GLAS JAVNOSTI  

 

I n t e r n e t   i z d a n j e

Četvrtak, 30.01. 2003.

 
 

Glas javnosti 24 sata sa Vama... najnovije vesti iz zemlje i sveta...

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Iz Konjukturnog barometra Ekonomskog instituta

Plate i potrošnja rastu brže od proizvodnje

U januaru smo praznovali, platićemo padom proizvodnje od oko 15 odsto

BEOGRAD - Neuobičajeno i sasvim atipično za poslednji mesec u godini, industrijska proizvodnja je u decembru zabeležila pad od 4,1 odsto, što je doprinelo da 2002. bude završena sa rastom proizvodnje od 1,7 odsto, odnosno manjim od planiranog.

Istovremeno visok rast ostvarila je javna potrošnja, a posebno plate i javni prihodi i tu nesrazmeru potvrdila je cela prošla godina. Uz ovakav rast industrijske proizvodnje i prognozu da će bruto domaći proizvod u 2002. biti povećan za manje od tri odsto, stoje podaci da su ukupni javni prihodi, u odnosu na 2001., porasli za 58 odsto, a da je prosečna decembarska plata, u odnosu na isplaćenu u istom mesecu prethodne godine, bila veća za 55,3 odsto. Inače, prosečna neto plata u decembru u Srbiji iznosila je 11.550 dinara, ili oko 185 evra, konstatuje se u Konjukturnom barometru ekonomskog instituta.

Po oceni dr Nebojše Savića i ovogodišnji januar će biti slab mesec za industrijsku proizvodnju, koja će, zahvaljujući velikom broju dana u kojima se praznovalo, verovatno, biti manja za oko 15 odsto.

Prošle godine, iz istih razloga, taj pad je bio još veći i trebala su praktično dva kvartala da se on nadoknadi, a dr Savić prognozira da ćemo sada tek u martu stići do očekivanog rasta industrijske proizvodnje.

Ništa od konsenzusa

Na pitanje ima li u stanju reformi razloga za poziv na konsenzus koji je uputio Miroljub Labus, dr Boško Mijatović je odgovorio da je činjenica da u političkim krugovima ne postoji razuman konsenzus o suštinskim stvarima u ekonomskim, političkim, državnim pitanjima i o daljim reformama. - ŞZavađenost je velika, a borba žestoka. Ipak, Labusov predlog, iako je dobronameran, nije i realan, jer je sada nemoguće graditi takav konsenzus kada on već nije zadržan iz vremena starog DOS-a. Stoga je ovaj predlog verovatno i u službi marketinga G17 i njenog pozicioniranja na političkoj sceni. Generalno gledano, 2002. je bila godina zastoja u reformama, a delimično je razlog i to što sada dolaze na red teže stvari - da se sprovedu već doneti zakoni i donesu potrebni, a nepopularniji, objašnjava Mijatović.

Sve u jednoj ruci

U koncentraciji zakonodavne, izvršne i političke vlasti u jednoj ruci i na jednom mestu, na kojem i "privrednici žele da budu dragi gosti", dr Danijel Cvjetićanin vidi izvor stalnih napetosti i nestabilnosti. Po njemu, u tome leži i glavni odgovor na pitanje, zašto, iako je postignuta makroekonomska stabilnost - liberalizovani su izvoz, uvoz, cene, imamo stabilan kurs i slično- privreda stoji.

Za nju su, po oceni anketiranih privrednika, najveće prepreke nedostatak sirovina iz uvoza i slaba tražnja za proizvodima, a sledi i nedostatak kredita. Imajući u vidu da, naspram decembarskog izvoza koji se stabilizovao na 210 miliona dolara, što izgleda predstavlja i realne mogućnosti izvozne privrede, stoji uvoz od 625 miliona dolara u istom mesecu, čudi tvrdnja privrednika da kubure sa uvoznim sirovinama i repromaterijalima.

Tim pre, što je u prošloj godini, uz rast izvoza od 20,6 odsto, u Srbiji uvoz povećan za 31,8 odsto. Odgovor na ovu dilemu nisu imali ni eksperti Ekonomskog instituta, sem objašnjenja koje može da bude samo delimično, da privrednici domaće repromaterijale mogu da nabavljaju uz odloženo plaćanje i druge olakšice, a one iz uvoza ne.

U decembru je NBJ dobro "odradila" posao na stabilizaciji monetarnih i deviznih kretanja, konstatuje se u Konjukturnom barometru. Novčana masa je krajem ovog meseca smanjena na 115,2 milijarde dinara, što je pad od 900 miliona, i vraćena je na nivo koji je postojao pre septembra 2002. godine. Istovremeno došlo je do rasta tražnje za dinarom i porasta realne količine novca u opticaju.

Danas se novčana masa kreće na nivou od oko 1,9 milijardi evra ( u decembru 2001. iznosila je 1,1 milijardi evra), a ovaj realni rast se može objasniti merama monetarnih vlasti i Vlade Srbije, usmerenih na jačanje poverenja u dinar i legalizaciju sive ekonomije, konstatuje Konjukturni barometar.

Inače, devizne rezerve NBJ su u decembru povećane za 202 miliona dolara, a u tom mesecu je stopa inflacije ponovo vraćena na ispod jedan odsto mesečno.

B. Jager


vesti po rubrikama

^ekonomija

17:11h

Iz Konjukturnog barometra Ekonomskog instituta: Plate i potrošnja rastu brže od proizvodnje

17:19h

Banke zadržavale čekove drugih banaka

17:26h

Početkom februara tender za novi sistem naplate putarine

17:34h

Ekonomisti Naučnog društva upozorili: Stabilan kurs i cene plaćeni deficitom

17:40h

Plate u sindikalnim organizacijama na drugom mestu

17:47h

Počeli razgovori sa Misijom MMF-a

17:53h

Ministarstvo za energetiku predlaže: Reprogram dugova za privredu

18:00h

Reprogram dugova za potrošenu struju

 



     


FastCounter by LinkExchange