SAN FRANCISKO - Besplatna Internet enciklopedija "Vikipedija",
koju pišu volonteri, približava se po pouzdanosti svom čuvenom konkurentu "Britanici",
i to odlučnim i krupnim koracima, prenosi Tanjug. Jedan od osnivača "Vikipedije"
Džimi Vejlz izjavio je da će njegov projekat dobiti verziju očišćenu od grešaka.
Na
duže staze, projekat "Vikipedija" imaće dva dela - trajnu, redigovanu
verziju nalik na standardne enciklopedije i drugu, "živu" verziju, koja
se menja svakog trenutka. Pored toga, Vejlz je najavio da će korisnici koji žele
da napišu članak za ovo kolektivno delo od sada morati da se registruju, što ranije
nije bio slučaj, dok će oni koji nameravaju samo da unesu ispravke i dalje moći
to da čine kao anonimni "surferi".
Promene su najavljene nakon
što je pre dve sedmice poznati novinar i jedan od osnivača Ju-Es-Ej todeja Džon
Sajgentaler u rubrici "Lični stav" opovrgao navode "Vikipedije"
prema kojima je on bio jedan od osumnječenih za ubistvo američkog predsednika
Džona Kenedija. Ispostavilo se da je pogrešne podatke izneo izvesni Brajan Čejs,
želeći da se "našali".
Rezultati
istraživanja koje je sproveo časopis Nejčer svedoče da su ovakvi incidenti ne
pravilo već izuzetak. "Nejčer" je prvi uporedio naučne članke "Vikipedije"
i "Britanike" i u njima našao brojne greške. Međutim, ispostavilo se
da je "Vikipedija" gotovo jednako pouzdana kao "Britanika"
- prosečni naučni članak "Vikipedije" sadrži četiri netačnosti, dok
ih prosečno tri ima članak "Britanike".
Stručnjaci "Nejčera"
su analizirali 42 članka ovih enciklopedija, ne znajući koji je tekst iz koje
enciklopedije i ukazali na osam ozbiljnih grešaka - po četiri iz svake enciklopedije.
Oni su otkrili brojne materijalne greške, propuste ili podatke koji navode na
pogrešan zaključak - 162 u "Vikipediji" i 123 u "Britanici".
Izdavači
klasičnih enciklopedija ističu da su njihova dela za razliku od "Vikipedije"
proverena, što znači da jedan naučnik piše, a drugi proverava da li su podaci
ispravni i ažurirani. "Vikipedija" je odabrala drugi put da dođe do
ispravnih podataka - njeni tvorci veruju da će većina grešaka biti ispravljena
ukoliko sadržaje čita veliki broj korisnika i ispravlja netačnosti malo po malo.
Problem koji je svakako uočljiv u delu u kojem članke može da piše bukvalno
svako je neujednačen kvalitet. "Vikipedija" zato poručuje "ukoliko
uočite grešku, nemojte da se žalite već je ispravite". "Vikipedija"
je dobila naziv po Internet aplikaciji "viki" koja omogućava korisnicima
da dodaju sadržaj ili menjaju ono što je već napisano. Termin potiče od havajskog
izraza "viki viki" što znači "brzo". Džimi Vejlz je, pak,
prvi došao na ideju da se "viki" može koristiti kako bi se svetsko znanje
slilo u obimno referentno delo.
"Vikipedija" se u skladu sa značenjem
reči "viki" zaista brzo razvija. Za samo četiri godine "snabdevena"
je sa 3,7 miliona članaka na 200 jezika. Najobimnija je engleska verzija sa više
od 865.000 članaka i najmanje 45.000 registrovanih korisnika. U oktobru ove godine
engleska verzija je svakog dana bila bogatija za 1.500 novih odrednica.
Nemačka
verzija ima više od 327.000 članaka, francuska otprilike 205.000 i japanska više
od 164.000. Srpski, kao i ruski, ukrajinski, mađarski, rumunski, turski i neki
drugi jezici spada u kategoriju sa više od 10.000 članaka - trenutno ih sadrži
16.413. "Vikipedija", prema istraživanju "Aleksa Interneta",
spada u 100 najposećenijih sajtova i trenutno se nalazi na 37. mestu.
Vejlz
je 2003. osnovao fondaciju "Vikimedija" koja se osim o "Vikipediji"
stara i o drugim "viki" projektima na mreži, a to su višejezični rečnik
"Vikšeneri", kolekcija besplatnih knjiga "Vikibuks", zbirka
čuvenih citata "Vikikvout", besplatan izvor vesti "Vikinjuz",
skup tekstova "Vikisors", sajt koji nudi slike i audio-materijal "Vikimedija
komons" i "viki" za najmlađe - "viki džunior".