Benito Musolini je bio pritajeni bigamista koji
je svoju prvu ženu i sina poslao u sanatorijum kako bi "zatro
tragove njihovog postojanja", otkrio je jedan italijanski
novinar. Italijanski diktator naredio je svojim agentima da izbrišu
evidenciju o njegovom braku s Idom Dalser uprkos tome što je zahvaljujući
upravo njenom novcu na početku karijere tada tek mladi političar
pokrenuo sopstveni list.
Međutim,
neki dokumenti su sačuvani jer su Idine sestre sakrile najvažnije
spise u presahlom bunaru i u punjenoj ptici koju u svom domu i
danas čuva još živa 88-godišnja nećaka. Dokumenti koje je pronašao
Marko Ceni, novinar i istoričar iz Trenta, pokazuju da se Musolini
u 31. godini oženio 34-godišnjom Idom, ćerkom gradonačelnika Sopramontea,
u crkvi u Milanu.
Ida i Benito upoznali su se na jednom skupu. Godine 1914, kada
su se venčali, Musolini, koji je tada bio levičarski novinar,
osnovao je sopstveni list Il Popolo d'Italija. Ida je obezbedila
gotov novac, založivši svoj nakit i prodavši salon lepote čiji
je bila vlasnik. Stranicu iz matične knjige u parohiji Sopramonte,
odmah do Idinog upisa u knjigu rođenih, kasnije su istrgli fašistički
agenti. Oni nisu uspeli da pronađu potvrdu izdatu novembra 1915.
u Milanu, kada je Ida rodila sina Benita Albina, kao ni dve pisane
izjave koje je Musolini 1916. dao pod zakletvom, priznajući očinstvo
nad dečakom i preuzimajući odgovornost za njegovo finansijsko
izdržavanje.
U tim potvrdama piše da Musolinijevu porodicu "čine njegova
supruga, Ida Dalser, i jedno dete". U decembru 1915, međutim,
Musolini je sklopio građanski brak s Rakelom Gvidi. Ona je poticala
iz njegovog rodnog grada Predapija u Romanji i rodila mu je dete
Edu nakon što su se verili 1909. godine. Musolini i Rakela su
se venčali u crkvi 1925. i ona je bila njegova pratilja svih 20
godina koliko je diktator bio na vlasti. Ovo je priča o bogohuljenju,
izdaji i nasilništvu, izjavio je Ceni. Musolini je za Idu govorio
da je "histerična".
Pošto je osnovao fašistički pokret i postao premijer 1922, pokušao
je da izbriše svoju prvu ženu iz prošlosti. Kada je Ida pokušala
da se požali fašističkom ministru koji je 1926. posetio Trento,
pretukli su je i poslali u mentalnu bolnicu. U pismima koje mu
je slala, Ida je tražila od Musolinija da je uveri da nije naložio
da ubiju njihovog zajedničkog sina. "Čak ni Neron ni Kaligula
ne bi uradili ono što si ti uradio", pisala je Ida. Umrla
je od moždanog udara 1937. godine u azilumu San Klemente u Veneciji.
Njen sin Benito je s 11 godina zatvoren u jednom domu za defektnu
decu. Kasnije mu je dozvoljeno da se priključi italijanskoj ratnoj
mornarici, a rođacima je rečeno da je "ubijen u borbi".
U stvari, odveden je u jedan azilum blizu Milana, gde je umro
u julu 1942, u 27. godini, očigledno od anoreksije. Njegov otac
diktator umro je zajedno sa svojom dugogodišnjom ljubavnicom Klarom
Petaki. Ubili su ih partizani dok su pokušavali da pobegnu iz
Italije u Švajcarsku u aprilu 1945. godine. Ceni kaže da je za
ovaj brak velikog Dučea saznao kada je počeo da piše lokalnu istoriju.
Profesor Denis Mak Smit, Musolinijev biograf, izjavio je da su
ovi novi dokazi "potpuno verodostojni".
J. P.