[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (30)

Ideja o Srpskom carstvu

Srbi su imali ideju o Crnoj Gori kao njihovoj zaštitnici

Da li je od naše strane bilo radom ili neradom, dat takav impuls, da se pokrenu Srbi prekogranični oko Tare protiv Turaka ili je taj uzrok u samoj Turskoj, o tome nećemo govoriti, s tim ćemo računati kao sa svršenim faktom.

Dakle, Srbi su popalili sela njihovih zulumćara i sa pokretnim imanjem prešli u našu granicu. Tom prilikom Srbi su prešli sa lijepim idejama o Crnoj Gori, kao njihovoj zaštitnici, pa čak može biti da su mislili, da je nastao željeni čas, kad će Crna Gora u zajednici sa Srbijom ostvariti zavjetnu ideju prekograničara o oslobođenju i ujedinjenju njihovom i o nedalekoj slobodi koja ih čeka u Srpskom carstvu..."

U "Ustavnosti", od 9. februara 1906, najavljena je zabava cetinjskih gimnazijalaca u "Zetskom domu", a na programu su, uz ostalo, bili: recitacija pjesme "Sinđelićev grob" i "Potpuri srpskih narodnih pjesama".

Narodna misao

Nikšićki nedjeljnik "Narodna misao" bio je organ opozicione Klubaške stranke.
U broju, od 1. oktobra 1806, "Narodna misao" piše o Cetinjskoj gimnaziji:
"...Naša gimnazija kao gimnazija u prestolnici, kao jedina u čitavoj državi i kao jedina naša viša škola, mogla bi i trebalo bi da bude uzor gimnazija u Srpstvu. Tu ne bi trebalo i ne može se štedjeti, već dobavljati sa strane, spremne snage, oprobane profesore i pedagoge, a uz to dobre i poštene Srbe, koji će na dostojnoj visini držati našu jedinu višu školu..."

U istom broju, objavljen je članak o crnogorskoj spoljnoj politici:
"...Crna Gora mora ozbiljno shvatiti svoj položaj i zadatak, pa prema tome i ne smije biti nemarna prema opštim interesima Srpstva.

Ovo pitanje za nju je životno pitanje, pa će pogriješiti, ako tome ne bude posvetila najveću pažnju. Prenesimo se samo za čas u onaj položaj, kad bi Crna Gora bila tuđinom odvojena od ostalog Srpstva. Ona u tom slučaju ne bi imala uslova ni za opstanak a kamoli nade, za prisajedinjenje krajeva, na koje ima pravo po utvrđenim tradicijama..."

U uvodniku o Božiću, 24. decembra 1906, "Narodna misao" piše:
"...Proslavi Srbine, Srpski Božić i sjeti se svega!

Sakupi svoju milu čeljad u tvoju skromnu kućicu ili kolibicu. Naloži badnjak na tvoje zavičajno ognjište...
...Sad neka po običaju zagrmi tvoja žarka puška, da cio svijet zna i dušmanin Srpstva, da je tu leglo slavnih sokolova, koji su uvijek za svoju otadžbinu pripravni krv proliti..."

U listu od 22. aprila 1907, štampan je tekst o Vaskrsu:
"Pozdravljamo vas, draga braćo, i ostavljajući na stranu sve svakodnevne zađevice u međusobnoj borbi, sjetimo se za čas Vaskrsa koji su bili svjedoci mukotrpne borbe Srbinove - ali i njegove slave i veličine - pa ćemo vidjeti da ih je bilo i tamnih i slavnih; da je bilo Vaskrsa bez pjesme, ali nikad bez slave Srbinove; da ih je bilo bez zvuka zvona sa svetinja srpskih; Vaskrsa kad su se mjesto mira i ljubavi orile riječi: "Gini Srbine"! a eho odgovarao: Hristos vaskrse!..."

O Marku Miljanovu, "Narodna misao", 21. jula 1907, piše da je njegovo ime urezano:"u srcu svakog srpskoga sina, on je ispunio svojim imenom najljepše stranice naše istorije, našeg viteštva; on se je svojim širokim pogledom vinuo na šire srpsko polje i time postao dostojnim izrazom kosovskih osvetnika skupljenim u ovom našem junačkom gnijezdu, te je Vojvoda Marko podjednako svega srpskoga naroda..."

Slobodna riječ

Podgorički nedjeljnik "Slobodna riječ" bio je pod uticajem vlade. Imao je stalne rubrike "Srpski glasnik" i "Slovenski glasnik".
"Slobodna riječ" je objavila informaciju da je Crnogorska narodna skupština na XX zasijedanju, 1907, ogromnom većinom glasova odlučila da se preimenuje u Srpsku narodnu skupštinu Knjaževine Crne Gore. "Ali ono nekoliko poslanika" - piše list - "koji su bili protivni tom nazivu" (radi se o dvojici poslanika - B.J.) protivili su se jedino iz tog razloga da je to izlišno, da je svakom poznato, da smo mi Srbi i da se narodnost time ne dokazuje."

Cetinjski vjesnik

List "Cetinjski vjesnik" izlazio je dvaput nedjeljno i imao je poluzvanični karakter. List je imao stalne rubrike: "Srpstvo" i "Slovenstvo".
"Cetinjski vjesnik" piše, 24. septembra 1908, da se srpski narod nalazi u najtežem položaju:
"Obadvije srpske države, Srbija i Crna Gora, mogle bi u ovome trenutku da iz držanja ostalih povuku za sebe zaključak. Interesi obadviju država su jako ugroženi, više nego ikad do sada..."

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Glasovite Srpske kuće


vesti po rubrikama

^feljton

15:38h

Rasrbljivanje Crnogoraca (30)

15:57h

Poreklo Arbanasa (19)

 


     


FastCounter by LinkExchange