BEOGRAD - Ramuš Haradinaj i Hašim Tači dva
su najčešće pominjana lidera kosovskih Albanaca kada je reč o
eventualnom podizanju Haških optužnica za ratne zločine na Kosovu
i Metohiji. Po svemu sudeći, Haradinaj, koji je već davao iskaze
istražiteljima Tribunala, najbliži je Ševeningenu, mada nije isključeno
da se na optužnici nađe još neki od bivših lidera OVK.
Dokazi o zločinima
Više od 40.000 stranica, na stotine fotografija sa mesta zločina,
kao i izjave stotinjak svedoka govore o zločinima terorističke
OVK. Spaljivanje žrtvava u krematorijumu u selu Klečka, jama Volujak,
ubistva u logoru Lapušnik, napadi na Biču, Klinu, Kijevo, Orahovac
- samo su neki od zločina koje je počinila drenička grupa OVK,
čiji je "mozak" bio Tači.
Podjednako surovi bili su teroristi iz Metohije, iz takozvane
Dukađinske grupe, na čelu sa Haradinajem, Labske, koja je pod
komandom Rustema Mustafe delovala oko Podujeva i PrištineÖ Akcije
i zločini osmišljavani su u samom vrhu OVK, gde su se nalazili
Hašim Tači, Agim Čeku, Naim Maljoku, četvorica braće Haradinaj,
od kojih najpoznatiji Ramuš s ponosom ističe da su oni zapalili
ratni požar u Metohiji koji se proširio i na Kosovo.
Postoji obimna dokumentacija o zločinima koje su od svog osnivanja
1995. godine do kraja 1998. izvršili pripadnici OVK. U više od
1.800 oružanih napada jedinica i "trojki" OVK na pripadnike
i objekte MUP-a Srbije i građane svih nacionalnosti ubijeno je
364, a ranjeno 605 osoba. Izvršeno je 25 napada na naselja i objekte
u kojima su bile smeštene izbeglice iz Krajine. Od 1. januara
do 24. marta 1999. izvršeno je 586 napada, od kojih je najveći
broj počinjen u vreme pregovora u Rambujeu.
Malo je poznato i da je "vlada" fantomske "Kosovo
republike", čiji je premijer bio Bujar Bukoši, saopštenjima
podsticala terorističke akcije i zagovarala ubistva Srba, ali
i Albanaca koji su bili protiv OVK. Na smrt je osuđeno 13 Albanaca
koje je OVK proglasila "narodnim izdajnicima". Od 1995.
do 1998. godine ubijeno je ili nestalo više od 60 Albanaca.
|
 |
 |
 |
Ramuš Haradinaj: Sarađivao bih s Haškim tribunalom
Ramuš Haradinaj je izjavio da će sarađivati sa Haškim
tribunalom ukoliko bude optužen, kao i da mu je prioritet
kao predsednika vlade sloboda kretanja za sve na Kosovu.
U intervju koji je objavio Vašington tajms Haradinaj
je rekao da se zalaže za bezbednost svih izbeglica
koje žele da se vrate svojim domovima, prenosi Beta.
Haradinaj je istakao da ga eventualna optužnica Haškog
tribunala neće odvratiti od njegove prave obaveze
"da radi za sve građane Kosova" i da će
sarađivati sa pravosudnim organima. "Ja sam otvoren
za kontakte sa zvaničnicima Beograda. Mi smo spremni
za razgovore. Prvi njihov odgovor je bio negativan,
ali se to sada menja. Izgleda da bi srpski predsednik
Tadić možda bio spreman da pregovara", rekao
je Haradinaj. On je naglasio da je glavna briga Kosova
nezaposlenost i da se sa šefom Unmika radi na prenosu
većih ovlašćenja na vladu, što će, kako je rekao,
pomoći otvaranju novih radnih mesta. "Najveći
hendikep je pitanje konačnog statusa Kosova. Kada
jednom status bude rešen i Kosovo dobije punu nezavisnost,
bićemo u mogućnosti da uzimamo pozajmice od Svetske
banke, Evropske unije i drugih. Dok se to ne dogodi,
nećemo moći da idemo napred", rekao je Haradinaj.
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
Dolina leševa
Istražni sudija Okružnog suda u Prištini Danica Marinković dva
puta je protiv Tačija sprovodila istragu. Prvi put 1997, Tači
je u odsustvu osuđen na 10 godina zatvora. Drugu istragu Marinkovićeva
je počela krajem 1999. Na osnovu izjava svedoka i prikupljenih
dokaza, Tači se tereti za ubistvo 661 Srba, Crnogoraca i drugog
nealbanskog življa na Kosovu, teško telesno povređivanje 518 Srba
i Crnogoraca, otmicu 584 osobe. On se tereti i za namerno proterivanje
250 hiljada Srba i Crnogoraca, kao i 80 hiljada drugog nealbanskog
življa sa Kosova i Metohije posle dolaska Kfora.
Haradinaj je odgovoran za mnogobrojne napade na policiju, vojsku
i civile. Najstravičniji zločini događali su se od maja do septembra
1998. godine na području opštine Dečane. Pored kanala kojim se
voda Dečanske Bistrice prenosi u Radonjićko jezero streljano je
najmanje 40 ljudi.
U atarima sela Rznić i Glođane, gde se nalazio Haradinajev štab,
koju su novinari nazvali "dolinom leševa", septembra
1998. pronađeno je šest masovnih grobnica. Napad na kafić "Panda"
u Peći, restoran "Čakor" u Dečanu, više napada na policiju
- samo su neki u nizu zločina Dukađinske grupe OVK.
Komandanti OVK veruju da u Hag mogu da odu samo kao turisti jer
smatraju da su ubijali u ime demokratije. Haradinajeve pristalice
se izdaju u SAD. Tome u prilog idu i svojevremene tvrdnje londonskog
Observera da UN imaju dokumenta da su američki zvaničnici prikrivali
dokaze koji povezuju sadašnjeg premijera sa pucnjavom, drogom
i ratnim zločinima.
List je tvrdio da je on bio "ključni američki i obaveštajni
adut na Kosovu tokom građanskog rata i Nato agresije koja je usledila".
Lideri OVK računaju i na podršku svojih sunarodnika, ali i strah
svedoka da se pojave u sudnici, što je svojevremeno priznala i
Karla del Ponte.
Ljiljana Staletović