a parabrodske su stanice: Plavnica, Vir i Skadar.
Ovo jezero pripada dvijema državama - pola Crnoj Gori a pola Turskoj. crnogorsko Skadarsko jezero pripada trema našim nahijama: zetskoj, riječkoj i crmničkoj.
U njemu su ostrva: Vranina, Lesendro, Grmožur, Kom, Podrinjska Gora, Plać, Moračnik i Topal.

Putovi Kroz ovu nahiju prolazi kolski put, koji spaja Podgoricu s Rijekom, Spužom, Danilovim Gradom i Plavnicom. Vodom se može ploviti po Skadrskom jezeru, koje spaja ovu nahiju sa Skadrom, Virom i Rijekom Crnojevića, još se može ploviti po rijeci Zeti i Morači; a konjanički put je vezuje s vasojevićskom nahijom.
Znatna mjesta Glavno je mjesto u ovoj nahiji Podgorica, koja se nalazi na utoku rijeke Ribnice u Moraču. Ono je najveća varoš u Crnoj Gori. Ima oko 6.000 stanovnika. Novosagrađeni dio Podgorice zove se Mirkova varoš, u kojoj je načinjen spomenik velikome vojvodi Mirku Petroviću. U Podgorici su dvije pravoslavne crkve i jedna rimokatolička, nekoliko džamija, zemljodelska škola, osnovna muška i ženska škola, mejtep, okružni i varoški sud, opštine, pošta, telegraf i čitaonica. Ovo je po trgovini prvo mjesto u državi. Oslobođeno je ispod Turaka 1879. godine. Ovde se rodio veliki srpski vladar Nemanja.

Blizu Podgorice nalazi se Knjažev dvorac Kruševac na desnoj obali rijeke Morače. Na Morači je čuveni Vezirov most. Na utoku rijeke Zete u Moraču nalaze se razvaline staroga grada Duklje.
Još su znatna mjesta: Lješkopolje, gdje je bila bitka između Đorđa i Staniše braće Crnojevića: Srpska, gdje su Turci uhvatili vladiku Danila, kad je Zećanima osveštavao crkvu, 1702. godine; Medun, grad u plemenu Kučima, kojega je osvojila naša vojska 1876. godine; Frundina blizu Medina, gdje je naša vojska potukla tursku 1876. godine; Ubli i Zatrijebač u Kučima, Golubovci u Zeti, Pelevbrijeg i Brskut u Bratonožićima - imaju osnovne škole; Duga stari manastir u Bratonožićima.

Podneblje U ovoj nahiji je podneblje različito; po planinama je hladnije, a u ravninama toplije - kad nema sjevernog vjetra. U njoj uspijevaju razni usjevi, povrća i voća. U rijekama se nalazi čuvena pastrva, a u planinama razna divljač: od domaćih životinja gaje se: goveda, konjčad, ovce i koze. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem.
Stanovništvo U ovoj nahiji stanovnici su sve Srbi ponajviše pravoslavne vjere, a ima ih nešto rimokatoličke i muhamedanske.
Zanima se obično zemljoradnjom i stočarstvom, a pored toga trgovinom duvana, vina i stoke; bave se i ribolovom. Stanovnici imaju sasvim podesne i dobre uslove za život, koje još ne umiju upotrebiti na svoju korist, ali se svakim danom sve više i više usavršavaju. Prema drugim nahijama stanovnici ove nahije najviše ljube zanate, koji i jesu najveće bogatstvo za narod.

Brdska nahija

Granice Ova se nahija nalazi sjeverno od zetske a u sredini Crne Gore: graniči sa sjevera nikšićskom nahijom, sa istoka moračkom i zetskom, sa juga zetskom i katunskom i sa zapada opet katunskom.
Plemena Ova se nahija dijeli na dva velika plemena: Bjelopavlići i Piperi.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Lebršnik, Prekornica, Maganik, Kamenik i Broćnik, a brda su: Velje i Malo brdo, gdje su bile mnoge bitke sa Turcima.

Ravnice Ovom se nahijom pruža dugačka Bjelopavlićska ravnica kao i omanje Radovče i Kopilje.
Vode Kroz Bjelopavlićsku ravnicu teče rijeka Zeta, koja izvire ispod brda Planinice, a postaje u okolini Nikšića; s desne strane ima pritoku rijeku Sušicu. Zeta utiče kod razvalina grada Duklje u Moraču.
Putovi Kroz ovu je nahiju načinjen kolski put, koji je spaja sa zetskom i nikšićskom nahijom; ima i konjanički, kojim se ide u manastir Ostrog i drugi preko plemena Zagarača i Lješanske nahije za Rijeku.
Znatna mjesta Glavno mjesto ove nahije jeste: Danilovgrad, koji se nalazi na desnoj obali rijeke Zete, preko koje je načinjen veliki Mirkov most. U varoši je osnovna škola, opštinska uprava, telegraf i pošta. Druga je mala varošica Spuž, u kome se nalazi glavna oružnica, osnovna škola i crkva.

Još su znatna mjesta u ovoj nahiji: Ostrog, gdje se nalaze dva manastira: gornji i donji. U gornjem se nalaze mošti svetoga Vasilija, koji je taj manastir sazidao. Ostrog je sveto mjesto, gdje se osobito o Trojičinu danu skuplja mnogo poklonika od sve tri vjeroispovesti srpske. U Ostrogu se bio zatvorio veliki vojvoda Mirko Petrović sa dvjesta junaka 1852. godine od navale turske, koja je bila odbijena. Od Ostroga do Spuža bilo je mnogo bojeva 1877. godine, koji se zovu Devet krvavih dana. Ždrebanik je manastir koga su sazidali Nemanjići. Ćelija Piperska isto manastir, koga je sazidao kaluđer sveti Stevan, gdje mu se i sad mošti nalaze. Martinići, gdje je pod upravom vladike Petra Prvog održana velika pobjeda nad Mahmut-pašom Bušatlijom 1796. godine; Maljat u Martiniće, gdje je bio boj sa Turcima 1876. godine; Rogami u Piperima, gde je naša vojska pobjedila Tursku 1876. godine; Velje brdo, Kolovoz i Rasina glavica znatni su zbog toga što su se na ovim mjestima događali mnogi bojevi sa Turcima. Na Orjoj Luci nalazi se Knjažev dvorac.

Podneblje U ovoj nahiji podneblje je po planina hladno, a u ravnici je dosta toplo. Zemlja je dobra za obrađivanje i sijanje sviju usjeva, povrća i voća. Domaća se životinja drži uopšte u nas poznata. U planinama, koje su obrasle gustom šumom, ima dosta divljači, a u rijekama ima dosta ribe.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a pri tome i ribolovom. Trgovinom i zanatima bavi se vrlo malo, jer još ljudi nijesu shvatili njihovu važnost. Način im je življenja neudesan i prost, ali je primjetiti da se usavršava i poboljšava.

Vasojevićska nahija

Granice Ova nahija zauzima istočni dio zemljišta Crne Gore, a graniči: sa sjevera moračkom nahijom i Starom Srbijom, sa juga Albanijom i Zetskom nahijom i sa zapada zetskom i moračkom.
Plemena Sva vasojevićska nahija broji se kao jedno veliko pleme Vasojevići, koje se oslobodilo ispod Turaka za vrijeme vladike knjaza Danila Prvog. 1854. godine a dijeli se po zemljištu na Lijevu reku, Nahiju i Polimlje.
Planine U ovoj nahiji najveće su planine: Kom, koji nekim dijelom pripada i ovoj nahiji kao i Zetskoj, Sjekirica, Mokra Planina i Zeletin.

Ravnice U ovoj nahiji nema ravnica, ali joj zemljište nije krševito već je obraslo gustim šumama i travom.
Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Tara i Lim, koje imaju poviše pritočica.
Putovi Ovu nahiju veže s Podgoricom konjanički put, kojim se ide od Polimlja preko Andrijevice uz rijeku Taru, pa preko Vjeternika.
Znatna mjesta U ovoj su nahiji znatna mjesta: Andrijevica, varoš na utoku rijeke Zlorječice u Lim; ovdje je okružni sud, varoška uprava, crkva, osnovna škola, telegraf i pošta. Bojišta su: Bukova Poljana, gdje je bila bitka 1877. godine. Polimlje, ovdje je bila još znatnija bitka 1862. i 1879. godine; Previja i Bijeli Potok znatni su zbog bojeva u godini 1877.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje negdje hladno, a negdje toplo. Zemljište je sasvijem plodno i većijem dijelom može se topiti u vrijeme suše. Sva povrća i usjevi dobro rađaju. Od voća ima najviše jabuka i šljiva. Od domaće životinje gaje se: goveda, konji, dobre ovce i koze. U šumama ima dosta međeda i srna, a ima i druge divljači. Zemljište je obraslo dobro raznim šumskim drvećem.
Stanovništvo narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a trgovina i zanati ne napreduju kako bi mogli. Domaće uređenje trebalo bi da je mnogo bolje.

Moračka nahija

Granice Moračka nahija leži sjeverozapadno od vasojevićske i graniči: sa sjevera nikšićskom nahijom i Hercegovinom, sa istoka Starom Srbijom i vasojevićskom nahijom: sa juga vasojevićskom, zetskom i brdskom, a sa zapada brdskom i nikšićskom.
Plemena U ovoj su nahiji plemena Donja Morača, Gornja Morača, Rovci i Kolašin, koji čini zasebni kolašinski okrug.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Sinjavina najprostranija planina u Crnoj Gori, koja se proteže od Durmitora do izvora Tare. U njoj su najbolja ovčija pasišta i najveći joj je vis Jablanov vrh od 2168 metara. Bjelasica, Somina planina i Lola.

Ravnice U ovoj su nahiji ravnice: Kolašinska visoravan. Ima još omanjih ravnica, ali se zbog male veličine ne mogu u ravnice uvrstiti.
Vode Kroz ovu nahiju teku ove rijeke: Morača koja navire ispod Javorja planine, Tara koja navire ispod Koma. Obje ove rijeke imaju više pritoka. Jezera su: Biogradsko i Kapetanovo.
Putovi Ovu nahiju samo konjanički putovi spajaju sa drugim. Najglavniji je od Kolašina, koji ide na Matuševo, te je spaja s Andrijevicom i Podgoricom.
Znatna mjesta U ovoj nahiji glavno je mjesto Kolašin, trgovačka varoš, koja se nalazi na utoku rijeke Svinjače u Taru. Ovde se nalazi osnovna škola, crkva, okružni sud, varoška uprava, pošta i telegraf.

U Donjoj Morači nalazi se manastir Morača, kojega je sazidao Stevan Vukan Nemanja 1248. godine. U njemu se nalazi osnovna škola. Iznad manastira ističe izvor, koji sa pedeset metara visine pada u Moraču. Ovo je najljepši vodopad u Crnoj Gori. Oko manastira bilo je mnogo bojeva s Turcima. Znatan je bio boj 1877. godine, u kom su Turci bili strašno potučeni. Gornja Morača znatna je što je u njoj bila bitka 1820. godine s Turcima, gdje su neprijatelji bili potučeni. Polje, selo u Gornjoj Morači s crkvom i osnovnom školom. Polja, u kolašinskom okrugu, gdje se nalazi crkva i škola. Lipovo isto u kolašinskom okrugu, gdje je bila bitka 1872. godine.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje po planina vrlo studeno, a oko rijke Morače toplije i blaže. Planine su obrasle: borom, jasenom, dubom i drugim drvećem. Domaće se životinje drži mnogo, a od divljači ima: srna, divokoza, međeda, divljih veprova, vukova i drugih. Od voća uspjeva jabuka, šljiva, orah i kruška. Siju se razni usjevi i povrća.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima najviše stočarstvom i zemljoradnjom, a ponešto i trgovinom. Kao i po drugim nekim nahijama tako i u ovoj ljudi žive neuređeno, premda imaju dobre uslove za življenje. Kad bi ova nahija imala dobre zanatlije, a osobito drvodelje, narod bi se mnogo koristio, pošto ima izobilja šuma.

Nikšićka nahija

Granice Ova nahija zahvata sjeverni dio Crne Gore, a graniči: sa sjevera Hercegovinom, sa istoka brdskom i moračkom nahijom, sa juga brdskom i katunskom, a sa zapada Hercegovinom.
Plemena U ovoj su nahiji plemena: Nikšićska župa, Lukovo, Drobnjaci, Uskoci, Jezera, Šaranci, Piva, Banjani, Rudine, Golija i Trepča.
Planine U ovoj su nahiji najviše planine: Durmitor, najviša između sviju crnogorskih planina, a zauzima veliki dio prostora između Pive i Tare. Najviši mu je vrh Bobotov Kuk, visok 2485 metara; Pirlitor, Sinjavina, Javorje, Golija, Somina, Njegoš, Duga, Vojnik i Volujak.

Ravnice Najglavnija je ravnica u ovoj nahiji: Nikšićsko i Župsko polje. Visoravni su: Jezero, Goransko, Pivske Planine, Brezna, Crkvice, Sinjavina i Lukavica.
Vode Kroz ovu nahiju teče rijeka Piva, koja postaje od: Tušine, Bukovice i Komarnice; Zeta, koja teče kroz nikšićsko polje, ponire više, a izvire niže Planinice, a jezera su: Crno, Riblje, Zeleno, Krupac i Trnovsko. Piva i Tara se sastavljaju kod Šćepan polja i čine rijeku Drinu, koja počinje od naše granice teći.
Putovi Ova je nahija spojena - od Nikšića - kolskim putom s brdskom nahijom, konjanička puta ima tri: jedan ide preko Grahova, drugi preko Lukova, Drobnjaka, Jezera, pokraj Pirlitora za Taru i treći uz Dugu za Gacko.
Znatna mjesta Glavno je mjesto u ovoj nahiji varoš Nikšić, koji se zove i Onogošt. U njemu je uprava cijele nahije, okružni sud, varoška uprava, crkva, osnovna muška i ženska škola, čitaonica, pošta i telegraf. U gornjem nikšićskom polju nalazi se pilara za izrađivanje dasaka, a u donjem - Carev most na rijeci Zeti posvećen ruskome Caru Aleksandru Trećem. Nikšić je oslobođen ispod Turaka 1877. godine. U ovoj su nahiji još dvije male varošice: Šavnik pokraj rijeke Šavnika, i Žabljak u Jezerima - imaju osnovne škole. Goransko, Crkvice i Velimje - imaju takođe osnovne škole.

U ovoj su nahiji pet manastira: Osijerevo, manastir u kome se nalaze mošti svetog Arsenija; Pivski; Dobrilovina u Šarancima, koga su gradili Nemanjići Bijela i Podmalinsko u Dobrnjacima.
Duga, veliki klanac, u kome su se mnogo puta tukli Srbi sa Turcima; u njoj su bile jake turske tvrđave. Vuči do u plemenu Banjanima, najznatnije bojište u ovoj niziji, gdje su Turci bili strašno potučeni 1876. godine.
Mletičak u Drobnjacima, gdje je poginuo Smailaga Čengić 1836. godine. Borova Glava blizu Mletička, gdje je bio žestoki boj sa Turcima.

Podneblje U ovoj nahiji je podneblje vrlo hladno. Od usjeva sije se: pšenica, raž, ječam, heljda, kukuruz i drugi. Voća ima samo u toplijim krajevima ove nahije. Planine su obrasle raznim drvećem, u kojima se može naći: međeda, divljih veprova, vukova, srna i divokoza; a od domaćih su na glasu: ovce, goveda i konji.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima osobito stočarstvom i zemljoradnjom, a ponešto i trgovinom domaće životinje, vune i duvana. Ljudi su razvijeni i zdravi, ali im nije način života još uređen, kako bi trebalo i koliko bi mogli.


Ljudi žive u kućama. Gdje se više kuća nalazi u blizini, zove se selo ili varoš. Od više sela postaje pleme. Nekoliko plemena sastavljaju nahiju, a više nahija državu.
Mi živimo u državi, koja se zove Knjaževina Crna Gora i to je naša domovina, kojom vlada Knjaz. Nju sastavljaju deset nahija.
Okolo svakog sela ili varoši nalazi se: ili brdo, ili rijeka, ili ravnica, a tako isto i u plemenu i u nahiji; a sve što se nalazi u njima, to se nalazi i u državi, jer se država iz njih sastavlja.
Svako selo, pleme i nahija ima svoju granicu, da se zna koliko obuhvata zemljišta i gdje se nalazi. Pa tako i naša domovina Knjaževina Crna Gora ima granice svoga zemljišta.
Svi ljudi, koji žive u našoj domovini jesu Srbi, koji su većinom pravoslavne vjere, a ima ih nekoliko rimokatoličke i muhamedanske.
Osim nas u Crnoj Gori ima još Srba, koji žive po drugim srpskim zemljama. Neki su, kao mi slobodni, a neki nisu, nego su pod tuđinom.

Svaki Srbin u Crnoj Gori treba da iskreno i svesrdno ljubi svoju slobodnu domovinu - Crnu Goru i svoga Knjaza, koji se očinski stara o njoj i o nama; pa zato treba da je svaki nauči i pozna, i da je svaki od neprijatelja čuva više nego svoj život.
Tako isto Srbin u Crnoj Gori dužan je ljubiti i poznati svoju cjelokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi. Nijedan Srbin i Srpkinja, ma koje vjere bili, ne smiju požaliti na život ni imanje za opštu Srpsku slobodu, dobro i blagostanje. Treba, da je brat mio, koje vjere bio, jer teško bratu bez brata.

Katunska nahija

Granice Ova nahija zauzima dosta veliki dio zemljišta na zapadnoj strani Crne Gore, a graniči: sa sjevera nikšićskom nahijom, sa istoka brdskom, lješanskom i riječkom; sa juga lješanskom i riječkom nahijom i Bokom Kotorskoj, a sa zapada Bokom Kotorskom i Hercegovinom.
Plemena U ovoj su nahiji jedanaest plemena: Cetinje, Njeguš, Ćeklići, Bjelice, Puce, Ozrinići, Rubine, Grahovo, Pješivci, Zagarač i Komani.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Lovćen, koji se nalazi na zapadnoj strani Cetinja. Najviši su mu vrhovi Štirovnik, koji je visok 1723 metara i jezerski vrh, koji je dobio ime od maloga jezera, koji se pod njim nalazi. Na Lovćenu je crkvica u kojoj je grob najvećega srpskoga pesnika vladike Rada gospodara Crne Gore. Stavor, Pusti Lisac, Čevski Lisac i Garač.

Ravnice. U ovoj su nahiji samo tri omanja polja: Cetinjsko, Njeguško i Grahovsko.
Vode Ova nahija ima dvije male rijeke: Zaplapsku i Grahovsku.
Putevi U ovoj nahiji ima kolski put, koji je spaja sa Bokom Kotorskoj i riječkom nahijom a ide preko Njeguša i Cetinja. Ima još dva konjanička puta: jedan, što spaja Katunsku nahiju sa nikšićskom i drugi od Cetinja do Grahova preko Ćelkića i Cuca.

Znatna mjesta Glavno je mjesto u ovoj nahiji Cetinje sa 2000 stanovnika, koje se nalazi na Cetinjskome polju. Cetinje je prestonica Crne Gore i središte cele zemaljske uprave. Cetinjske su znamenitosti: manastir pod Orlovim Kršom, kojeg je sazidao vladika Danilo Petrović, u kojem se nalazi sveto tijelo vladike Petra Prvog, grobovi: knjaza Danila Prvog i njegova brata velikoga vojvode Mirka oca knjaza Nikole Prvog, podignuta na razvaline manastira Ivana Crnojevića; Vlaška starinska crkva; Zetski dom, koji je podignut dobrovoljnim prilozima u slavu i spomen oslobađanja Zete i za prosvjetne cijeli; Bolnica zadužbina knjaza Danila Prvog; Obzovica vodovod, zadužbina velike ruske knjeginje Milice rođene Petrović Njegoš. Na Cetinju se nalazi: Knjažev dvor, Nasljednikov dvorac, državni savjet, ministarstva, mitropolija, veliki sud, varoška uprava, državna štamparija, opština, osnovna muška i ženska škola, polugimnazija, bogoslovsko-učiteljska škola i više ženska škola. Cetinje je dva puta spaljivano od Turaka, ali su ga opet pribjegli Srbi u Crnoj Gori iznova podizali.

Na Cetinju se nalaze i poslanstva stranih država.
U ovoj se nahiji još nalazi mala varošica Humac u grahovskome plemenu, sa osnovnom školom i telegrafom.
Još su znamenita mjesta: Njeguši, odakle je porijeklom vladajuća porodica Petrović Njegoš; osnovatelj nje je vladika Danilo, po naredbi kojega je izvršni događaj po cijeloj državi 1702. godine na Badnji dan noću i tijem očuvana srpska državna samostalnost. Njeguši imaju osnovnu školu i telegraf; Trnjine, selo u cuckome plemenu u kome su Srbi strašno pobili Turke iz dva puta 1706. i 1716. godine. U drugome boju zarobljeno je sedamdeset i pet aga i begova. Bojice, selo u vrhu cetinjskoga polja sa lijepom crkvom i osnovnom školom. Ovo je mjesto poznato iz događaja 1702. godine; Čevo, koje se nalazi u Ozrinićkom plemenu, znatno je zbog toga što je tu vladika Vasilije gospodar Crne Gore, treći vladar iz današnje vladajuće porodice Petrović Njegoš potukao Turke 1756. godine sa malom vojskom; i što je rodno mjesto naše vladarke knjaginje Milene; Grahovac, koji se nalazi više Grahovskoga polja, znatan je što je tu veliki vojvoda Mirko održao pobjedu nad Turcima 1858. godine. Blizu varošice Humca nalazi se Čelinski Potok u kome je poginulo jedanaest Petrovića u boju.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje zimi studeno, a ljeti je umjereno toplo. U njoj dobro uspijevaju od usjeva: kukuruz, pšenica, raž, krtola, kao i neka povrća. Od šumskog drveća raste: dub, jasen, bor, bukva i druga. Od domaćih životinja osobito se gaje: koze, ovce, goveda, konjčad; a od divljih po gorama može se naći: vukova, lisica, zečeva i drugih.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima ponajviše stočarstvom i zemljoradnjom i nešto trgovinom. U njoj se proizvodi dobar sir, a osobito je na glasu Njeguški. Kako je zemljište u ovoj nahiji vrlo krševito a planinsko, to je narodu ovdje teško življenje, a zanatima se ne zanima. Narod je zdrav i vrlo snažan, a domaće uređenje moglo bi biti mnogo bolje.

Riječka nahija

Granice Riječka se nahija nalazi jugoistočno od katunske, a graniči: sa sjevera lješanskom nahijom, sa istoka lješanskom i zetskom i unekoliko Skadarskim jezerom; sa juga crmničkom, sa zapada katunskom i nešto malo Bokom Kotorskom.
Plemena U ovoj nahiji ima četiri plemena: Ceklin sa Ceklinskom Župom i Kosijerima. Dobarsko selo sa Dobarskom župom, Ljubotin i Građani.
Planine U ovoj nahiji nema planina i najveća su brda: Ceklinštak, Kostadin, Bobija, Dobrštak, Viran, Debeljak i Vrtijeljka na kojoj je bila bitka 1690. godine u doba kad su Crnom Gorom vladali mitropoliti iz raznih plemana.

Ravnice U ovoj nahiji nalazi se Riječka ravnica na sjevernoj strani Skadarskog jezera.
Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Crnojevića, koja izvire iz Obodske pećine i uvire u Skadarsko jezero, na kojoj se nalazi fabrika za oružje i obodski mlinovi. Po istoj plove i mali parabrodi. Mala Morača i Karatuna. Ovoj nahiji pripada u nekoliko sjeverni dio Skadarskog jezera.
Putovi Ovu nahiju spaja sa katunskom kolski put od Cetinja do Rijeke, a sa zetskom od Rijeke do Podgorice preko Lješanske nahije. Konjanički put ide do Danilova Grada. Vodom se može ploviti po rijeci Crnojevića i po Skadarskom jezeru do Vira, Skadra i Plavnice.

Znatna mjesta Jedina varoš u ovoj nahiji jest Rijeka, koja se nalazi pod brdom Kostadinom s lijeve strane rijeke Crnojevića, a ima oko 500 stanovnika. Ljeti je u njoj velika vrućina, a zimi je dosta toplo. Ovde je Knjaz podigao zimski dvorac Ljeskovac. Na rijeci postoji uprava varoši, opština i telegraf. U blizini nasuprot varoši Rijeke, na desnoj obali rijeke Crnojevića uzdiže se brdašce Obod, na kome je nekadašnji vladar Crne Gore Ivan Crnojević sazidao bio grad 1482. godine. Ovdje je danas osnovna škola i crkva. Grad Obod još je s toga znatan, što je tu bila prva srpsko-slovenska knjiga štampana 1493. godine. Carev laz, koji se nalazi između lješanske i riječke nahije gdje je vladika Danilo sa malom vojskom pobjedio šezdeset hiljada Turaka, od kojih je oko dvadeset hiljada palo mrtvijeh na bojištu. Žabljak, znatan je što je bio negda prestolnica Zete. Njega je sazidao Stevan Crnojević. Danas je tvrđava. Oko njega je pleme Ceklin i Ljubotin mnogo krvi prolilo. Dobrsko selo znatno je zbog toga, što je u njemu manastir u kome je vladika Danilo učinio školu i postao vladar Crne Gore. Ovaj je manastir iz doba, kad su Crnom Gorom upravljali vladike iz raznijeh plemena. U njemu je još tada živio vladika Sava Očinić. Za Kostadinom na Mracelju i Meterizima bile su žestoke i krvave bitke 1862. godine sa Turcima. Ostrvo Vranjina u Skadarskome jezeru, znatno je, što je iz njemu bio manastir iz staroga doba u kojemu je bila mitropolija zetska, dok je još Zeta bila kao država. Na novo ga je podigao Knjaz Nikola Prvi. Ostrvo Kom u Skadarskom jezeru, na njemu je grob Stevana Crnojevića, nekadašnjega vladara Zete. Ostrvo Lesendro u Skadarskome jezeru sa tvrđavom. Oko ovijeh ostrova u Skadarskom jezeru pleme Ceklin i Ljubotin mnogo su krvi prolili, zbog čega su izašli na glasu kao prvi junaci na vodi. Karuč, Đurđevo oko, Ranj, Bazagur i Ploča čuveni su ribolovi. Na Karuču je bila bitka 1862. godine.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje ugodno. U njoj uspijevaju dobro svi naši domaći usjevi i svakovrsno voće: smokva, murva, loza, šipak i drugi. Gore su obrasle: dubom, jasenom, rujevinom, zanoveti i drugim drvećem. Domaće životinje ima malo, usljed toga što nemaju gdje pasti, a od divljači ima najviše: zečeva, lisica i kunica.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima, osim zemljoradnjom i stočarstvom, sa ribolovom i trgovinom. Iz iste nahije izvozi se na prodaju razna riba, a najviše suha ukljeva i ruj.
Narod je zdrav, nosi se i drži vrlo čisto, a i domaće uređenje bolje im je nego po drugim nahijama.

Crmnička nahija

Granica Ova nahija nalazi se južno od riječke, a graniči: sa sjevera riječkom nahijom, sa istoka Skadarskim jezerom, sa juga primorskom nahijom i sa zapada Bokom Kotorskom.
Plemena U ovoj su nahiji plemena: Podvor, Bučele, Sotonići, Dupilo, Gluhi do, Boljevići, Limljani, Seoce, Šestani i Krajina.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Sutorman, Ostrik, Sozina, Trojica i Rasovatac.

Ravnice Sredinom ove nahije pruža se ravan Crmničko polje.
Vode Ovoj nahiji, u koliko je dotiče, pripada Skadarsko jezero, a kroz crmničko polje teku rijeke: Crmnica i Oraoštica, koje se sastaju u blizini varošice Vira i utiču u Skadarsko jezero pod imenom rijeka Virštica.
Putovi Kroz ovu nahiju načinjen je kolski put preko Sutormana od Vira do Bara, koji je spaja sa primorsom nahijom i Jadranskim morem, a vodeni put je snaja sa riječkom nahijom od Vira do Rijeke.
Znatna mjesta Jedina varošica u ovoj nahiji jest Vir, koji se nalazi na u toku rijeke Virštice u Skadarsko jezero. Ima svoju varošku upravu, telegraf, poštu i tvrđavu, koju je sazidao vladika Rade. Svakoga petka biva na njemu živa trgovina. U blizini varošice nalazi se brdašce Besac, na kome je u događaju 1702. godine na Badnji dan noću poginulo sedamdeset Srba na Dupila. U ovoj nahiji još su znatna mjesta: Krnjice gdje je naša vojska u ratu 1860. godine zarobila šest stotina Turaka; Kuruči, gdje je Ivan Crnojević, nekadašnji vladar Crne Gore, petnaest hiljada Turaka potukao; Boljevići, u njima se rodio vladika Ruvim, koji je pleme Kuče obratio u pravoslavnu vjeru; Brčele, gdje su po nekad stanovali zetski vladari Balšići. U Brčelima je manastir u kome je živio i umro "Lažni car Šćepan Mali". Boljevići, Brčele, Sotonići, Godinje i Krajina znatni su, što tamo rađa dobro grožđe, od koga se dobiva čuveno crmničko vino. Čuveni su ribolovi: Modra oka, Jasen, Raduš i Luka Krnjička.

Podneblje U ovoj nahiji je podneblje blago i umereno, uspijeva svako voće a osobito smokva. Zemljište je vrlo plodno. Siju se poznati domaći usjevi a gore su obrasle: dubom, jasenom, cerom i drugim drvećem. Od divljači se nalazi: lisica, zelčeva, kunica i drugih. A od domaćih životinja gaje se: ovce, koze, goveda i konjčad.
Stanovništvo Najviše se narod u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom; trgovinom vina i ribolovom. Iz ove nahije većinom idu ljudi po svijetu, da štogod zarade. Narod je pobožan, radan, dobroga zdravlja, a čisto se nosi.

Primorska nahija

Granica Ova nahija zauzima najjužniji dio Crne Gore i graniči: sa sjevera crmničkom nahijom, sa istoka Skadarskim jezerom, sa juga rijekom Bojanom, koja je razdvaja od Albanije, a sa zapada Jadranskijem morem.
Plemena Ova se nahija ne dijeli na plemena, kao ostale nahije, već na dva okruga: Ulcinjski okug od rijeke Bojane do planine Možure i Borski okrug od Možure do Sutormana.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Rumija, koja je visoka 1594 metara, Lisanj, Sutorman i Možura; a brda su Brivska gora i Bijela gora.

Ravnice U ovoj nahiji najveće su ravnice: Ulcinjsko polje, koje se nalazi uz rijeku Bojanu; Barsko i Mrkojevićsko.
Vode Ovu nahiju obuhvata sa zapadne strane Jadransko more a sa istočne Skadarsko jezero. Rijeke su joj: Bojana, koja izvire iz Skadarskog jezera a uvire u Jadransko more; Međureč, izvire ispod Lisina, protiče kroz jezero Šas i uvire u rijeku Bojanu; Bunar izvire ispod Rumije a teče ispod Bara i Železnica izvire ispod Sutomora a obije utiču u Jadransko more. Jezera su: Zogaj i Šas. Kako je Ulcinjsko polje podvodno, to je od Ulcinjskog blata do mora načinjen kanal kojim voda otiče, te se polje u nekoliko isušuje.
Pristaništa Ova nahija ima na moru četiri pristaništa: Bar, Ulcinj, Valdinos i Sv. Nikola.
Putovi Ovu nahiju veže sa Crmničkom kolski put od Bara do Vira, a vodom se preko mora može ploviti od Bara do Ulcinja. Jadransko more spaja Crnu Goru sa ostalim svijetom.

Znatna mjesta Najveća varoš u ovoj nahiji jest Ulcinj u Ulcinjskom okrugu, nalazi se na obali Jadranskoga mora i ima oko pet hiljada stanovnika. U njemu su stanovali najstariji srpski vladari župani, a posle njih Nemanjići i Balšići. U Ulcinju se nalazi Knjažev dvorac Ratislava, dvije pravoslavne crkve, jedna je zadužbina Knjaza Nikole Prvog, podignuta za spomen poginulim Srbima u ratu 1879. godine, jedna rimokatolička, devet džamija sa sjedištem muftije, uprava cijele nahije, okružni sud, varoški sud, opština, pomorska uprava, osnovna škola, mejtep vjerska muhamedanska škola, pošta i telegraf i najzgodnije na obali Jadranskoga mora kupatilo.

Druga je varoš u ovoj nahiji Bar, koji se nalazi u barskome okrugu, blizu mora, na rijeci Bunaru ispod planine Rumije sa tvrđavom. Ima oko četiri hiljade stanovnika. Na samoj morskoj obali nalazi se Knjažev dvorac Topolica i to blizu rijeke Željeznice. U Baru ima nekoliko pravoslavnih crkva, džamija i rimokatolički manastir sa nadbiskupom, osnovna škola, muška i ženska, mejtep, okružni sud, varoška uprava, opština, pomorska uprava, pošta i telegraf. Nedaleko od Bara u selu Zubce nalazi se muška osnovna škola. U ovoj nahiji znatna su još mjesta. Volujica blizu Bara, sa koje je naša vojska, koju je predvodio Knjaz Nikola Prvi, odbila veliko tursko ratno brodovlje sa Jadranskoga mora prilikom osvajanja Bara 1877. godine. Salč, blizu Ulcinja, znatan je, što je u njemu ljetovao ponekad veliki i slavni srpski vladar car Dušan, Mrkojevići, u kojima su Srbi muhamedanske vere sačuvali od starog doba krst, koga zajedno sa pravoslavnom i rimokatoličkom braćom Srbima nose, svake godine, na Rumiju o Trojičinu danu. Ovdje postoji i osnovna škola.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje sasvim blago i toplo, snijega malo kada pada, samo što ponekad duvaju sa zapada jaki vjetrovi s mora. Gaje se sve domaće životinje. U planinama od divljači ima: vukova, zečeva, kunica i drugih; a od pernate životinje: grlica, divljih kokošaka, pataka i prepelica. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem, a od usjeva se većinom siju: pšenica i kukuruz, a sadi se krtola i razno povrće. Voća je svakovrsnog može naći a ime najviše maslina, od kojih se dobija mnogo ulja, a to i jest glavni proizvod ove nahije u trgovini.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima zemljoradnjom, trgovinom, stočarstvom, ribolovom, moreplovstvom a unekoliko i zanatima. Stanovništvu bi bilo sasvim olakšano življenje, pošto imaju sve dobre uslove podneblja i zemljišta, da se time umiju koristiti kako treba, i više truda da polažu. Stanovnici ove nahije po narodnosti su Srbi od tri vjere: neki su pravoslavne, neki rimokatoličke a neki muhamedanske.

Lješanska nahija

Granice Lješanska nahija se nalazi jugoistočno od katunske, a graniči: sa sjevera katunskom nahijom, sa istoka rijekom Sitnicom, koja je razdvaja od zetske nahije; sa juga riječkom a sa zapada katunskom i riječkom.
Plemena U ovoj su nahiji tri plemena: Gradac, Štitari i Draževina.
Planina U ovoj nahiji nema planina a najveća su brda: Velja Gora, koja ima na vrhu starodrevnu crkvicu posvećena svetome Iliji i Busovnik, više Krusa.

Ravnice Ova nahija zauzima od ravnica Beri i Zeleniku.
Vode Ovoj nahiji pripada pola Gornjega jezera a sa istočne je strane dodiruje rijeka Sitnica.
Putovi Kroz ovu nahiju ide kolski put za Rijeku i Podgoricu preko Kokota i konjanički za Rijeku i Danilov-grad preko Graca.
Znatna mjesta Znatna su mjesta u ovoj nahiji: Kruse, gdje je Petar Prvi razbio sitnu tursku vojsku i gdje je poginuo skadarski vezir Mahmut paša Bušatlija 1796; Kornet, rodno mjesto vladike Mardarija, gdje se nalaze razvaline staroga manastira u kome je isti Mardarija živio. Blizu kolskoga puta nalazi se velika kuća za prah, koja se zove Mirkova barutana; Farmatici znatni su, što se u njima nalaze razvaline staroga Tiran grada kojega je zidao Stevan Crnojević; Oblun, gdje je bio boj 1862. godine; Beri su znatne, jer u njima rađa dobro grožđe, od kojeg se dobija čuveno bersko vino; Gradac, u njemu je starinska crkva i osnovna škola; Štitari, u blizini kojih se nalaze razvaline grada Sokola, koga su Crnojevići gradili.

Podneblje U ovoj nahiji podneblje je umjereno. U njoj rađa razno voće: loza, smokva, šljiva, murva, šipak, dunja, jabuka, trešnja i drugo, a i razni usjevi i povrća. U njoj uspjeva čuveni lješanski duvan. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem. Gaji se u opšte sva domaća životinja, a osobito svinje; a od divljači ima: vukova, zečeva, kunica i lisica.
Stanovništvo U ovoj se nahiji narod zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a nešto i trgovinom domaće stoke, vina, duvana i ruja. Stanovnici su ove nahije imućni i vrijedni ljudi u radu, ali im kuće nijesu uređene, niti se drže čisto - kako bi mogli.

Zetska nahija

Granice Zetska nahija se nalazi na sjeveru od Skadarsko jezera i graniči: sa sjevera brdskom, moračkom i vasojevićskom nahijom; sa istoka vasojevićskom i Albanijom; sa juga opet Albanijom i Skadarskim jezerom, a sa zapada riječkom i lješanskom nahijom.
Plemena Ovu nahiju sastavljaju plemena: Zeta, Kuči i Bratonožići.
Planine U ovoj su nahiji najveće planine: Kom, koji je pri vrhu go, a inače je obrastao gustom šumom; zauzima veliki prostor, a visina mu iznosi 2442 metra; Kurlaj, Žijovo, Hum orahovski, Crna Planina i Maglić.

Ravnice Kroz ovu nahiju pruža se velika Zetska ravnica.
Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Morača, koja navire ispod javorja, teče kroz moračku i zetsku nahiju, a uvire u Skadarsko jezero. Pritoke su joj: sa lijeve strane Cijevna, Ribnica i Mala rijeka, a sa desne Cijevna, Ribnica i Mala rijeka, a sa desne Sitnica. Jezera su: Gornje, Rikavac, Bokumirsko i Skadarsko.
Skadarsko je jezero najveće u Crnoj Gori. Dužina mu je od Vrnjine do Skadra 40 kilometara, širina na nekim mjestima 14; a dubina od 4 do 6 metara a sve dalje što se ide k zapadnom brijegu još je veća. Prema godišnjim vremenima mijenja veličinu, a vode prima iz mnogo rijeka. Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more.

Na ovom jezeru duvaju vjetrovi; Danik ili Istočnjak sa istočne strane, i Noćnik sa sjeverne ili sjeverno-zapadne. Murlin sa jugozapadne a Južnjak sa južne; svi su silni, ili je najjači Upor ili Smuta, koji udari iznenada i čini velike vihorove to je vrlo opasan za lađe i lađare, kad ih na vodi zateče.
U jezeru živi dosta raznih riba: pastrva, jegulja, krap ili šaran, klijen, skobalj i ukljeva, kojom se vodi trgovina i izvan zemlje. Riba se obično lovi: pritiskom, ošćima, udicama, kopevima i gribom. Najznatiji su ribolovi: Bazagur, Ranj i Ploča, a ima i pomanjih.

Osim lađa po ovome jezeru još plove i pomanji parabrodi, a parabrodske su stanice: Plavnica, Vir i Skadar.
Ovo jezero pripada dvijema državama - pola Crnoj Gori a pola Turskoj. crnogorsko Skadarsko jezero pripada trema našim nahijama: zetskoj, riječkoj i crmničkoj.
U njemu su ostrva: Vranina, Lesendro, Grmožur, Kom, Podrinjska Gora, Plać, Moračnik i Topal.
Putovi Kroz ovu nahiju prolazi kolski put, koji spaja Podgoricu s Rijekom, Spužom, Danilovim Gradom i Plavnicom. Vodom se može ploviti po Skadrskom jezeru, koje spaja ovu nahiju sa Skadrom, Virom i Rijekom Crnojevića, još se može ploviti po rijeci Zeti i Morači; a konjanički put je vezuje s vasojevićskom nahijom.

Znatna mjesta Glavno je mjesto u ovoj nahiji Podgorica, koja se nalazi na utoku rijeke Ribnice u Moraču. Ono je najveća varoš u Crnoj Gori. Ima oko 6.000 stanovnika. Novosagrađeni dio Podgorice zove se Mirkova varoš, u kojoj je načinjen spomenik velikome vojvodi Mirku Petroviću. U Podgorici su dvije pravoslavne crkve i jedna rimokatolička, nekoliko džamija, zemljodelska škola, osnovna muška i ženska škola, mejtep, okružni i varoški sud, opštine, pošta, telegraf i čitaonica. Ovo je po trgovini prvo mjesto u državi. Oslobođeno je ispod Turaka 1879. godine. Ovde se rodio veliki srpski vladar Nemanja.

Blizu Podgorice nalazi se Knjažev dvorac Kruševac na desnoj obali rijeke Morače. Na Morači je čuveni Vezirov most. Na utoku rijeke Zete u Moraču nalaze se razvaline staroga grada Duklje.
Još su znatna mjesta: Lješkopolje, gdje je bila bitka između Đorđa i Staniše braće Crnojevića: Srpska, gdje su Turci uhvatili vladiku Danila, kad je Zećanima osveštavao crkvu, 1702. godine; Medun, grad u plemenu Kučima, kojega je osvojila naša vojska 1876. godine; Frundina blizu Medina, gdje je naša vojska potukla tursku 1876. godine; Ubli i Zatrijebač u Kučima, Golubovci u Zeti, Pelevbrijeg i Brskut u Bratonožićima - imaju osnovne škole; Duga stari manastir u Bratonožićima.

Podneblje U ovoj nahiji je podneblje različito; po planinama je hladnije, a u ravninama toplije - kad nema sjevernog vjetra. U njoj uspijevaju razni usjevi, povrća i voća. U rijekama se nalazi čuvena pastrva, a u planinama razna divljač: od domaćih životinja gaje se: goveda, konjčad, ovce i koze. Gore su obrasle raznim šumskim drvećem.
Stanovništvo U ovoj nahiji stanovnici su sve Srbi ponajviše pravoslavne vjere, a ima ih nešto rimokatoličke i muhamedanske.
Zanima se obično zemljoradnjom i stočarstvom, a pored toga trgovinom duvana, vina i stoke; bave se i ribolovom. Stanovnici imaju sasvim podesne i dobre uslove za život, koje još ne umiju upotrebiti na svoju korist, ali se svakim danom sve više i više usavršavaju. Prema drugim nahijama stanovnici ove nahije najviše ljube zanate, koji i jesu najveće bogatstvo za narod.

Brdska nahija

Granice Ova se nahija nalazi sjeverno od zetske a u sredini Crne Gore: graniči sa sjevera nikšićskom nahijom, sa istoka moračkom i zetskom, sa juga zetskom i katunskom i sa zapada opet katunskom.
Plemena Ova se nahija dijeli na dva velika plemena: Bjelopavlići i Piperi.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Lebršnik, Prekornica, Maganik, Kamenik i Broćnik, a brda su: Velje i Malo brdo, gdje su bile mnoge bitke sa Turcima.

Ravnice Ovom se nahijom pruža dugačka Bjelopavlićska ravnica kao i omanje Radovče i Kopilje.
Vode Kroz Bjelopavlićsku ravnicu teče rijeka Zeta, koja izvire ispod brda Planinice, a postaje u okolini Nikšića; s desne strane ima pritoku rijeku Sušicu. Zeta utiče kod razvalina grada Duklje u Moraču.
Putovi Kroz ovu je nahiju načinjen kolski put, koji je spaja sa zetskom i nikšićskom nahijom; ima i konjanički, kojim se ide u manastir Ostrog i drugi preko plemena Zagarača i Lješanske nahije za Rijeku.
Znatna mjesta Glavno mjesto ove nahije jeste: Danilovgrad, koji se nalazi na desnoj obali rijeke Zete, preko koje je načinjen veliki Mirkov most. U varoši je osnovna škola, opštinska uprava, telegraf i pošta. Druga je mala varošica Spuž, u kome se nalazi glavna oružnica, osnovna škola i crkva.

Još su znatna mjesta u ovoj nahiji: Ostrog, gdje se nalaze dva manastira: gornji i donji. U gornjem se nalaze mošti svetoga Vasilija, koji je taj manastir sazidao. Ostrog je sveto mjesto, gdje se osobito o Trojičinu danu skuplja mnogo poklonika od sve tri vjeroispovesti srpske. U Ostrogu se bio zatvorio veliki vojvoda Mirko Petrović sa dvjesta junaka 1852. godine od navale turske, koja je bila odbijena. Od Ostroga do Spuža bilo je mnogo bojeva 1877. godine, koji se zovu Devet krvavih dana. Ždrebanik je manastir koga su sazidali Nemanjići. Ćelija Piperska isto manastir, koga je sazidao kaluđer sveti Stevan, gdje mu se i sad mošti nalaze. Martinići, gdje je pod upravom vladike Petra Prvog održana velika pobjeda nad Mahmut-pašom Bušatlijom 1796. godine; Maljat u Martiniće, gdje je bio boj sa Turcima 1876. godine; Rogami u Piperima, gde je naša vojska pobjedila Tursku 1876. godine; Velje brdo, Kolovoz i Rasina glavica znatni su zbog toga što su se na ovim mjestima događali mnogi bojevi sa Turcima. Na Orjoj Luci nalazi se Knjažev dvorac.

Podneblje U ovoj nahiji podneblje je po planina hladno, a u ravnici je dosta toplo. Zemlja je dobra za obrađivanje i sijanje sviju usjeva, povrća i voća. Domaća se životinja drži uopšte u nas poznata. U planinama, koje su obrasle gustom šumom, ima dosta divljači, a u rijekama ima dosta ribe.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a pri tome i ribolovom. Trgovinom i zanatima bavi se vrlo malo, jer još ljudi nijesu shvatili njihovu važnost. Način im je življenja neudesan i prost, ali je primjetiti da se usavršava i poboljšava.

Vasojevićska nahija

Granice Ova nahija zauzima istočni dio zemljišta Crne Gore, a graniči: sa sjevera moračkom nahijom i Starom Srbijom, sa juga Albanijom i Zetskom nahijom i sa zapada zetskom i moračkom.
Plemena Sva vasojevićska nahija broji se kao jedno veliko pleme Vasojevići, koje se oslobodilo ispod Turaka za vrijeme vladike knjaza Danila Prvog. 1854. godine a dijeli se po zemljištu na Lijevu reku, Nahiju i Polimlje.
Planine U ovoj nahiji najveće su planine: Kom, koji nekim dijelom pripada i ovoj nahiji kao i Zetskoj, Sjekirica, Mokra Planina i Zeletin.

Ravnice U ovoj nahiji nema ravnica, ali joj zemljište nije krševito već je obraslo gustim šumama i travom.
Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Tara i Lim, koje imaju poviše pritočica.
Putovi Ovu nahiju veže s Podgoricom konjanički put, kojim se ide od Polimlja preko Andrijevice uz rijeku Taru, pa preko Vjeternika.
Znatna mjesta U ovoj su nahiji znatna mjesta: Andrijevica, varoš na utoku rijeke Zlorječice u Lim; ovdje je okružni sud, varoška uprava, crkva, osnovna škola, telegraf i pošta. Bojišta su: Bukova Poljana, gdje je bila bitka 1877. godine. Polimlje, ovdje je bila još znatnija bitka 1862. i 1879. godine; Previja i Bijeli Potok znatni su zbog bojeva u godini 1877.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje negdje hladno, a negdje toplo. Zemljište je sasvijem plodno i većijem dijelom može se topiti u vrijeme suše. Sva povrća i usjevi dobro rađaju. Od voća ima najviše jabuka i šljiva. Od domaće životinje gaje se: goveda, konji, dobre ovce i koze. U šumama ima dosta međeda i srna, a ima i druge divljači. Zemljište je obraslo dobro raznim šumskim drvećem.
Stanovništvo narod se u ovoj nahiji zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a trgovina i zanati ne napreduju kako bi mogli. Domaće uređenje trebalo bi da je mnogo bolje.

Moračka nahija

Granice Moračka nahija leži sjeverozapadno od vasojevićske i graniči: sa sjevera nikšićskom nahijom i Hercegovinom, sa istoka Starom Srbijom i vasojevićskom nahijom: sa juga vasojevićskom, zetskom i brdskom, a sa zapada brdskom i nikšićskom.
Plemena U ovoj su nahiji plemena Donja Morača, Gornja Morača, Rovci i Kolašin, koji čini zasebni kolašinski okrug.
Planine Najveće su planine u ovoj nahiji: Sinjavina najprostranija planina u Crnoj Gori, koja se proteže od Durmitora do izvora Tare. U njoj su najbolja ovčija pasišta i najveći joj je vis Jablanov vrh od 2168 metara. Bjelasica, Somina planina i Lola.

Ravnice U ovoj su nahiji ravnice: Kolašinska visoravan. Ima još omanjih ravnica, ali se zbog male veličine ne mogu u ravnice uvrstiti.
Vode Kroz ovu nahiju teku ove rijeke: Morača koja navire ispod Javorja planine, Tara koja navire ispod Koma. Obje ove rijeke imaju više pritoka. Jezera su: Biogradsko i Kapetanovo.
Putovi Ovu nahiju samo konjanički putovi spajaju sa drugim. Najglavniji je od Kolašina, koji ide na Matuševo, te je spaja s Andrijevicom i Podgoricom.
Znatna mjesta U ovoj nahiji glavno je mjesto Kolašin, trgovačka varoš, koja se nalazi na utoku rijeke Svinjače u Taru. Ovde se nalazi osnovna škola, crkva, okružni sud, varoška uprava, pošta i telegraf.

U Donjoj Morači nalazi se manastir Morača, kojega je sazidao Stevan Vukan Nemanja 1248. godine. U njemu se nalazi osnovna škola. Iznad manastira ističe izvor, koji sa pedeset metara visine pada u Moraču. Ovo je najljepši vodopad u Crnoj Gori. Oko manastira bilo je mnogo bojeva s Turcima. Znatan je bio boj 1877. godine, u kom su Turci bili strašno potučeni. Gornja Morača znatna je što je u njoj bila bitka 1820. godine s Turcima, gdje su neprijatelji bili potučeni. Polje, selo u Gornjoj Morači s crkvom i osnovnom školom. Polja, u kolašinskom okrugu, gdje se nalazi crkva i škola. Lipovo isto u kolašinskom okrugu, gdje je bila bitka 1872. godine.

Podneblje U ovoj je nahiji podneblje po planina vrlo studeno, a oko rijke Morače toplije i blaže. Planine su obrasle: borom, jasenom, dubom i drugim drvećem. Domaće se životinje drži mnogo, a od divljači ima: srna, divokoza, međeda, divljih veprova, vukova i drugih. Od voća uspjeva jabuka, šljiva, orah i kruška. Siju se razni usjevi i povrća.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima najviše stočarstvom i zemljoradnjom, a ponešto i trgovinom. Kao i po drugim nekim nahijama tako i u ovoj ljudi žive neuređeno, premda imaju dobre uslove za življenje. Kad bi ova nahija imala dobre zanatlije, a osobito drvodelje, narod bi se mnogo koristio, pošto ima izobilja šuma.

Nikšićska nahija

Granice Ova nahija zahvata sjeverni dio Crne Gore, a graniči: sa sjevera Hercegovinom, sa istoka brdskom i moračkom nahijom, sa juga brdskom i katunskom, a sa zapada Hercegovinom.
Plemena U ovoj su nahiji plemena: Nikšićska župa, Lukovo, Drobnjaci, Uskoci, Jezera, Šaranci, Piva, Banjani, Rudine, Golija i Trepča.
Planine U ovoj su nahiji najviše planine: Durmitor, najviša između sviju crnogorskih planina, a zauzima veliki dio prostora između Pive i Tare. Najviši mu je vrh Bobotov Kuk, visok 2485 metara; Pirlitor, Sinjavina, Javorje, Golija, Somina, Njegoš, Duga, Vojnik i Volujak.

Ravnice Najglavnija je ravnica u ovoj nahiji: Nikšićsko i Župsko polje. Visoravni su: Jezero, Goransko, Pivske Planine, Brezna, Crkvice, Sinjavina i Lukavica.
Vode Kroz ovu nahiju teče rijeka Piva, koja postaje od: Tušine, Bukovice i Komarnice; Zeta, koja teče kroz nikšićsko polje, ponire više, a izvire niže Planinice, a jezera su: Crno, Riblje, Zeleno, Krupac i Trnovsko. Piva i Tara se sastavljaju kod Šćepan polja i čine rijeku Drinu, koja počinje od naše granice teći.
Putovi Ova je nahija spojena - od Nikšića - kolskim putom s brdskom nahijom, konjanička puta ima tri: jedan ide preko Grahova, drugi preko Lukova, Drobnjaka, Jezera, pokraj Pirlitora za Taru i treći uz Dugu za Gacko.

Znatna mjesta Glavno je mjesto u ovoj nahiji varoš Nikšić, koji se zove i Onogošt. U njemu je uprava cijele nahije, okružni sud, varoška uprava, crkva, osnovna muška i ženska škola, čitaonica, pošta i telegraf. U gornjem nikšićskom polju nalazi se pilara za izrađivanje dasaka, a u donjem - Carev most na rijeci Zeti posvećen ruskome Caru Aleksandru Trećem. Nikšić je oslobođen ispod Turaka 1877. godine. U ovoj su nahiji još dvije male varošice: Šavnik pokraj rijeke Šavnika, i Žabljak u Jezerima - imaju osnovne škole. Goransko, Crkvice i Velimje - imaju takođe osnovne škole.
U ovoj su nahiji pet manastira: Osijerevo, manastir u kome se nalaze mošti svetog Arsenija; Pivski; Dobrilovina u Šarancima, koga su gradili Nemanjići Bijela i Podmalinsko u Dobrnjacima.
Duga, veliki klanac, u kome su se mnogo puta tukli Srbi sa Turcima; u njoj su bile jake turske tvrđave. Vuči do u plemenu Banjanima, najznatnije bojište u ovoj niziji, gdje su Turci bili strašno potučeni 1876. godine.
Mletičak u Drobnjacima, gdje je poginuo Smailaga Čengić 1836. godine. Borova Glava blizu Mletička, gdje je bio žestoki boj sa Turcima.

Podneblje U ovoj nahiji je podneblje vrlo hladno. Od usjeva sije se: pšenica, raž, ječam, heljda, kukuruz i drugi. Voća ima samo u toplijim krajevima ove nahije. Planine su obrasle raznim drvećem, u kojima se može naći: međeda, divljih veprova, vukova, srna i divokoza; a od domaćih su na glasu: ovce, goveda i konji.
Stanovništvo Narod se u ovoj nahiji zanima osobito stočarstvom i zemljoradnjom, a ponešto i trgovinom domaće životinje, vune i duvana. Ljudi su razvijeni i zdravi, ali im nije način života još uređen, kako bi trebalo i koliko bi mogli.


vesti po rubrikama

^Zemljopis Knjazevine Crne Gore

uvod
Naša domovina: Knjaževina Crna Gora
Deklaracija o ujedinjenju Srbije i Crne Gore 1918.
Kratki pregled: Knjaževine Crne Gore
Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori
Sadržaj
 
 


     


FastCounter by LinkExchange