[an error occurred while processing this directive]  

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Subota, 04.01.2003.

 
 
[an error occurred while processing this directive]

vesti dana

arhiva

vaša pisma

istorijat

redakcija

kontakt

pomoć

pišite nam


Rat je iskustvo koje
delimo sa Crnjanskim

Studenti su pristojni i ne gurkaju se ispod klupa kad ih pitam kako se to mogu "daleka brda milovati rukom"

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, pripremajući se za decembarske vježbe iz srpske književnosti 20. vijeka, studenti su obavezni pročitati "Liriku Itake", i druge pjesme, sa komentarima, "Dnevnik o Čarnojeviću" i "Seobe". Studenti su pristojni i ne gurkaju se ispod klupa kad ih pitam kako se to mogu "daleka brda milovati rukom". Unaprijed im opraštam, oni su druga generacija, rat ih je, kao što mraz pootkida behar, izliječio od naivnosti bez koje se ne može biti zaljubljen u knjige.

Ali, rat je iskustvo koje dijele sa Crnjanskim. I kad naglas čitamo "Objašnjenje Sumatre", lica su im pažljiva. Kad se ratnik i pjesnik vraća sa ranjenom dušom iz svjetskog pokolja i ne nalazi radosti u poharanoj stvarnosti, pa stvara za sebe novi svijet, u kojem je sve sa svim u vezi, i u ljubavi, moji studenti ne kolutaju očima i ne zijevaju od dosade. I ne smiju se, kad podignem ruku, i pomilujem Hum. I slušaju, dok im govorim kako književnost poništava zemaljske mjere stvari, i kako smo slobodni onoliko koliko se slobode ne bojimo. Korali, u plavim morima, i trešnje, iz zavičaja, hiljadama kilometara udaljeni jedni od drugih, u stihu se dodiruju, i otkrivaju nam svijet prepun skrivenih veza i neotkrivene ljepote.

Foto

U Opatiji, 1965. po povratku iz emigracije

Držim se za knjigu, i govorim, kao Šeherzada, jer slutim, znam, čim zaćutim, nahrupiće kroz prozor u učionicu, umjesto slike dalekih brda i ledenih gora, buka saobraćaja i mašina koje čijaju lim sa zgrade bosanske skupštine, i studenti će se nasmiješiti na mene sažaljivo, kao na bolesnika kom su časovi odbrojani. Govorim, i govorim, i govorim: o književnosti, vitezu na staroj ragi, koja tupim perom juriša na digitalna čudovišta; o književnosti koja nas čini boljima, koja nam vraća dah, koja nas liječi od samoće; o književnosti koja usporava vrijeme, i odgađa smrt.

Današnji školski i studijski programi proizvode birokratsko umjesto književnog obrazovanja. Čitanje se svodi na memorisanje, a tumačenje na klasifikovanje. Filmovi i televizijske sapunice stvaraju ovisnost o fabuli. Čemu knjiga koja se ne može prepričati, poput "Dnevnika o Čarnojeviću"? Kad postavim takvo pitanje, studenti spremno klimnu glavom.
Na "polinezija, gospodo", odgovore - "Sumatra".

Nije im promakla, kao što obično promakne, tabla iznad bolesničkog kreveta na kojoj piše Petar Raitch, i nije im teško da objasne zašto je forma ovog kratkog romana najbolji izraz osnovne ideje o vezama u svijetu, i o moći jednog osmijeha.

Sa takvim osmijehom čitam redove u kojima Čarnojević upozorava američkog konzula da je "sve što čini Amerika uzalud, da budućnost jednog naroda ne zavisi od grdnih turbina, ni od rada, nego od neke plave boje obala nekog dalekog dalmatinskog ostrva". Lakše mi je kad znam da nisam usamljen u bespomoćnosti sa kojom gledam ovaj svijet na smrt bolestan od lažnog mita o svom napretku.

Najzad, otvaramo "Seobe". Razgovor o Arseniju Čarnojeviću, ili o Piščeviću ostavljam za kasnije. Prvo pitam ko može da prepriča susret i brzi rastanak dva brata na početku. I ako neko spomene brojanice, znaću da ovi časovi nisu otišli uzalud, da su Crnjanski i Književnost dobili još jednog saveznika.

Rat je, nas dvoje o tome nemamo iluzija, unaprijed izgubljen.
Ali, ne mogu nam oduzeti sve predstojeće dobijene bitke, koje počinju otvaranjem knjiga Miloša Crnjanskog.

Nenad Veličković


vesti po rubrikama

^Godišnjica rođenja i smrti
Miloša Crnjanskog

14:12h

Zašto u srpskoj kulturi nije obeleženo dve i po decenije od smrti pisca "Seoba"?

14:19h

Crnjanski piše Andriću

14:26h

Predak i savremenik

14:33h

Smrtno smo se dosađivali na Itaci

14:40h

Rat je iskustvo koje delimo sa Crnjanskim

14:47h

Crnjanski i pozorište

14:54h

Fotografije koje je pisac načinio nastale su iz službe umetnosti

15:01h

Pisac i knjiga imaju svoju sudbinu

15:08h

Pesnik izdveštava iz Nemačke

15:15h

Crnjanski, i gooool!

15:22h

Kako se Beograd odužio Milošu Crnjanskom

 



     


FastCounter by LinkExchange