BEOGRAD - U javnosti se stvorio utisak da
su pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom prekinuti. Pregovori
nisu prekinuti, već je samo odloženo konačno zaključivanje pregovora
dok se ne usvoji budžet u Skupštini i donesu još neki zakoni.
Bez sumnje, pregovori će biti povoljno završeni, ali važnije je
šta će biti posle. Situacija nije toliko kritična, a ni MMF ni
vlada neće da dozvole blamažu - kaže Dejan Miljković, profesor
Ekonomskog fakulteta.
- Mene najviše zanima da li ćemo sklopiti novi aranžman ili ćemo
sami nastaviti da plivamo. Prethodne godine imali smo restriktivnu
fiskalnu i monetarnu politiku, ali pretpostavljam da oni žele
da Srbija kroz skupštinsku proceduru potvrdi još restriktivniju
politiku za narednu godinu. Ovaj pritisak se pojačava jer uskoro
dolaze godine servisiranja spoljnih dugova - objašnjava Miljković
i dodaje da je veoma malo prostora ostalo za stezanje kaiša.
On zamera vladi to što se već nekoliko godina donose samo operativne
i kratkoročne odluke, ali se nigde ne vidi strategija. Po njegovom
mišljenju, država može da finansira spoljni dug, jer je to uračunato
u budžet, ali to znači da se kurs dinara neće značajno menjati.
Ukoliko bi se promenio odnos evro - dinar u korist evropske valute,
trebalo bi mnogo više dinara u budžetu za servisiranje spoljnjeg
duga, pa bi suficit prešao u budžetski deficit - objašnjava Miljković.
Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište, tvrdi
da će nešto morati da se uštedeti i kod penzija kao i kod drugih
vidova socijalnih davanja koja se moraju preispitati, jer tu ima
i zloupotreba. "Najviše će se uzeti onima koji ne mogu da
dignu glas ili nisu više dovoljno glasni", kaže Stevanović.
On je rekao da "veruje da će budžet u Skupštini biti izglasan
bez većih problema kada ga vlada podesi prema zahtevima MMF-a",
dodavši da nikom u "opoziciji ne odgovara da vlada padne
u trenutku kada nosi previše vrućih krompira".
Ekonomista Stojan Stamenković smatra da su za rešavanje velikih
problema srpske ekonomske i monetarne politike potrebne odlučne
reformske mere vlasti. Stamenković kaže da je naša privreda u
izvesnoj meri monopolizovana ili kartelizovana tokom privatizacije
nekih oblasti. Direktor IZIT-a Miloje Kanjevac naglasio je da
je sa sadašnjim nivoom potrošnje država nemoćna i da ne može izdržati
te izdatke ni u državnim ni u javnim preduzećima. Kanjevac naglašava
da se prvi put slaže sa zahtevima MMF-a, koji najjače udaraju
na smanjenje potrošnje, koju bi hitno trebalo uskladiti sa ekonomskim
mogućnostima.
M. Obradović