[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Subota, 22. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (39)

Slavlje na Cetinju zbog
oslobođenja Beograda

Ponosni smo vašim delom dična braćo iz Šumadije

Predskazujući slom Austrije i Nemačke, list kaže:
"... Pa ipak u tome imaćemo zadovoljstvo, da smo mi Srbi, u ovome strašnome vihoru Svjetskoga Rata srazmjerno prolili najviše krvi i podnijeli najviše muka za oslobođenje čovječanstva od okova njemačko-austrijskog nasilja..."

Slavlje na Cetinju povodom oslobođenja Beograda od austrougarskog okupatora, opisano je u "Cetinjskom vjesniku", 4. decembra 1914:
"... Duboko u noć razlijegala se pjesma kroz varoš, odjekivali su uzvici - nije bilo srca koje nije plivalo u radosti i svetom zanosu. Kišna ponoć i umor sveli u na oči san sretnome Cetinju, ali samo za kratko vrijeme, jer ono sjutra treba da padne na koljena i da u toploj molitvi zahvali pod svodovima Crnojevića Manastira Bogu i svetim zaštitnicima srpskog naroda..."

Srbijanskom generalu Božu Jankoviću, načelniku crnogorske Vrhovne komande, i poslaniku Kraljevine Srbije, Gavriloviću, upućene su "izjave radosti, sreće i čestitke druge srpske prijestonice,našeg dragog Cetinja..."

U istom broju novina objavljen je komentar povodom oslobođenja Beograda:
"... Velika je radost svijeh Srba gdje ih god ima zbog toga što je Biograd, tako brzo, tako slavno i tako sjajno očišćen od crno-žute vojske. U tome herojskome, dostojnom blagoslova i divljenja od strane Istorije Svijeta, izrazito je iskazana velika miao oslobođenja koja kao vihor odnosi sa sobom u oganj strašnoga rata, u more krvi i poklanja stotine hiljada Rusa, Srba, Francuza, Engleza i Belgijanaca. Srpski narod, predstavljen u svojim viteškim legionima iz Srbije i Crne Gore, prinio jeostvarenju te misli sve što ima..."

"Cetinjski vjesnik", 24. decembra 1914, piše u Božićnom uvodniku o "srpskom narodnom dubokom osjećanju nepravde, u tolikom broju, u tolikom obimu obijesti činjenih Crnoj Gori i SRbiji od crnožute Monarhije i njenih saveznika..." Srbin je "kad mu, zamorenu i izmučenu sa tri rata, i sa tolikim iskušenjima, Austrija ljetos stavljaše nož pod grlo, u sebi tada imao veći rezervoar ubojne snage nego li ćesarove armije...

... U ovim trenucima na prvom se mjestu vas sjećamo, mučenici od Kosova: sinovi Crne Gore, koji podnosite muke nečuvene, rat za ratom, najteže žrtve otadžbine...

U isto vrijeme vas se sjećamo, dična braćo iz Šumadije; ponosimo se vašim djelima, srce nam se od bola para zbog vaših stradanja, ali radosni smo, jer vam trudove krunišu pobjeda u slava..."

Cetinjski mjesečnik za književnost i društvena pitanja "Dan" objavio je, 1911, pesmu knjaza Nikole "Moru". U redakcijskom komentaru o toj pesmi se veli:
"... Ne možemo propustiti priliku, da ne propratimo komentarom ovu pjesmu, koju je kralj Osloboditelj spjevao u najzanosnijem trenutku naše narodne borbe, kad je srpsko More, poslije despota Đurđa, Balšića i Crnojevića, opet palo pod vlast naše krune i naših vladalaca..."

Komentator podseća na oslobođenje Bara:
"Ispod Selim-begove kule projahao je Kralj sa svojom svitom do obale morske da se pozdravi s Morem, od koga su srpski narod razdvajala stoljeća borbe i mrke začmalosti..."

U članku o Dositejevoj stogodišnjici, "Dan" piše o prepisci između mitropolita Petra ú i Dositeja:
"... Bog sami zna kakve su nade tada zagrijavale ono veliko srce, ljubitelja(...) srpske polze i slave" - i onog , velikodušnog i mogućeg roda našega" i, blagoupravitelja naroda, kako sve Dositej nazivlje tadašnjeg Gospodara Crne Gore! Ali događaji, koji su slijedili na našem Primorju osujetiše sve te nade i želje obaju naših tada najvećih Srba..."

"Dan", za juni 1911, objavljuje belešku povodom prve knjige Jirečekove "Istorije Srba":
"... Kako se već iz napisa vidi, ovo je samo prvi dio naše istorije, dok će drugi, u kome će biti opisani unutrašnji događaji za Nemanjića, pa doba despota, konačno sve do najnovijega doba, izaći u toku sljedeće godine...

U našoj literaturi mi imamo ne samo mnogo istorijskih monografija, već i potpunih istorija sad veće, sad manje vrijednosti... Ali nijedno ovo djelo ne može se ni izbliza uporediti s Jirečekovom istorijom..."

U "Danu", za avgust 1911, objavljen je prikaz pesme Nikole ú Petrovića Njegoša o Svetom Savi:
"... Ova pjesma puna srpskog osjećaja, a protkana najdubljim i najslobodnijim mislima o značaju prosvjete po napredak naroda, najbolji je komentar grandioznoj pojavi narodnog prosvjetitelja Save... Kad se još uzme u obzir ona uzvišena didaktička dikcija, koja teče iz pera jednoga kralja u srca najmlađe generacije srpske, ne može biti ljepšega momenta i ljepšeg djela za tu priliku..."

U broju za mart-jun 1912, "Dan" objavljuje tekst uoči novog sudbonosnog rata protiv Turske:
"... Posljednji ratovi uvećaše samo državne granice, ali ne riješiše problem srpskog naroda. Oni učiniše da se tradicije vjekovnih borbi još više ustale u našem narodu, a da sama zemlja postane vojničkim taborom, spremnim na odsudne dane, koji će opet predati pitanje naše narodne zajednice rješenju mača..."

Piše: Batrić Jovanović
Kraj


vesti po rubrikama

^feljton

15:20h

Rasrbljivanje Crnogoraca (39)

15:33h

Poreklo Arbanasa (28)

 


     


FastCounter by LinkExchange