[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Utorak, 21. 10. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (8)

Za slogu i dobro Srpsko

U listu "Crnogorac" objavljen poziv srpskom narodu na slogu

O odnosima sa Srbijom, za vrijeme knjaza Mihaila, kralj Nikola piše da je "za slogu i dobro srpsko" predložio izaslaniku Srbije da sklope "savez i ugovor između dviju knjaževina u cilju da se pođe ka oslobođenju i ujedinjenju cijeloga Srpstva..."

Kralj Nikola kaže da je smatrao da "treba da se nešto žrtvuje za vjekovne žrtve i bijede srpskoga naroda", da su mu defilovali pred očima "milioni srpskih mučenika od Kosova... i tajni se ugovor sklopi i potpisa, a žalosno se Srpstvo ni do sada ne oslobodi i ne ujedini..."

"Zašto se ovako desilo" - piše kralj Nikola - "i koji su bili uzroci naše nedaće, to će docnije istorija zabilježiti. Za sebe mogu reći da sam od svakoga više na oltar otadžbine položio: položio sam dobrovoljno krunu i svoj mladi život namijenio sreći i veličini srpskoj sa oduševljenjem i vrućom odlukom, neka mi je Bog svijedok..."

Oda Karađorđu

O Hercegovačkom ustanku, 1875, kralj Nikola piše:
"Zaista, Crnoj Gori tijesno je bilo, i sada je i biće sve dotle dok sav narod srpski ne bude slobodan i ujedinjen..."

"...Karađorđe diže i oslobodi Srbiju" - bilježi u svojim memoarima kralj Nikola. "Hita da se združi s Crnom Gorom, da dignu i oslobode sav narod srpski... I da ne nastupi katastrofa u Srbiji, ustanka i rata poslednjega ne bi bilo (ustanak 1875. i rat 1876-1878., - B. J.), srpski narod još tada bio bi slobodan i ujedinjen..."

..."Dok snaga Crne Gore nije bila spremna za veći rat ona je svojim četama podržavala ratobornost, duh pouzdanja u narodu srpskom svud oko sebe, a tijem je lomila silu tursku, koja se pojavljivala u bezvlašću i žeđi za neograničenijem nasiljem...

I zato istorija događaja tijeh godina i ne počinje samo pojavom ustanka u Nevesinju, no je njihov začetak ondje, gdje je zastala borba godine 1862., borba koja se ne počinje, nego produžava jednako od Kosova, borba, koja se ne završuje, no jednako nastavlja dok god Ujedinjeno srpstvo ne nastane...

"... Od velikijeh sila nije knjaz Nikola (u većem dijelu memoara kralj Nikola govori u trećem licu - B.J.) nikada nije očekivao da bi one stvari srpskoga naroda preuzele i riješile u njegovu korist. Njihova međusobna zavist i nemogućnost da slože svoje prave i uobražene interese prema Turskoj, jedino je učinilo da je ova azijatska navala pregazila srpsku državu i dolazila pod Beč..."

Svi na okupu

O saborima u manastiru Ostrog, kralj Nikola piše:
"... Do deset hiljada duša stjecalo bi se tu iz Crne Gore, Boke, Zete, Stare Srbije, Hercegovine i Bosne. Mnogi su dolazili ćivotu Sv. Vasilija, da u čistoj vjeri u Boga traže i nađu lijeka, dugijem i teškijem bolestima svojijema, a najviše njih je dolazilo, da nađu utjehe ili ukrepljenja bolovima svoje srpske duše. Knjaz Nikola je znao značaj ovijeh skupština i on, u to vrijeme, nije propuštao one svečanosti, da zadovolji ona čuvstva svojijeh Srba. Dohodio je u Ostrog sa biranom vojskom i velikom sjajnom pratnjom. Radost je bila gledati zagraničnijema Srbima svoga srpskoga gospodara i svoju srpsku vojsku..."

O pojavi prvih novina na Cetinju, kralj Nikola piše:
"... Da svoje misli baci jače i šire, knjaz Nikola je 1871. učinio, da se na Cetinju izdaju novine, prve u Crnoj Gori ("Crnogorac" - B.J.). Ove novine bile su, jasna truba kojom je knjaz bez prestanka zvao narod srpski pod barjak slobode i jedinstva srpskog. Ovaj list je iznosio sve neprestane muke i žrtve naroda srpskoga koje je snosio i prinosio u ropstvu turskom...

... Cetinjski list dovikivaše:
Pet vjekova su užasnog ropstva... Ima li još kapi Miloševe krvi u potomcima kosovskih mučenika, koji mogu još i danas da žive ne dižući se da osvete Kosovo...

... Ovi pokliči s Cetinja dejstvovali su silno na sve strane srpske"...
O krštenju crnogorskog prestolonašljednika, bilo je veliko slavlje, ali, piše, knjaz Nikola "nijesu iskupljeni Srbi samo učestvovali u radosti jednoga srpskoga vladaoca. Krštenje je bilo samo povod, prilika da se skupe na Cetinju braća iz svijeh zemalja srpskih..." Na sastanku, tom prilikom, "uglavljeno je šta i kako da se radi za oslobođenje i ujedinjenje naroda srpskoga. Ustanovljen je Glavni odbor na Cetinju i odbori u svijema predjelima srpskim..."

Povodom rata sa Turskom, 1876., knjaz Nikola se obratio Crnogorcima:
"Skoro su pet vjekova, kako sila turska gazi veći dio naroda našega i pustoši najljepše zemlje stare velike države srpske.

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Zastava slobode posle Kosova


vesti po rubrikama

^feljton

15:29h

Rasrbljivanje Crnogoraca (8)

15:43h

85 godina od Prvog svetskog rata (3)

 


     


FastCounter by LinkExchange