[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Ponedeljak, 3. 11. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (21)

Mudri narod u obe srpske kraljevine

Uvek je narod bio ujedinjen, a političari...

Na sjednici Crnogorske narodne skupštine, 19. jula 1914. ("Cetinjski vjesnik", 19. jul 1914), povodom austrougarske objave rata Srbiji, narodni poslanici su, uz ostalo, rekli i sljedeće:

Milo Dožić, predsjednik Skupštine:
"Ovaj naš sastanak prije određenoga dana izazvaše iznenadni događaji, koji se tiču državnoga bića naše domovine i cijeloga Srpstva...

Dva stožera

Paklena svijest, koja ne može pregoreti skorašnje srpske slavne pobjede, podigla se da smrvi Srbiju i srpski narod. Naš narod u obje srpske kraljevine odmah je shvatio svu opasnost... On je navikao da se vazda ujedinjava oko ova dva svoja stožera, osobito kako je Kosovo osvećeno i tijem zanavijek izvršeno nacionalno ujedinjenje..."

Serdar i general Janko Vukotić, predsjednik crnogorske vlade:
"... Mi u Crnoj Gori i Srbiji jednodušno smo osudili taj čin dvojice mladića srpske narodnosti (ubistvo austrougarskog prestolonašljednika - B. J.) ali, Austrija je ipak taj događaj uzela kao pretekst da uništi srpski narod naročito poslije naših pobjeda... Radostan sam što vam mogu kazati, da će zagrljene Lovćen i Avalu štiti ruski narod i njegov plemeniti moćni Car..."

Janko Tošković:
"Nema te srpske i slovenske duše, koja, znajući da je naš dragi srpski Beograd već u ognju, ne bi sada radosno poletjela u sveti boj: ili drugo Kosovo ili srpsko ujedinjenje..."

Dr Nikola Škerović:
"... Srpsko roblje pišti od Pešte do naših granica. Srpska majka nikad ne propišta kao danas. Mi smo mali, ali imamo hrabrosti, imamo viteške krvi, koju će svak sada proliti..."

Mitar Vukčević:
"... Nalazimo se pred žvalama jedne hijene, pred čeljustima one sile koju smo mi Srbi toliko puta spasili. Svi smo čuli šta je ovih dana uradila od nevinoga srpskog naroda..." (Riječ je o pogromima nad Srbima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini poslije ubistva austrougarskog prestolonašljednika - B.J)

Deklaracija crnogorske vlade na dan austrougarske objave rata Srbiji:
"Austro-Ugarska je na podne Srbiji objavila rat. Nj.V. Kralj odmah je izdao naredbu da se cjelokupna Crnogorska vojska stavi u mobilno stanje. Naša hrabra vojska nalazi se već duž granice, spremna da izvrši slavnu svetu dužnost, kakvu još nikada nije imala, od kako je Crne Gore, od kako je srpskoga naroda. Srbija i Crna Gora sačinjavaju jedan te isti front prema zajedničkom neprijatelju. One u ovim najtežim danima za srpsko pleme dijele istu sudbinu..."

Pošto se kaže da će Austrougarska doživjeti slom, u Deklaraciji se dodaje:
"... I sudbina je htjela, da joj uzrok slomu bude srpski narod oličene u njegove dvije ponosne kraljevine, Crnu Goru i Srbiju, u ove dvije mučenice pravde i slobode i svojih odlika, koje ljude izdižu iznad životinja..." ("Zapisi", oktobar 1931, Cetinje).

Velike žrtve

Marta 1918, internirci u austrougarskim logorima, Marko Daković, dr Nikola Škerović i dr Sekule Drljević, redigovali su pismo, koje su potpisali, osim ove trojice, i komandiri (majori) Blažo Božović, Spasoje Lazarević, Toman Lakić, Radoje Nikolić, Jovan Vuksanović i kapetan Boško Bošković - adresovano interniranim crnogorskim oficirima u austrougarskim logorima:

"...Vama je poznata istorija naše domovine... Vama su poznate krvave žrtve naših predaka i nas samih za slobodu. Vama je poznato da se svaki Crnogorac, takoreći rađao i umirao sa imenom Miloša, Marka i Dušana na ustima, tj sa imenima u kojima su najizrazitije istaknute težnje i ideali svakojeg Srbina, pa ma odakle on bio. Crnogorac se vjekovima ponosio i, ne prezajući ni pred kakvim opasnostima, borio se za te ideale. On je zaslužio vijenac učenika i borca vječnog za krst časni i slobodu zlatnu. - To su tradicije Srba i Crnogoraca...("Zapisi", oktobar 1931, Cetinje).

Reč Gavra Vukovića
Vojvoda Gavro Vuković, u svojim memoarima, uz ostalo kaže:
".... Prijateljstvo Kraljevine Pruske trajalo je prema Crnoj Gori i poslije velikih ratova s Austrijom 1866. godine i sa Francuskom od 1870-71. OD proglašenja Germanske imperije, 1871. godine, i od doba saveza s Rusijom, krenula je stopama austrijske politike u istočnom pitanju. Odmah se osjetio studeni dah od germanskog sjevera prema malenoj Crnoj Gori i cijelom srpskom narodu..."(Zapisi", avgust 1927, Cetinje).

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Šta su novine objavljivale


vesti po rubrikama

^feljton

14:51h

RasrbljIvanje Crnogoraca (21)

15:26h

Poreklo Arbanasa (10)

 


     


FastCounter by LinkExchange