BOR - Dosadašnja privatizacija društvenih
firmi u opštini Bor bila je spora i neefikasna i zato je odlučeno
da se ubrza taj proces kako bi se već jednom rešio status radnika
koji mesecima i godinama uglavnom ne rade, niti primaju plate.
Na aukciji uskoro će se naći Konfekcija Bor, "Ishrana",
"Standard", Klanica "Polet", "Borplast"
i Ugostiteljstvo. Preduzeće za prikazivanje filmova "Rudar",
najverovatnije, biće pripojeno opštinskom Centru za kulturu.
- Kod svih tih preduzeća problemi su manje-više istovetni. Nedostaju
kadrovi za pripremu dokumentacije, zavladao je nerad, u nekim
firmama mesecima i godinama na posao dolaze samo portiri da čuvaju
imovinu, nerešeni su imovinsko-pravni odnosi. Ipak, neće se čekati
krajnji rok za prodaju, 2007. godina. Najviše nesporazuma je kod
Konfekcije Bor koja je davno pripojena pirotskom "Prvom maju",
ali Piroćanci odugovlače ostvarivanje dogovora po kojem nama pripada
67, a njima 33 odsto preduzeća. Moramo paziti i da nam se ne ponove
greške prilikom privatizacije trgovine "Centroistok"
i Štamparije "Bakar". Dobar i poučan primer je promena
vlasništva u "Borprometu" (kupac je konzorcijum od 11
radnika) i "Tehnoprometu" - kazao je Slaviša Karabašević,
član Opštinskog veća zadužen za privatizaciju društvenih preduzeća.
Karabašević ističe i to da i u sistemu RTB ima teškoća u privatizaciji
fabrika za preradu. U Industriji obuće "Boranka" propale
su četiri prodaje. Sa Italijanima je još pre godinu i po sačinjen
odličan kupoprodajni ugovor za pogon bakarnog praha. Prodat je
i sokobanjski "14. avgust", a uskoro će na aukciju i
Industrija plemenitih metala "Majdanpek". Hotel "Lepenski
vir" našao je kupca pre dve godine, ista sudbina očekuje
i hotel "Jezero" na Borskom jezeru. Privatizovana je
i Brestovačka banja, jedina u Srbiji od svih banja. U decembru
biće raspisan tender za prodaju baznog dela kombinata bakra, koji
je 80 odsto u vlasništvu države. Na redu je da promeni gazdu i
Fabrika poliester folija, jedina u ovom delu Evrope.
Od poljoprivrednih organizacija jedino je prodat veći deo zadruge
u selu Slatina, mada nijedan od tih kolektiva već godinama ne
radi kako valja. Jedni su u velikim gubicima, drugi u stečaju,
a treći, suočeni sa blokiranim računom, čekaju neizvesnu sudbinu.
U "Poljopromu" niko od 30 zaposlenih skoro pet godina
nije primio platu.
B. F.