[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Petak, 7. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (25)

Pomoć tuđa, naplata je skupa

Valjalo bi da i Srbi svoje poslove sami između sebe svršavaju

Povodom zaključenja rusko-japanskog ugovora o miru, "Glas Crnogorca" piše 27. avgusta 1905:
"Ukoliko se svi Sloveni, naročito mi Srbi u Crnoj Gori, željno i s nestrpljenjem iškčekivali dobrih glasova sa bojišta (rusko-japanskog B.J.) i pobjede nad neprijateljem, utoliko još danas želimo našoj braći (Rusima - B.J. ) uspjeha u ovoj novoj borbi, koja im predstoji, oko preporođaja njihove velike i slavne otadžbine..."

"U "Glasu Crnogorca", 31. decembra 1905, objavljen je napis "Srpski novčani zavodi krajem 1904. godine". "Tada je postojalo 110 čisto srpskih novčanih zavoda". U tekstu se kaže i sljedeće:
"Pomoć tuđa naplata je skupa" - kaže lijepa srpska poslovica. I mi na ovome mjestu ne želimo ništa drugo, nego da svaki Srbin ureže u svoje srce tu mudru srpsku poslovicu i da se u svemu ostalome mahne tuđinštine, te da i Srbi svud gledaju da svoje poslove sami između sebe svršavaju, da svu svoju snagu u svoje ruke priberemo...

Više vole tuđe

Među nama Srbima još uvijek ima ljudi koji još nijesu došli sebi, i koji sudeći po sebi samima, još i danas vole tuđe ustanove bolje nego svoje..."
"Glas Crnogorca", 21. januara 1906, objavio je izvode iz besjede na Svetosavskoj proslavi na Cetinju, koja je za sadržaj imala esej o Vuku Karadžiću:

"... Koliko to mnogo vrijedi životu jednoga naroda, to što je Vuk nama izradio, i kakav uticaj t vrši na duševni život jednoga plemena, vidi se po tome, što je odmah iz njega, šta više i istodobno sa njim, pojavila se na polju srpske književnosti čitava plejada pjesnika, književnika i drugih umnih ljudi. U taj mah sinuše i oba dosad najveća poetska genija u Srba: burni pjesnik Branko Radičević, na jednom kraju, i dubokoumni poeta Petar Petrović Njegoš, na drugom kraju..."

"Glas Crnogorca", 26. avgusta 1906, objavio je informaciju o svečanosti u manastiru Savina, kod Herceg Novog:
"Kao i svake tako i ove godine, na dan 15. avgusta, sakupio se na Savini silan svijet iz okolnih srpskih krajeva: Hercegovine, Crne Gore, Boke..." Poslije liturgije u manastiru, "otpočela je da svira muzika". "U narodu je nastala prava radost: na jednoj strani muzika, na drugoj se čuju klasične srpske gusle, a kroz redove se viju crnogorsko oro i zetsko kolo..."

Uloga gusala

U "Glasu Crnogorca", 6. februara 1910, objavljen je člana barskom pjevačkom drštvu "Bratimstvo":
"Guslar je Srbina čeličio za sveti boj; divni zvuci srpske pjesme s nama su bili na bojnim poljanama, s nama su na veselju, a u tuzi nas tješe..."

U istom broju lista, štampana je i informacija o Djevojačkom institutu na Cetinju:
"...Broj učenica u Institutu danas dostiže maksimalnu šifru (90). Ali - što je karakterno, od njih je Crnogoraka samo 50, ostalo su sve kćeri drugijeh srpskijeh zemalja, poglavito onijeh srpskijeh krajeva, koji pripadaju susjednoj velikoj Austro-Ugarskoj Monarhiji..."

O dolasku ratne flotile Kraljevine Grčke na proslavu pedesetogodišnjice vladavine knjaza Nikole, "Glas Crnogorca", 7. avgusta 1910, piše:
"...Pa dolazi grčka flota, da posjeti i pozdravi slobodno Srpsko more, i Barsku luku, i da izruči visokim Slavljenicima čestitanje grčke vlade i mornarice..."

"Glas Crnogorca" 2. aprila 1911, objavljuje nekrolog Obrenu Nikoliću, okružnom kapetanu u penziji:
"...Testament pokojnog Obrena prava je i lijepa slika života njegova i njegove duše. Taj ga testament pokazuje kao dobra i pažljiva prema svakome... pokazuje širinu njegova shvatanja, jer se u testamentu sjetio i ustanova u svojoj užoj otadžbini, Crnoj Gori, i svojoj široj otadžbini - Srpstvu...

Laka mu bila ova srpska zemlja, koju je iskreno ljubio, vječni mu spomen među nama..."
U "Glasu Crnogorca", 25. maja 1911, štampan je članak "Gorski vijenac na našoj pozornici", napisan povodom izvođenja ovog djela na Cetinju:
".... 64 je godine, kako je opleten ovaj neven - vijenac crnogorskoj slavi i u slavopoj upleteno dubokih misli o životu i o Srpstvu, koliko to do danas drugi Srbin još nije uspijevao...

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Živeti u neznanju prošlosti


vesti po rubrikama

^feljton

15:16h

Rasrbljivanje Crnogoraca (25)

15:31h

Poreklo Arbanasa (14)

 


     


FastCounter by LinkExchange