[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (29)

Srpsko pozdravlje
ispod lovćena

Kralj Nikola darovao narodu da putem štampe izgrađuje misli

Preporučujemo ga pažnji srpske publike, a naročito našim mlađim književnicima.
"Luča", za februar 1900, objavljuje odgovor Đevi Ličaninu, iz Gospića, sa ovim završetkom:
"Luču" ćemo Vam redovno slati. Srpsko pozdravlje ispod Lovćena."

Ustavnost

Povodom pojave lista "Ustavnost", januara 1906, na Cetinju, u redakcijskom komentaru kaže se da je prijethodne godine knjaz Nikola "darovao svom narodu, svakom građaninu ove srpske zemlje pravo, da u granicama zakona, slobodno može izgrađivati putem štampe svoje misli, poglede i uvjerenja..."

"Kao i svi nezavisni objektivni i rodoljubivi srpski listovi i naš će list imati pred očima onaj zadatak koji lebdi u mislima svima poštenim srpskim listovima. On će redovno pratiti sve što se radi u Srpstvu i Slovenstvu. Biće potstrijek za rodoljubive težnje, i u idealima, koji su zajednički svim Srbima, svim Južnim Slovenima, neće se odvajati od svojih drugova van granica naše otadžbine... I srpsku i slovensku slogu radi ostvarenja opštih ideala ovaj će list uvijek respektovati..."

Povodom carinskog rata Austrougarske protiv Srbije, "Ustavnost! 19. januara 1906, piše:
"... I mi odavde, s ovog golog stijenja, za čiju je slobodu i nezavisnost proliveno potocima krvi, i dušom i srcem na strani smo prve, najmilije sestre Crne Gore, Kraljevine Srbije. Njeni bolovi, naši su bolovi; njeno iskušenje - naša je tuga; njeni uspjesi - naš su ponos. U ovim teškim danima njenog iskušenja, mi joj otkrivamo svoje bratsko srce, mi je uvjeravamo o svojoj bratskoj ljubavi, o toj za nju najljepšoj potpori, koja joj u ovim trenucima može da dođe od pravog brata..."

"Srbija treba da ima na svojoj strani simpatije prosvijećenoga svijeta... Da te simpatije kod naroda srpskoga moraju da budu najjače, to je sasvim prirodno i opravdano..."

"Dan strasti" je napis u "Ustavnosti" od 31. marta 1906:
"...Zar od Kosova do danas i veći deo srpskog naroda ne nosi trnov vijenac i krst stradanja i muka? Zar i On, ponesen za istinu i pravdu, uz izdajstvo domaćih Juda i kinjenje tuđinskih Kajafa i Pilata, nema prava da poslije tolikog Velikog petka dočekuje svoj Uskrs...?"

U istom broju lista štampan je napis o srpskim iseljenicima u Americi, kojih je tada bilo preko 150 hiljada.
"Ali ponijeli su iz otadžbine svoje domaće navike, domaće nevolje i mane srpske: svađu, inat, osvetu, pakost, neslogu. Ni strašne patnje života u tuđini, ni udaljenost od otadžbine i domaćih grijehova, ni ledena proza tamošnjeg čemernog života, koji se odražava argatovanjem tuđinu, nijesu ih naučile da se ostave onih mana koje srpsko pleme dave na njegovom ognjištu kod kuće...
Takvi smo mi Srbi, svuda smo jednaki..."

"Ustavnost", 9. februara 1906, zalaže se za zaustavljanje iseljavanja Srba u Ameriku, gdje odlaze "najbolji, najproduktivniji, najjači i najzdraviji ljudi". "Srpsko pleme može matematički tačno da izračuna da je tih 150 hiljada narodnih sokolova i branitelja za ciljeve naroda našeg ili izgubljeno ili propalo..."Na kraju je apel:
"Srbi ne ostavljajte svoja ognjišta da se tuđin po njima širi; srpske su zemlje bogate, i još nenaseljene, a ideali naroda srpskog još nijesu ostvareni..."

U članku "Naša spoljna politika", u "Ustavnosti"od 24. aprila 1906, veli se da je "naša spoljašnja politika... uvijek vođena prema potrebama zemlje, nadahnuta ljubavlju prema opštim idealima naroda srpskog..."

Parlamentarizam

Povodom uvođenja parlamentarizma u Rusiji, "Ustavnost", 4. maja 1906, piše da se prijatelji Rusije raduju, "kad danas slušaju iz prvog ruskog parlamenta glas razbora, rodoljublja i savjesti ruske preko njegovih poslanika; utoliko se svi Sloveni, naročito mi Srbi još više radujemo, gledajući u ustavnoj Rusiji daleko jaču garanciju za njenu sreću i blagostanje i za naš opstanak..."

"Ustavnost", 10. juna 1906, objavljuje istoriografsko-pravni tekst o Crnoj Gori kao produžetku države Nemanjića:
"...Kad su sve balkanske hrišćanske države pale u ropstvo, kad je Srpsko carstvo palo na Kosovu, srpska i balkanska sloboda sklonila se bila u neprolazne klance Crne Gore, gdje je sačuvana do današnjih dana. Stara Nemanjićka država, produžena u Zetu, a nastavljena u Crnu Goru, nije doživjela svoj Vidovdan".

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Ideja o Srpskom carstvu


vesti po rubrikama

^feljton

15:26h

Rasrbljivanje Crnogoraca (29)

15:47h

Poreklo Arbanasa (18)

 


     


FastCounter by LinkExchange