[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (31)

Glasovite Srpske kuće

Izlazimo pred tribunal srpskoga naroda i dajemo reč

U broju od 7. januara 1909, piše: "Ma šta učinio koji narod u svijetu, ne ruže se tako kao što se ruže Sloveni, a naročito Rusi i Srbi.
Možeš li se sjetiti, čiji je to račun, da se Crnoj Gori ubija dobar glas u Srpstvu i Slovenstvu, pitamo se mi?
Jel to srpski? Jel to patriotski, pitamo opet mi?
Služi li se tako srpskoj i slovenskoj stvari? I našim jugoslovenskim idealima?

Osuda režima

Ne! Naprotiv, time se služi samo našim opštim neprijateljima..."
U eri oštrih dinastičkih srbijansko-crnogorskih svađa, "Cetinjski vjesnik" je nalazio da su u osudi režima u Crnoj Gori najglasniji naturalizovani Srbi. U broju od 2. decembra 1910, list veli:

"...Ko dakle vojuje protiv Crne Gore i njenoga Gospodara, u Srpstvu? Mahom prirođeni Srbi, koji su to postali riječju, a ne srcem. Postali su Srbi po okolnostima, zbog karijere i radi hljeba, ali ne i po srpskim osjećanjima. U njima nema onoga skrivenoga u duši patriotizma, koji opredjeljuje Srbina... U njima zato nema prave ljubavi prema Srpstvu; njihov instinkt ne upućuje ih na one srpske puteve na koje on upućuje Srbina bez da je toga svjestan; njihova duša nije u kolijevci zapojena srpskom pjesmom, srpskim duhom i neodoljivoj ljubavi prema srpstvu i njegovim idealima..."

"Cetinjski vjesnik" , 2. decembra 1909, u stihovima odgovara "klevetnicima Crne Gore":
"O neljudi mrski, izrodi, nitkovi,
što kaljate lažju svete kamenove,
gnjevom, zluradošću sikćete k o zmije.
Nazivate uzor Srbe krvopije...
Sipate žuč, otrov, podvale i laži
na simbol slobode i srpskog znamenja
i bacate drsko drvlje i kamenje,
a istinu reći nemate kuraži..."

Povod za članak "Omladina" u "Cetinjskom vjesniku", bile su demonstracije beogradske omladine protiv apsolutizma knjaza Nikole.
"...Mi za njih (omladinu - B.J.) imamo razloga za praštanje: Srbi smo...

Kakva bi to omladina bila koja bi samo griješila?... Na kome bismo ostavili Srpstvo kad bi omladina ogreznula u grijesima... Ne ostaje ništa drugo nego da se ta mladež sama spasava. Nju mogu spasiti samo ideali, a kud je većih i uzvišenijih ideala od srpskih i srpske ljepše budućnosti?...
Zaglađuj razdor u Srpstvu, a ne sij ga, niti kopaj dublje provale koje ga dijele.

Dođi omladino srpska, dođi i vidi tvoju Crnu Goru. Ona je tvoja toliko isto, koliko i naša, koji je s mačem u ruci čuvamo od Kosova..."
U nekrologu Peru Kostiću, koji je prebjegao iz Pljevalja u Crnu Goru, 1862, "Cetinjski vjesnik" 11. decembra 1909, piše:
"...On je potomak one glasovite srpske kuće, Kujundžića - Šećerovića iz Pljevalja, koja je i ako, pod svojim petstoljetnim dušmaninom, čuvala i očuvala srpsko ime, srpsku slavu i običaje, svuda i na svakom mjestu, pritjecala u pomoć potlačenoj braći, a Crnoj Gori i njenim gospodarima bila je na ruku, činila je sve moguće da se srpski dušmani sa srpskoga praga uklone...Učestvovao je u boju na Rudancima, 1862, gdje se kao momče pokazao kao neustrašivi borac, jer njemu ne smetaše cika neprijateljskih pušaka, već se nalazaše u prve redove ubojnika za ime Srbinovo, za što je odlikovan...

Učitelj Pero je u onom sudbonosnom trenutku po Srpstvo pored ubojne drugarice, oštrog jatagana, učio i prosvjećivao srpsku omladinu."

Na kraju su ove riječi:
"Laka ti srpska zemlja, koju si do posljednjeg izdisaja iskreno volio i ljubio i za nju krv prolijevao..."

U tekstu "Ko je kriv", u "Cetinjskom vjesniku", 16. decembra 1909, kaže se:
"...Crna Gora i Srbija opet su u zavadi, u ljutoj zavadi.

Dužnost nam nalaže da narodu srpskom kažemo ko je kriv. Treba ga obavijestiti, i onda ostaviti da sudi i presudi. Na čiju glavu baci anatemu, neka je nosi; kome dosudi pravdu, neka mu prosto bude.
Izlazimo pred tribunal srpskoga naroda i dajemo svoju riječ: neka to učini i protivna strana i neka kaže, šta je Crna Gora Srbiji skrivila...

Dajemo ovu riječ zato što smo svjesni svih naopakih posljedica, koje će iz ove naše zavade po Srpstvo proizići, a na koje se u Biogradu i ne pomišlja...

Prethodnica

I bez Pašićeve Srbije ostaćemo Srpstvu to što smo vjekovima bili. Ostaćemo vazda njegova uzdanica, i vazda njegova svijetla perjanica..."
O posjeti francuske flote Crnoj Gori, u "Cetinjskom vjesniku" 19. decembra 1909, se kaže:
"...Juče je u Baru bio svečani prijem, na kome je izaslanik predsednika Francuske Republike pozdravio našega mnogo zasluženoga Knjaza Gospodara, svijetlu prijethodnicu Srpstva i vidljivo znamenje bolje budućnosti srpske...

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Uvodnik u novini, povodom Božića


vesti po rubrikama

^feljton

16:31h

Rasrbljivanje Crnogoraca (31)

16:47h

Poreklo Arbanasa (20)

 


     


FastCounter by LinkExchange