BEOGRAD - Šefovi diplomatija Evropske unije
na prekjučerašnjem sastanku u Briselu nisu razmatrali mađarsku
inicijativu o problemu etničkih odnosa u Vojvodini, ali su naložili
ambasadorima 25 zemalja članica EU u Beogradu da naprave sopstvenu,
nezavisnu istragu i sačine izveštaj o tom problemu. Iako reakcija
zvaničnika EU nije bila preterano oštra, srpska vlada mora da
reaguje i što skorije osnuje republičko ministarstvo za nacionalne
manjine, zajednička je ocena Predraga Simića, profesora FPN u
Beogradu i Dušana Janjića, koordinatora Foruma za etničke odnose.
Simić je za Radio B92 rekao da bi Srbija mogla iz svega da izađe
i sa određenom koristi i to ako "nezavisno od svih mogućih
spekulacija ko stoji iza poteza mađarskih vlasti, formira skupštinsku
anketnu komisiju koja bi utvrdila stanje i čiji bi izveštaj bio
zadovoljavajući za Parlamentarnu skupštinu Saveta Evrope".
Dušan Janjić u izjavi za Glas kaže da bi trebalo pod hitno doneti
i ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, "jer su međuetnički
incidenti neprijatna realnost i njihovo dalje ignorisanje može
učiniti da stvari potpuno izmaknu kontroli". Kao primer koji
potvrđuju da vlast više ne kontroliše manjinski problem u celini,
on navodi skorašnji oružani obračun dve sandžačke stranke koje
predvode Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin. "Pucnjava nedelju
dana pred izbore ne sluti na dobro. Setimo se Makedonije pre dve
godine", kaže Janjić.
Duh
u boci
- Dok predsednik parlamenta Predrag Marković govori da je bilo
200 etničkih incidenata u Vojvodini, ministar policije Jočić kaže
da ih je bilo šezdesetak. Za to vreme Jožef Kasa, grubom zloupotrebom
zakona, od "Mađar soa", lista pod kontrolom vojvođanske
vlade, dakle državnog glasila pravi stranački bilten. Povrh svega,
predsednik Tadić ne zna da sabere koalicione pluseve i minuse
i sumnjivim angažmanom sa Kasom i Ugljaninom od svoje slabosti
pravi državni problem - nabraja on.
Očuvanje dobrih odnosa sa Mađarskom je jedan od najprečih interesa
Srbije, slažu se Janjić i Simić, jer je ova susedna zemlja naša
najbliža stanica na putu za EU. Da je očuvanje dobrosusedskih
odnosa u obostranom interesu, shvatio je izgleda i mađarski ministar
spoljnih poslova Laslo Kovač, koji je nakon prošlonedeljnih bobmastičnih
izjava da se u Vojvodini sprovodi organizovani teror nad mađarskom
nacionalnom manjinom, "vratio duha u bocu" i u Briselu
rekao "da je apsolutno uveren da srpske vlasti ne stoje iza
etničkih incidenata, jer žele da se približe EU, a i Unija to
želi".
Kovač je, međutim, odbacio tvrdnje da je Mađarska preuveličala
probleme u Vojvodini, sa čime se složio i predsednik te države
Ferenc Madl, rekavši "da su se dela uperena protiv Mađara
dokumentovano dogodila". Madl je posle jučerašnjeg susreta
sa predsednikom SCG Svetozarom Marovićem ocenio da napadi na vojvođanske
Mađare nisu posledica politike državne zajednice, a da bi tenzije
u Vojvodini mogle biti posledica ekonomske krize, zbivanja u SCG
proteklih godina ili napetosti zbog predstojećih lokalnih izbora.
Dušan Janjić donekle razume ovakav stav zvanične Budimpešte.
- Spoljna politika Mađarske je vekovima nacionalistička i to dva-tri
izborna ciklusa u toj zemlji ne mogu promeniti. Oni su veoma bolećivi
prema svojim sunarodnicima i u Srbiji, i u Rumuniji, i u Slovačkoj.
Međutim, mađarska manjina kod nas je u odnosu na dve navedene
zemlje uvučena u lokalnu vlast, u odlučivanje, i to vladi u Budimpešti
bitno umanjuje prostor za pritisak. Zato Fernc Madl u pregovorima
sa našim zvaničnicima mora biti otvoren, što je jednako važno
koliko i potezi koje mora povući Vlada Srbije - kaže Janjić.
Državnička obaveza
Inače, predsednik Mađarske posetio je juče i Patrijaršijski dvor,
gde su ga primili patrijarh Pavle i Irinej Bulović, episkop bački.
Madl je tom prilikom naglasio da srpska manjina ima veliku ulogu
u jačanju moralnih principa i zajedništva u mađarskoj državi.
On je istakao da je njegova obaveza, i kao državnika i građanina,
da manjine uživaju sva prava.
U. Kandić