|
 |
 |
  |
 |
 |
14. Sep 2001 14:49
(GMT+01:00)
|
Dve kule STC-a bile su projektovane da izdrže požar, vetar i zemljotres
O avionima nisu ni sanjali
U kulama radilo 50.000 ljudi, bile su teške po 290.000 tona, a
imale su 104 lifta, 21.800 prozora i po 110 spratova
Zgrade "bliznakinje" STC-a u NJujorku,
srušene u napadu na SAD, bile su visoke po 420 metara i među najvišima
na svetu, posle kula u Torontu (544 m), Moskvi (540 m) i Šangaju
(468 m). U svojoj istoriji doživele su već jednu nesreću - u podnožju
prve zgrade 26. februara 1993. eksplodirao je kamion pun eksploziva
i tom prilikom je poginulo šest osoba, oko 1.000 je ranjeno, ali
nastala oštećenja nisu ugrozila zdanje, navode AFP i Mond. Zgrade
STC su izgrađene 1972, koštale su tadašnjih 37 miliona dolara,
i bile su na krajnjem jugu Menhetna, u srcu njujorškog poslovnog
kvarta. Obe su imale po 110 spratova i ukupnu površinu od 406.000
kvadratnih metara. "Bliznakinje", kako su ih od milja
zvali NJujorčani, projektovao je japanski arhitekta Minuro Jamasaki
kao simbol mira, a postale su zaštitni znak međunarodne trgovine,
bogatstva i američke moći.
Izgrađene od betona i čelika, bile su teške po 290.000 tona.
Kule su imale betonsko jezgro u svojim osama, ukopano 192 metra
i dvostruke pregradne zidove debljine od 20 do 90 cm.
Bile su projektovane da izdrže požar, vetar i zemljotres, ali
nisu odolele naletu dva aviona u punoj brzini, teških po 175 tona.
Na svakoj od "bliznakinja" bilo je 21.800 prozora, a
u obe zgrade je postojao na svetu jedinstven sistem pristupa do
vrha, od osam kapsula za po pet osoba. Oko 104 lifta su prevozila
svakog dana oko 50.000 osoba koje su tu radile i još oko 100.000
koje su ih svakog dana posećivale. U STC-u su bile kancelarije
više od 500 kompanija i trgovinskih organizacija, kao i carinske
uprave država NJujork i NJu Džerzi.
U podzemlju ispod "bliznakinja" nalazili su se tržni
centar, stanice metroa, jedan parking i železnička stanica. Zahvaljujući
lakoj konstrukciji, na vetru su oscilovale manje od 28 cm. Brz
pad zgrada arhitekte i inženjeri objašnjavaju time što je centralno
jezgro, izgrađeno najvećim delom od betona, eksplodiralo pod jakim
udarcem aviona, a velika težina gornjih spratova, od oko 2.500
tona po spratu, sručila se na strukturu koja nije bila u stanju
da izdrži pritisak tolike mase.
|
 |
 |
 |
Napad iz tri knjigNapad na SAD možda je bio
inspirisan romanom "Izvršna vlast" Toma
Klensija. U ovom romanu na veoma sličan način japanske
kamikaze otimaju avion i njime uleću u Belu kuću i
ubijaju predsednika posle čega nastaje haos. Postoji
i druga knjiga koja bi mogla da bude inspiracija -
"Tarnerovi dnevnici" Vilijama Pirsa koja
je postala "sveto pismo" za ekstremne desničare.
Pirs je vođa Nacionalne alijanse - najaktivnije američke
grupe ekstremnih desničara iz Virdžinije. Na kraju
te knjige, glavni junak puni eksplozivom avion kojim
udara u Pentagon. Podsećanja radi, primerak te knjige
nađen je kod Timotija Makveja koji je pogubljen pre
nekoliko meseci zbog bombaškog napada na federalnu
zgradu u Oklahoma Sitiju. Teoretičari zavera podsećaju
da je prvi avion udario u STC samo nekoliko minuta
posle devet sati ujutru, u isto vreme kada je eksplodirala
Mekvejeva bomba u Oklahomi.
Teroristički napad otetim avionom na STC u NJujorku
do detalja je opisan u trileru "Kost", turskog
pisca Bedrija Bajkama, koji je objavljen krajem decembra
prošle godine. Za razliku od stvarnog događaja, 11.
septembra, kada je u terorističkom napadu na NJujork
stradalo stotine nedužnih civila, u Bajkamovoj knjizi
teroristički akt je izveo jedan pilot-samoubica.
On je otetim "boingom", koji je leteo
na redovnoj liniji Pariz - NJujork, udario u jutarnjim
satima, kad ljudi odlaze na posao, u jednu od kula
Svetskog trgovinskog centra i razrušio je. Da li je
reč o već poznatoj floskuli da je literatura nekad
stvarnija od života i da mu često prethodi ili je
možda siže turskog trilera poslužio kao inspiracija
za ovonedeljni, nezabeleženi teroristički napad u
SAD, za sada nije poznato. Tek, Bajkamov triler je
zabranjen po objavljivanju zbog izobilja opisa scena
seksa, a protiv autora se, kako navodi Itar Tass,
vodi krivični postupak i on će 25. septembra izaći
pred sud.
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
|
|
 |
  |
 |
vesti po rubrikama
|
|
 |
|
|