Ustankom 1941. godine, u četvorogodišnjim ratnim okršajima, stvorena je oružana
snaga, treća po veličini (posle SSSR-a i Engleske u Evropi), koja
je dala veliki doprinos u borbi i slamanju fašističkih sila u
Drugom svetskom ratu. Ta snaga je NOV Jugoslavije. Celokupno naoružanje
i dr. ratnu opremu je otimala od okupatora. Do kraja rata zaplenila
je, pored ostalog, 640.000 pušaka, 32.000 puško-mitraljeza, 13.000
mitranjeza. 70.000 pištolja, 18.000 automata, 7.000 minobacača,
4.600 topova, 900 tenkova, 309 aviona, 20.000 motornih vozila
i druge ratne opreme. Samo do 1944. godine bila je sastava od
400.000 dobrovoljaca (jedina doborovljačka armija u Drugom svetskom
ratu - u svetu), a ui završnim operacijama narasla na 800.000
boraca, svrstana u četiri Armije Jugoslovenske NO vojske. Imala
je sve vidove i rodove oružane sile. Nanela neprijatelju, u živoj
sili, gubitke: 337.000 poginulih, više od 500.000 ranjenih i 340.000
zarobljenih neprijateljskih vojnika. (Vojno delo br. 3/1995. i
Elaborat 64 sekcija ratnih brigada u SRJ).
Za doprinos NOV Jugoslavije pobedi nad fašističim islama najviši
dražvnici antihitlerovske koalicije odali su zasluženo priznanje.
O tome je još u toku rata govorio Vinston Čerčil u Engleskom pralaamentu.
De Gol, odnosno njegov Komitet nacionalnog oslobođenja Francuske,
u proglasu francuskom narodu 17. maja 1944. godine, kaže: "Francuski
narod u ovim teškim ratnim prilikama stekao je još jednog iskrenog
prijatelja, hrabre narode Jugosalvije, koji se pod rukvoodstvom
legendarnog junaka Maršala Tita, bore već pune tri godine, ne
samo za svoje, već i za oslobođenje Francuske".
Na konferenciji mira u Parizu, avgusta 1946. godine, minsitar
spoljnih poslova SSSR-a Vječeslav Molotov je rekao: "Među
slovenskim i neslovenskim državama, Jugoslvija zauzima meto herojskog
borca u redovima antihitlerovske koalicije, pri čemu je poznato,
da je baš Jugoslavija ponela na svojim plećima teinu nemačke i
italijanske okupacije i dala ogromne žrtve u borbi protiv našeg
zajedničkog neprijatelja".
Nažalost, nova vlast Srbije, briše sve iz prošlosti - o ustanku
1941. godine pa i praznik 7. juli Dan Ustanka narod Srbije 1941.
godine.
Oni bi možda pre progalsili za praznik 25. mart 1941. godine.
Milan Kovačević
Beograd