BEOGRAD - Do Dana državnosti Srbije 15.
februara, i obeležavanja dva veka od udaranja temelja moderne
srpske države ostalo je još dve nedelje, a obeležiće se pod bremenom
nerešenih važnih državnih pitanja. Ni nove himne, grba ni zastave,
ni novog ustava, vlade i predsednika. Na 200- godišnjicu prvog
srpskog ustanka, kada su naši preci predvođeni voždom Karađorđem,
po dogovoru u Orašcu, ustali u borbu za oslobođenje od Turaka,
naše današnje vođe ne mogu se među sobom složiti. Na Sretenje
1835. godine u Kragujevcu, sa knezom Milošem Obrenovićem, donet
je prvi Ustav Srbije, a do Sretenja naredne godine, valjda će
i savremena Srbija imati najviši državni dokument.
Sretenje je, odlukom Skupštine Srbije, državni praznik od 10.
jula 2001. godine, a osim što imamo praznik, imamo li državu?
Sagovornici "Glasa" dr Vladan Batić, predsednik DHSS
i prof. dr Radoš Ljušić odgovaraju na ovo pitanje.
- Imamo državu, ali je ona jako loše organizovana. Nije rešila
osnovne probleme pa se tako i postavlja pitanje: da li ona postoji?
Nema jasno određene granice, ustrojstvo koje nije dobro i o kome
se stalno govori. Samo ova dva pokazatelja govore da je država
u lošem položaju. Uz to, nedavno je pokrenuto pitanje treba li
Srbija da bude monarhija ili republika - navodi prof. Ljušić.
A zašto smo se posle 200 godina našli u ovakvoj situaciji? On
kaže da je razloge teško sažeti, ali da je po njegovom dubokom
uverenju greška učinjena još 1918. godine.
- Tada je napuštena srpska država i stvorena jugoslovenska, a
kasnije 1945. problem je produbljen jer smo monarhiju zamenili
komunističkom državom. Jugoslovenstvo je potiskivalo srpstvo,
a kada se tome dodaju i istorijske posledice ratova, i ovog poslednjeg,
i država i narod su se našli u jako teškom položaju - ocenjuje
naš sagovornik.
Korene za preporod srpske države, po njemu treba tražiti u onom
periodu kada je Srbija imala samostalnu državu 114 godina, od
1804. do 1918. godine.
Zagubili državu
Uzimajući u obzir trenutno stanje u Srbiji, kada nema izgrađenih
osnovnih institucija, Vladan Batić ocenjuje da smo dosad imali
imitaciju države, ali da sada nemamo ni to.
- Stalno se vrtimo oko elementarnih pitanja. Glavni atributi države
su suverenost, stanovništvo i teritorija. Ako država nije međunarodno
priznata, onda ona nije ni suverena, nije država. Srbija je u
19. veku bila i međunarodno priznata, suverena država, imala je
svoja znamenja i bila je 27. članica Društva naroda. UN danas
imaju 220 članica, a Srbije nema među njima - kaže Batić.
Kao
ministar pravde i lokalne samouprave u Vladi Zorana Đinđića, septembra
2001. Batić je okupio grupu eminentnih stručnjaka da pronađu rešenja
za buduća znamenja Srbije. Za nepunih mesec dana, predlog je već
bio predstavljen javnosti, a Batić je tada najavio da bi donošenjem
zakona o grbu, zastavi i himni, i zakona o upotrebi i zaštiti
državnih simbola, bio premošćen period do donošenja novog ustava
Srbije. Nadao se da će zakoni biti usvojeni do Sretenja 2002.
što bi, kako je onda rekao, simbolično ukazivalo na povratak tradiciji.
Od toga nije bilo ništa. Na sednici Vlade, predlog nije prošao.
Samo je Batić glasao za, dvoje ministara su bili protiv, a ostali
ne smao da nisu imali stav prema predlogu radne grupe Ministarstva,
nego nisu imali nikakav stav ni o tome koja bi znamenja predstavljala
Srbiju. Dan državnosti i ove godine očigledno, obeležićemo starim
simbolima.
Sve nakaradno
- Bruka je i sramota da Dan državnosti dočekujemo sa nepostojećom
himnom nepostojeće države, "Hej, Sloveni" i nakaradnim
grbom. Ako mi sebe ne poštujemo, kako da očekujemo da će neko
drugi da nas poštuje. Najtransparentnija obeležja države su njena
znamenja, a nekome je očigledno lepo da živi uz petokraku. Mi
smo stalno ukazivali na ove propuste. Vreme i događaji će pokazati
da smo bili u pravu - poručuje Batić.
Prof. Ljušić je bio deo tima koji je ponudio rešenja za obeležja
Srbije i ogorčen što to Vlada nije prihvatila, komentariše:
- Država bez znamenja je kao čovek bez odela. Nema države na svetu
koja nema svoja obeležja. Sramota je za srpski narod da dva veka
srpske državnosti obeležavamo himnom "Hej, Sloveni".
Kao poslanik DSS-a u novom sazivu Skupštine Srbije, Ljušić kaže
da prvom prilikom kada se bude raspravljalo o tome ili sličnim
pitanjima, neće oklevati da ponovo predloži nacrt zakona koji
je sačinila radna grupa Ministarstva pravde.
Podsećamo da je radna grupa za državna znamenja, u čijem su sastavu,
osim Batića i Ljušića, bili i dr Zoran Hristić, dr Dragomir Acović,
Svetislav Božić, dr Andrija Veselinović, dr Aleksandar Palavestra
i Dušan Protić, predložila da himna Srbije bude "Bože pravde",
grb Kneževine Srbije, a zastava - crveno, plavo bela trobojka.
- Mislim da je to dobar predlog. Možda u njemu može nešto da se
promeni i ako naš predlog ne bi bio prihvaćen u celini, na jednom
ili dva sastanka to se može doraditi. Ako bude razumevanja i sreće
možda bi i pre ovog Sretenja moglo nešto da se uradi - kaže Ljušić.
Ako se to ne dogodi, ovogodišnja proslava Dana državnosti biće
opomena novoj vladi i novim poslanicima u Skupštinskim klupama,
koji inače sede pod grbom SR Srbije, da još u prvoj godini mandata
Srbiji daju ono, po čemu će je svet prepoznavati.
Violeta Nikolić