[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Subota, 8. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (26)

Živeti u neznanju prošlosti

"Glas Crnogorca" objavio je 1911. istoriju srpskog naroda

Slušajući govore Vladike Danila, njegovu unutrašnju mučnu borbu, morali smo svi pomisliti: isto i danas osjećaju rodoljubi, prvaci i političari, danas, kada su se opet navukli oblaci i kad se u srpska srca uvlači briga, jer treba brze odluke donositi, i imati pouzdanja u sebe i pregnuća. Imaju stihovi koji su ne drugo no poruke velikoga srpskoga genija dalekome nekom pokoljenju: kako dobro shvata to vojska, oficiri i školska omladina koji su ispunjavali ložu i parter; kako burno pozdravljaju govore Danilovih savjetnika koji su svakad bili spremni poći za njim na moćnijega. Duša besmrtnog onog Srbina je tijeh časova lebdjela nad Zetskim domom..."

U nekrologu arhimandritu Mihailu Dožiću, u "Glasu Crnogorca", 11. juna 1911, kaže se.
"... Godine 1875, Dožić je bio vođa ustanka kolašinskih Srba, a zatijem komandir ustaške (ustaničke - B.J.) vojske i ne samo živi svjedok mnogijeh krvavijeh megdana, nego i jedan od prvih učesnika u njima...

Lep običaj

Kao upravitelj manastira Dobrilovine, on je čvrsto stojao na svom mjestu, stojao je upravo na mrtvoj straži u tome kraju, ne samo sa krstom, nego i sa mačem u ruci, pritječući u pomoć svijema koji su od vjekovnog srpskog neprijatelja patili, hrabreći ih riječju i djelom..."

U "Glasu Crnogorca", 12. novembra 1911, objavljen je članak "Istorija srpskog naroda", u kome se, uz ostalo, kaže.
"Današnji naraštaj našeg naroda u svim pokrajinama naše otadžbine, velikim dijelom ne poznaje ni svoju otadžbinu, ni svoju prošlost, ne poznaje život predaka, koji su živjeli prije pedeset godina, još manje onih, koji su živjeli za vrijeme Nemanje, kralja Milutina i cara Dušana... Danas mnogi ne poznaju uzroke zbog kojih se razlomila Dušanova Carevina..."

"Glas Crnogorca", 27. oktobra 1912, objavio je reportažu iz Pećke patrijaršije.
"Patrijaršija, 21. oktobra. - General Živković, komandant Ibarske vojske (jedinica Srbijanske vojske - B.J.), stigao je sa svojim štabom u Peć, večeras u 6 sati. Komandant Istočnog odreda (Crnogorske vojske - B.J.) general Vukotić dočekao je Živkovića u Patrijaršiji. Susret dvojice vojskovođa, dva dostojna sina srpskoga naroda, bio je veličanstven i dirljiv. Generali su se tri put poljubili i nježno zagrlili, pa su onda jedan drugome prestavili članove svojih štabova. Za sve to vrijeme nije prestajala huka od klicanja živjeli, dok su mala zvona veličala divnu slogu. Ljubljenje bratskih komandanata, oficira, vojnika; sve kipti od radosti. Propojala je sveta Patrijaršija, utrgle su se njene petovjekovne suze, koje je lila čeznući za ovim što je danas dočekala..."

U informaciji o proslavi Badnje večeri, 1912, na frontu kod Skadra, "Glas Crnogorca" navodi:
"Lijepi srpski običaj proslavljanja Badnjeg večera proslavila je naša vojska u Zetskom odredu na takav način da će to veče ostati u trajnoj i neizgladivoj uspomeni sviju prisutnih, naročito vojske, koja je to veče provela u neopisivom raspoloženju... Za ovu naročitu priliku, NJ. Kraljevsko Visočanstvo Knjaz Prestolonašljednik došao je u logor na Grudi da sa svojim bratom NJ. Kr. Visočanstvom Knjazom Petrom kod svoje vojske naloži srpske badnjake i provede Božićne praznike..."

A u "Glasu Crnogorca", 21. januara 1913, opisan je doček Srpske nove 1913. godine, na položajima kod Skadra:
"Po večeri oko ognjeva čuju se veseli razgovori. Razgovori se većinom vode o junačkom požrtvovanju i pregnuću Srba kako iz ranijeg tako i iz novijeg rata... Tu se obično ističu velikani na bojnim poljima, koje je narodna poezija obukla u takvo ruho, da služi njihovim docnijim pokoljenjima kao ideal pri postignuću zavjetnih Srbinovih želja. Nema toga vojnika kome pri ovakvom razgovoru srce življe ne kucne za srpsku slavu..."

U članku "Srpski Olimp", "Glas Crnogrca", 16. februara 1913, ocjenjuje značaj uspostavljanja zajedničke granice između Crne Gore i Srbije.

Tragom Karađorđa

"...Nakon pune sto i tri godine iza prvog neuspjelog pokušaja, evo se, Bogu hvala, sretno ostvarila spasonosna zamisao Velikog Karađorđa! S osvetom strašnog i krvavog Kosova, dični sokolovi Karađorđevog unuka, Kralja Petra, postigoše u ovom slavnom ratu, glavni uslov velike ideje Vrhovnog Vožda i oca Srbije Karađorđa, za obnovu stare slave i veličine - združenje granica dviju slobodnih srpskih država... Preko Novopazarskog Sandžaka pružiše oni bratske ruke viteškim Crnogorcima i ljutim mačem izbiše za navijek "klin" u slovensko meso, udaren od novijeg dušmana slobode srpske i ujedinjenja.

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Ispunjene želje Srpskih vladara


vesti po rubrikama

^feljton

15:16h

Rasrbljivanje Crnogoraca (26)

15:23h

Poreklo Arbanasa (15)

 


     


FastCounter by LinkExchange