[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Sreda, 5. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (23)

Knjaz Nikola nazdravlja knjazu Milanu

Ujedinili se Nemci, Italijani, a mi Srbi... - objavljeno je 1871.

U broju od 24. jula 1871, "Crnogorac" je objavio tekst "naše vrijeme i naš rad" u kome se podsjeća na ujedinjenja njemačkog i italijanskog naroda, pa se kaže:
"A mi Srbi šta mi činio!...

... Vrijeme je, već, Srbi, da sami sebi istinu kažemo... Narod srpski iz sviju krajeva, ako ne želi da propadne, treba da osudi svaku misao, svaki rad, svakog svog člana, koji nije stvarno i formalno upravljen na oslobođenje i ujedinjenje naroda Srpskog..."

Povodom putovanja knjaza Srbije, Milana Obrenovića, u Rusiju, "Crnogorac", 6. novembra 1871, piše, pored ostalog:
"... Mi, kao i svaki Srbin, nemamo preče misli od misli narodnog oslobođenja i ujedinjenja...

Prijateljstvo bratske Rusije pojačaće nam snagu, osiguraće nam korake: i onda može biti svaki Srbin radostan i oduševljen jer mu težnje više neće biti obmana, jer će imati svoju Srbiju, imućnu i narednu, imaće svoju Crnu Goru, junačku i svagda gotovu..."

Ujedinjenje

O knjazu Danilu se, u "Crnogorcu", 18. novembra 1871, uz ostalo, kaže:
"Kad je vidio uređenu i osnaženu Crnu Goru, on je želio da vidi još i oslobođeno i ujedinjeno Srpstvo. Jer to mu je bila jedina težnja zbog koje je sve radio, što god je radio. U toj težnji on je povikao tadašnjem Knjazu u Srbiji (Mihailu - B.J.):

"Ustaj, da oslobodimo Srpstvo, pa ću ti biti prost vojnik..."
U osvrtu na 1871, "Crnogorac", 18 decembra 1971, piše o naporima za srpsku slogu, pominjući susrete "na slobodnoj srpskoj zemlji" (na Cetinju - B.J.), kad je udaren "temelj sloge srpske". "Krajeugolni kamen tog paladijuma srpskog jeste zdravica puna značaja koju je knjaz Nikola istom prilikom nazdravio knjazu Milanu (vladaru Srbije - B.J.) pred zastupnicima Jevropskijeh sila i predstavnicima srpskih pokrajina".

"Crnogorka"

Godine 1874, na Cetinju je pokrenut nedjeljni list za "književnost i pouku", pod naslovom "Crnogorka".
Povodom predstave u Podgorici drame knjaza Nikole "Balkanska carica", "Crnogorka" piše, 10. januara 1885, da je taj događaj "podoban da ispuni najvišim oduševljenjem i zanosom srca i duhove svijeh Srba ma gdje oni bili... Jer ova predstava, u kolijevci Nemanjića, u rasadniku srpske države, glasnik je vaskrsa i preteča obnovljenog zadatka one Zete, iz čijeg se krila rodio, izrastao i proslavio narod srpski sa svojom državom...

Srbi Podgoričani sreli su svoje goste i razredili ih po svojijem kućama...
U istom broju lista piše da u narodu od nekoliko miliona (misli na cio srpski narod - B.J.) valjda bi i "Crnogorka 2 mogla (a i zasluživala bi) da nađe bar 500 pretplatnika. No kad ima velikijeh opština srpskih od po desetinu hiljada duša srpskijeh, pa u njima "Crnogorka" nema nijednoga pretplatnika, šta onda da rečemo?"

"Crnogorka" piše, 17. januara 1885, o državnim i crkvenim praznicama, koje je utvrdio Ivan Crnojević:
"Od kako je Crna Gora postala država za sebe, od tada su i crnogorski mitropoliti upravljali svojom crkvom nezavisno. Ali pri svemu tome, crnogorske vladike (mitropoliti - B.J) odnosili su se k srpskijem patrijarsima u Peći sa osobitijem poštovanjem i gledali su u njima glavu Srpske crkve..."

"Crnogorka" piše 31. januara 1885:
"U junačkoj našoj Crnoj Gori ima vrlo darovitih i ponešenih momaka za poezijom. Neprekidne borbe za ono što je Srbinu sveto, svakidašnje nade za promjenu i sretniju budućnost; življenje među najčistijim srpskim običajima; odgajanje u najživljem i najjačem našem narodnom duhu: stvorili su gotovo od svakojega Crnogorca po jednoga pjesnika..."

O mitropolitu Petru I, "Crnogorka" piše 4. januara 1885:
"Narodna usta oponašaju Svetog Petra vrlo mudrim čovjekom, pobožnim pastirom, žarkim Srbinom."

Govoreći o slavljenju uspomene na Petra I, na Cetinju, u napisu se kaže:
"Tu igraju kola, tu se vrte peciva, tu pucaju puške, tu se pjeva uz gusle, tu se svako veselje gradi što Srbinu daje srca i života..."

O Simu Milutinoviću, "Crnogorka" piše 14. februara 1885:
"Da ništa drugo Simo nije učinio do to što je bio učitelj slavnome Vladici (riječ je o Njegošu - B.J.) u koemu je razvio onaj veliki pjesnički genij, koji stvori Gorski vijenac, i tada bi Simo imao veliku zaslugu za sve Srpstvo..."

Osećajne pesme

U broju od 21. marta 1885, "Crnogorka" piše:
"Dok je duša Srbinova drugovala s dušom cijele prirode oko sebe, dotle su izbijale iz nje pjesmice najnježnijega i najuzvišenijega osjećanja. Sve što je najljepše i najveličanstvenije u prirodi, to se reflektovalo na duši Srbinovoj i izlazilo je odatle oblikovano toplinom života, osjećanja njegova. Osjećala se duša srpska, kao da je vezana za prirodu i utkana stotinama žica u veliko tkanje svjetsko..."

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Svetinja naša najveća-Srpski jezik


vesti po rubrikama

^feljton

15:26h

Rasrbljivanje Crnogoraca (23)

15:42h

Poreklo Arbanasa (12)

 


     


FastCounter by LinkExchange