[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Nedelja, 19. 10. 2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rasrbljivanje Crnogoraca (6)

Knjaz Nikola piše
knjazu Mihailu

Da mi je cijelo prikupljeno Srpstvo zagrliti, da mi je sve njegove neprijatelje spržiti...

Knjaz (kralj) Nikola Petrović Njegoš
Knjaz Nikola piše knjazu Mihailu Obrenoviću, vladaru Srbije, 26. novembra 1860:
"Vi se sad nalazite na onoj tački, s koje treba da zasja zrak sreće i slobode svakom Srbinu. Ne smećite samo s uma da imate svuda braće, i lijevo i desno, koja na Vas pogleda; ne zaboravite, Vaša Svjetlosti, na mene ovdje, koji Vam od svega srca čestitam uzvišenje na vladu i želim svaku sreću i koji sam gotov pokoravati se Vašoj volji, gdje bi godsreća srpskog naroda to zahtijevala."

Sutradan je knjaz Nikola uputio knjazu Mihailu novo pismo:
"Primio sam mnogouvaženo pismo Vaše Svjetlosti, koje ste mi poslali po g. Vuku Karadžiću i pročitao ga s najvećom radošću i zadovoljstvom. Ja sam u njemu našao sve što odgovara želji mojoj i svakog pravog Srbina, zato se i saglašavam sa predloženijem Vaše Svijetlosti..."

Na krštenju kćerke knjaza Nikole bio je prisutan specijalni izaslanik knjaza Mihaila Obrenovića, Lešjanin. Tim povodom knjaz Nikola se zahvaljuje knjazu Mihailu, u pismu od 4. septembra 1866. Knjaz Nikola, uz ostalo, kaže, da je Lešjanin, čovjek "koliko uman i razborit toliko skladan i u svemu čestit". Knjaz Nikola "ne bi želio Srpstvu bolje sreće, koliko da mu se broj sličnih muževa ustostruči".

U pismu Namesništvu u Srbiji, uspotavljenom posle ubistva knjaza Mihaila, knjaz Nikola piše, 18. januara 1871, da se u javnosti iznosi "da se Srbija i Crna Gora dobrim okom ne gledaju".

"S druge strane, piše knjaz Nikola, "na tečaju ove godine, ako Bog da, mladi knjaz Milan postaje punoljetan i prima u svoje ruke krmilo nad sudbinom Srbije. Težak bi zazor bio da taj sretni momenat ne zateče dva srpska glavara, dva rođena brata Srbina u slozi i ljubavi, oduševljena istovjetnim željama i namjerama, odlučna na svaku žrtvu u postizanju opšte cijelji..."

Evo najkraćih mogućih odlomaka iz memoara kralja Nikole, koje je pisao posle 1905. godine. O ratu Crne Gore sa Turskom, 1860-1862, kralj Nikola, uz ostalo, piše:

"Izgleda i izgledaće čudno i u potonja vremena, da je mala Crna Gora sama ratila, sa velikom, silnom Carevinom Turskom. A ja sam taj rat prihvatio lako, bezbrižno, rado i s velikim oduševljenjem. Jedna želja preovlađivaše sve druge: da mi je cijelo prikupljeno Srpstvo zagrliti, da mi je sve njegove neprijatelje spržiti...

Mihailo Latas, Ličanin, bivši podoficir austrijski, a sada maršal turski, htio je da se nasledi tijem, da mu dođe na noge kgaz crnogorski, koji ne zna za cara do onoga svoga, što mu na Kosovu pogibe..."

O odnosima sa Srbijom, za vrijeme knjaza Mihaila, kralj Nikola piše da je "za slogu i dobro srpsko" predložio izaslaniku Srbije da sklope "savez i ugovor između dviju knjaževina u cilju da se pođe ka oslobođenju i ujedinjenju cijeloga Srpstva..."

Kralj Nikola kaže da je smatrao da "treba da se nešto žrtvuje za vjekovne žrtve i bijede srpskoga naroda", da su mu defilovali pred očima "milioni srpskih mučenika od Kosova... i tajni se ugovor sklopi i potpisa, a žalosno se Srpstvo ni do sada ne oslobodi i ne ujedini..."

"Zašto se ovako desilo" - piše kralj Nikola - " i koji su bili uzroci naše nedaće, to će docnije istorija zabilježiti. za sebe mogu reći da sam od svakoga više na oltar otadžbine položio: položio sam dobrovoljno krunu i svoj mladi život namijenio sreći i veličini srpskoj sa oduševljenjem i vrućom odlukom, neka mi je Bog svijedok..."
O Hercegovačkom ustanku, 1875, kralj Nikola piše:
"Zaista, Crnoj Gori tijesno je bilo, i sada je i biće sve dotle, dok sav narod srpski ne bude slobodan i ujedinjen..."
Knjaz Danilo
Petrović Njegoš
U odgovoru, od 30. januara 1853, na "proglašenije" Omer-paše Crnogorcima,knjaz Danilo, uz ostalo kaže:

"... Koliko nam o turskom gospodarstvu nad Crnom Gorom govoriš, mi se tebe, Omere, čudimo, jer nijei sljepčkog anadolskog roda, da ne znaš kako je Crna Gora kadra bila za više stoljetija hrabro svoju slobodu održati, i da je ona svagda viteški tursku silu suzbijala...

Nemoj, Omere, sakriti Jevropi razrušenje crkava i manastira od varvarske i nevaljale tvoje vojske, i kaži istinu kako si sultanu obećao, i pred glupim se Turcim apohvalio, da ćeš za malo dana svu Crnu Goru pokoriti,uničtošiti, i svojeh nas pogubiti.

No kada si se tako hvalio, i kada valjda si tako i mislio, ti si se,Omere, u nebrojane čete tvoje vojske uzdao, zaboravljajući svetu riječ naših starih Srba: da je sila u samoga Boga i da je ova kadra u oka magnoveniju cijela carstva, vojske i narode istrijebiti.

Znaš, Omere, da je silni Mahmud-vezir, kako i ti, proglašenija kroz Crnu Goru razdao, al, ga niko poslušao nije, i junački ga naši stari dočekaše i cijelu mu vojsku razbiše, a eto mu glava na Cetinju za vječnu spomen i našu slavu; tako se, Omere, i trebe može dogoditi, kada bi ti kako stari Muhamedovi sinovi u boju naprijed išao, a ne kako lisica za vojskom stajao. Iziđi, Omere, pred nama, pa ćemo se u višnjeg Boga uzdati, da ćemo i tvoju pored Mahmudove glave pčostaviti...

Piše: Batrić Jovanović
Sutra: Koga ima Srbin


vesti po rubrikama

^feljton

14:28h

Rasrbljivanje Crnogoraca (6)

14:47h

85 godina od prvog svetskog rata (1)

 


     


FastCounter by LinkExchange