[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Subota, 15. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (33)

Ala i vrana skočile na narod

Šta je svaki Srbin dužan svom narodu iz koga je ponikao

Razmišljanjima na Božić", u "Cetinjskom vjesniku", 24. decembra 1910, piše:
"... Šta nam je bliže od srpskog naroda, njegove sreće i lijepe budućnosti!

Puna li je jezovitih pouka istorija srpskoga naroda.
Srbin je najbistrije čedo majke Slavije, ali gotovo i najnesrećnije.

Kao hleb nasušni

Iz kosovskoga groba kao feniks je ustala i zasijala širom Srpstva nova generacija. Djela su joj bila nadzemaljska..." Od ličnosti te generacije pominju se: Petar ú, Karađorđe, Miloš, knjaz Danilo, Mihailo, Nikola i Milan.

"Cetinjski vjesnik", 5. marta 1911. piše:
"... U vremenu kad je Srbiji i Crnoj Gori potrebno, kao parče nasušnog hleba, da umni sinovi srpskog naroda, proučavaju svjetska i nacionalna pitanja, sa što više objektivnosti, iskustva i mudrosti, da im tako pomognu, da pogode pravi put između Scila i Haribda evropskih, između kojih krivuda pitanje srpskog oslobođenja i ujedinjenja, oni su se dali na đavolska podmetanja, laganja i klevetanja, kanibalski se radujući kad što god naškode, i kad mogu da izopače..."

A u broju od 23. marta 1911,piše:
"... Nama je Srbija sveta i draga kao i Crna Gora. Njena sreća je i naše dobro. Mi smo Srbiju pripravni braniti vazda, od svačijih napada.

... Ako mi kritikujemo ponašanje Pašića i njegovih drugova, bar što se tiče Crne Gore, mislimo da će nam to odobriti svaki radikal u Srbiji, jer smo ubijeđeni da svi oni iskreno žele zajednicu dviju srpskih država, koju ometa Pašićev naopaki rad..."

Povodom posete turskog vladara Kosovu, "Cetinjski vjesnik", 4. juna 1911. piše:
"... Tužno Kosovo - znamenje srpke pogibije; mjesto nesreće i propasti državne veličine cijeloga jednoga naroda; grobnica u kojoj je među masom leševa srpskijeh vitezova, sa njihovim Gospodarom na čelu, za tolike vjekove bila sahranjena srpska i balkanska sloboda - to jezivo Kosovo, koje u duši cjelokupnoga našega naroda, od Dunava do Mora, u isti mah budi osjećanja žalosti i osvete, dobilo je od juče rijetka gosta, kojem se nije nadalo, niti ga je željelo..."

U tekstu "Turska prema Crnoj Gori", u "Cetinjskom vjesniku", 4. juna 1911. piše:
"... Srpske zemlje na Balkanu morale bi postati opet srpske zemlje, mala crnogorska kraljevina, morala bi postati veća srpska kraljevina..."

U sledećem broju lista piše:
"...I ala i vrana skočile su na raskomadano Srpstvo,kojem su dvije srpske kraljevine jedina nada, jedina uzdanica. Kud god pogled bacite po neoslobođenom Srpstvu, svuda je Srbinu preteško; svuda se bori za svoj opstanak. Sa mnogobrojnim neprijateljima, sa raznovrsnim smetnjama ostvarenju svojih vjekovnih ideala..."

U brojuod 11. juna 1911. "Cetinjski vjesnik" piše o Vidovdanu:
"..o znamenitom danu u godini, koji će biti isključivo namijenjen srpskoj narodnoj veličini, i ostvarenju, naše zavjetne misli...

Za taj dan Srbi su izabrali Vidovdan, dan kada je Srpsko carstvo propalo na Kosovu, dan svečan ponosan i tužan, kada će se svaki Srbin bez razlike sjetiti svoje dužnosti prema narodu, iz koga je ponikao i prema srpskoj zavjetnoj misli..."

Zatim se govori o vidovdanskim prilozima:
"Pored toga što će se tim prilozima potpomoći materijalno oštoj narodnoj srpskoj stvari, tako će se moći ujedno da posluži duhovnom jedinstvu srpskog naroda, kako u slobodnim zemljama, tako i van njih..."

Središte naroda

O duhovnim središtima srpskog naroda piše u "Cetinjskom vjesniku", 28. juna 1911:
"... Zna se da je u toku cijelog srednjeg vijeka,srpsko središte bilo u Staroj Srbiji i da je tek krajem Húń vijeka preneseno u Crnu Goru i Srbiju."

Govori se zatim o turskoj najezdi:
"Tek u Hńú vijeku, duhovni život kod Srba se budi u Vojvodini, dok najzad nije, u drugoj polovini XIX vijeka prenesen u Srbiju i Crnu Goru..."

Povodom akcije zvaničnih krugova Srbije, da se omete stupanje na dužnost mitropolita raško-prirzenskog, dr Gavrila Dožića, "Cetinjski vjesnik", 14. decembra 1911, piše da je mitropolit Gavrilo "iz čuvene srpske porodice Medenica u Morači...

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: A Gavrilo Dožić, brašo Terazijska


vesti po rubrikama

^feljton

17:20h

Rasrbljivanje Crnogoraca (33)

17:49h

Poreklo Arbanasa (22)

 


     


FastCounter by LinkExchange