[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Utorak, 4. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (22)

Šta su novine objavljivale

Smatralo se tada da je otvoreno novo bojište, novo polje za slobodu

CRNOGORSKA ŠTAMPA VJERAN TUMAČ SRPSKIH NACIONALNIH OSJEĆANJA PREDAKA SVIH DANAŠNJIH CRNOGORACA
"CRNOGORAC"

Januara 1871. na Cetinju je izišao prvi broj lista "Crnogorac", o čemu je bilo riječi u izvodima iz memoara knjaza (kralja) Nikole. U redakcijskom komentaru, uz prvi broj, piše:"... I Crna Gora, koja je dosada u nebrojenim bojevima prolijevala svoju dragocjenu krv za slobodu srpsku, dobila je evo novo sredstvo az svoj stari rad, dobila je javni narodni organ, otvorila je novo polje za junake, otvorila je novo bojište za slobodu...

"Crnogorac" izlazi za to i samo za to, da bude stalna proklamacija narodu srpskom, iz koje će uvijek čitati: ljubimo se i prikupljajmo snagu našu, pa ustanimo da povratimo izgubljenu slobodu našu i da ujedinimo raskomadane djelove naroda našeg...

Stražar slobode

U ime naroda, dakle, u ime slobode njegove, u ime naše zajedničke težnje - ujedinjenja narodnoga, pozivamo sve rodoljube, omladinu srpsku, da nas pomogne u radu našem...

Crnogorac je morao biti vječito naoružan stražar srpske slobode, koja se poslije propasti naše slavne Carevine spustila u stijene crnogorske, da poslije tolikih mučnijeh vjekova izmučeno roblje srpsko opet zagrije svojom oživljavajućom svjetlošću...

Pokretanje takvog list ana Cetinju samo iz tijeh pobuda pozdraviće, o tome smo tvrdo uvjereni, najradosnije, svaki Srbin i brat Sloven...
Događaje u Srbiji pratiće "Crnogorac" živo, sa bratskom ljubavlju. Svaki napredak pozdraviće radosno kao uspjeh ukupnoga naroda našeg..."

U "Crnogorcu" od 6. februara 1871. godine opisan je odlazak Cetinjana u badnjake, na Badnji dan te godine, sa knjazom Nikolom. Na kraju reportaže su ove riječi:
"Bože uskori oni čas, - čas oslobođenja Srpskoga, pa ma taj čas bio poslednji u mojemu životu! Tako bi svaki Srbin morao osjetiti i pomisliti u ovome času".

U istom broju lista štampan je tekst "Naši odnošaji". U njemu se govori "o težnji Srba da se oslobode i ujedine i obnove Dušanovo Carstvo".
"Stvoriti Srpsko Carstvo, povratiti Dušanovo doba, to je tako prekrasna žudnja, da joj lasno ne bi moglo biti prigovora. No, posmatramo li naše čegrsti, koje po među se imamo: kako li se i mi isti Srbi cjepkamo, jedni na druge preko oka pogledamo i vodu na više vodenica razvlačimo..."

O događajima u Crnoj Gori poslije Istrage poturica, "Crnogorac", 13. februara 1871, piše:
"... Stoga su oni (Turci-B.J.) pregli da upropaste Crnu Goru, jer su vjerovali da su onda za svagda upropastili i cijelo Srpstvo..."

U broju od 3. aprila 1871, objavljen je pozdrav utamničenom Svetozaru Miletiću:
"Iz srpske slobodne Crne Gore čestitao Vam Vaskrsenje Hristovo u madžarskoj crnoj tamnici. U današnjem radosnom osjećanju Hrišćanskoms inula je... u sinovima ovijeg gora jače nego ikada želja da vaskrsne sloboda Srpstva."

U odgovoru Svetozar Miletić izražava želju za"Uskrs slobode celoga Srpstva" i pozdravlja Crnu Goru... "čelenku Srpsku".

Čežnjivi pogledi

"Crnogorac", 6. marta 1871, u člansku "Naše ujedinjenje" piše da je misao o ujedinjenju bila uvijek živa u svim djelovima srpskog naroda, i "od kada se Srbija oslobodila, na nju i na, odvajkada slobodnu i nezavisnu Crnu Goru, gledahu neprestano naša jadna braća sa pogledom punijem čežnje. I što su više ove dvije države srpske jačale, to je njihovo nadanje bilo jače, da će se skorim osloboditi i sa svojom braćom ujediniti". Kaže se da ranije Crna Gora i Srbija nijesu mogle pomoći svojoj braći:

"No, danas je drukčije i kao da je došlo vrijeme, gdje će se obrnuti kolo sreće srpske. Snaga Srbije i Crne Gore oporavljena je, osnažena, ustrostručena. Srbija i Crna Gora mogu se danas drukčije odazvati vapaju svoje braće; one mogu, i hoće, jer moraju to..."

"Crnogorac", 10. aprila 1871, objavljuje reportažu o proslavi Vaskrsa u manastiru Morača. Opisujući atmosferu, reporter kaže:
"S toga se i čuše u veselom narodu oduševljene želje, da svetimo kosovsku pogibiju..."

U članku "Na Spasovdan", "Crnogorac", 8. maja 1871, piše o Boju na Grahovcu:
"Crnogorci poslaše lake glasonoše na srpsko Cetinje svome Gospodaru, da mu na pojutarju Spasov-dana čestitaju sjajnu Grahovsku pobjedu...

Svako čisto i pravo srce srpsko i ostale braće Slovena zaigralo je u grudima, kad je razabralo tursku kasapnicu i viteštvo mrkih gorštaka..."
U članku "Na Đurđev-dan", u "Crnogorcu" od 24. aprila 1871, govori se o propasti "naše narodne samostalnosti" pa se kaže i sljedeće: "Mrak je pokrio ovu sjajnu Carevinu našu. Obilnu radinost narodnu zamijenilo je tursko pljačkanje i otimanje. Mir i red ustupiše mjesto ubistvima i zulumima, tiranija izgna slobodu i sa azijatskijem bjesnilom raširi svoju vladu pustošenja na razvalinama srpskoga truda i lešinama Obilićevijeh potomaka..."

"Crnogorac", 19. juna 1871, upućuje poziv svim Srbima da jedni drugima pruže bratske ruke, uz poklike:
"Srbin neće više da robuje, Srbin hoće da je slobodan, ustanimo, braćo, složno, svi!..."

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Knjaz Nikola nazdravlja knjazu Milanu


vesti po rubrikama

^feljton

15:28h

Rasrbljivanje Crnogoraca (22)

15:47h

Poreklo Arbanasa (11)

 


     


FastCounter by LinkExchange