BEOGRAD - Neuobičajeno i sasvim atipično
za poslednji mesec u godini, industrijska proizvodnja je u decembru
zabeležila pad od 4,1 odsto, što je doprinelo da 2002. bude završena
sa rastom proizvodnje od 1,7 odsto, odnosno manjim od planiranog.
Istovremeno visok rast ostvarila je javna potrošnja, a posebno
plate i javni prihodi i tu nesrazmeru potvrdila je cela prošla
godina. Uz ovakav rast industrijske proizvodnje i prognozu da
će bruto domaći proizvod u 2002. biti povećan za manje od tri
odsto, stoje podaci da su ukupni javni prihodi, u odnosu na 2001.,
porasli za 58 odsto, a da je prosečna decembarska plata, u odnosu
na isplaćenu u istom mesecu prethodne godine, bila veća za 55,3
odsto. Inače, prosečna neto plata u decembru u Srbiji iznosila
je 11.550 dinara, ili oko 185 evra, konstatuje se u Konjukturnom
barometru ekonomskog instituta.
Po oceni dr Nebojše Savića i ovogodišnji januar će biti slab
mesec za industrijsku proizvodnju, koja će, zahvaljujući velikom
broju dana u kojima se praznovalo, verovatno, biti manja za oko
15 odsto.
Prošle godine, iz istih razloga, taj pad je bio još veći i trebala
su praktično dva kvartala da se on nadoknadi, a dr Savić prognozira
da ćemo sada tek u martu stići do očekivanog rasta industrijske
proizvodnje.
 |
 |
 |
Ništa od konsenzusa
Na pitanje ima li u stanju reformi razloga za poziv
na konsenzus koji je uputio Miroljub Labus, dr Boško
Mijatović je odgovorio da je činjenica da u političkim
krugovima ne postoji razuman konsenzus o suštinskim
stvarima u ekonomskim, političkim, državnim pitanjima
i o daljim reformama. - ŞZavađenost je velika, a borba
žestoka. Ipak, Labusov predlog, iako je dobronameran,
nije i realan, jer je sada nemoguće graditi takav
konsenzus kada on već nije zadržan iz vremena starog
DOS-a. Stoga je ovaj predlog verovatno i u službi
marketinga G17 i njenog pozicioniranja na političkoj
sceni. Generalno gledano, 2002. je bila godina zastoja
u reformama, a delimično je razlog i to što sada dolaze
na red teže stvari - da se sprovedu već doneti zakoni
i donesu potrebni, a nepopularniji, objašnjava Mijatović.
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
Za nju su, po oceni anketiranih privrednika, najveće prepreke
nedostatak sirovina iz uvoza i slaba tražnja za proizvodima, a
sledi i nedostatak kredita. Imajući u vidu da, naspram decembarskog
izvoza koji se stabilizovao na 210 miliona dolara, što izgleda
predstavlja i realne mogućnosti izvozne privrede, stoji uvoz od
625 miliona dolara u istom mesecu, čudi tvrdnja privrednika da
kubure sa uvoznim sirovinama i repromaterijalima.
Tim pre, što je u prošloj godini, uz rast izvoza od 20,6 odsto,
u Srbiji uvoz povećan za 31,8 odsto. Odgovor na ovu dilemu nisu
imali ni eksperti Ekonomskog instituta, sem objašnjenja koje može
da bude samo delimično, da privrednici domaće repromaterijale
mogu da nabavljaju uz odloženo plaćanje i druge olakšice, a one
iz uvoza ne.
U decembru je NBJ dobro "odradila" posao na stabilizaciji
monetarnih i deviznih kretanja, konstatuje se u Konjukturnom barometru.
Novčana masa je krajem ovog meseca smanjena na 115,2 milijarde
dinara, što je pad od 900 miliona, i vraćena je na nivo koji je
postojao pre septembra 2002. godine. Istovremeno došlo je do rasta
tražnje za dinarom i porasta realne količine novca u opticaju.
Danas se novčana masa kreće na nivou od oko 1,9 milijardi evra
( u decembru 2001. iznosila je 1,1 milijardi evra), a ovaj realni
rast se može objasniti merama monetarnih vlasti i Vlade Srbije,
usmerenih na jačanje poverenja u dinar i legalizaciju sive ekonomije,
konstatuje Konjukturni barometar.
Inače, devizne rezerve NBJ su u decembru povećane za 202 miliona
dolara, a u tom mesecu je stopa inflacije ponovo vraćena na ispod
jedan odsto mesečno.
B. Jager