Ostane li sadašnja vladajuća DPS na vlasti u Crnoj
Gori i posle 22. aprila, Republika će najverovatnije postati samostalna
i, kako oni najavljuju, međunarodno priznata. Ako, pak, lideri
SNP-a budu imali većinu u novom parlamentu, referenduma neće biti.
Zato se predstojeći vanredni parlamentarni izbori smatraju referendumom
pre referenduma.
Prema registru Ministarstva pravde, u Crnoj Gori postoji više
od 60 stranaka. Međutim, može se reći da politički deluje samo
petnaestak: Stranka demokratske akcije, Srpska narodna stranka,
Srpska demokratska stranka Crne Gore, Stranka srpskog jedinstva
za Crnu Goru, Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj, Srpska
narodna radikalna stranka, Otadžbinska stranka, Internacionalna
demokratska unija, Liberalno demokratska partija CG, Stranka prirodnog
zakona, Savez komunista Jugoslavije - komunisti Crne Gore, Jugoslovenski
komunisti Crne Gore, Jugoslovenska levica u CG, Stranka deviznih
štediša.
Jedna od najmlađih stranaka u CG jeste Narodna socijalistička
stranka Crne Gore koja okuplja nekadašnje članove SNP-a odane
Momiru Bulatoviću, a čijim osnivanjem je ispao iz igre prethodno
registrovani Socijalistički narodni pokret, za koji se takođe
verovalo da je skup pristalica M. Bulatovića koga su se odrekli
i oni koji su ga registrovali.
Ova stranka će se zalagati za očuvanje zajedničke države. Srpski
je orijentisana, a aktivnostima će rukovoditi štabovi i radne
grupe, jer će predsednik biti izabran tek posle izbora, i za tu
priliku će biti organizovan Kongres, saopštio je njen "privremeni"
lider Duško Jovanović.
Novitet je i Narodna sloga dr Novaka Kilibarde, osnovana takođe
nedavno. Narodna sloga je najavila podršku samostalnoj Crnoj Gori,
pa i borbu na izborima s tim ciljem.
I
pored tolikih registrovanih stranaka, malo je njih politički relevantnih
za izbore. U važne se mogu ubrojiti DPS, SNP, LS CG, NS, SDP,
albanske nacionalne i muslimanske stranke, koje su tek s najavama
odvajanja CG od Srbije počele da se više angažuju u političkom
životu.
DPS se zalaže za samostalnu i nezavisnu Crnu Goru, mada
je vlastima Srbije "ponudila" Platformu za redefinisanje
odnosa u zajedničkoj državi. Ipak, DPS nije prihvatila ponudu
liberala da uz njihovu podršku, posle izlaska NS iz koalicije
"Da živimo bolje", raspiše referendum o samostalnosti
Crne Gore. DPS zasad nije odgovorila na pitanje s kim i kako na
izbore, a pretpostavke da će predvoditi procrnogorski blok koji
namerava da raspiše referendum nisu potvrđene.
SDP "preferira veliku predizbornu koaliciju stranaka
koje se zalažu za nezavisnost CG uoči vanrednih parlamentarnih
izbora 22. aprila. To nisu obični izbori, već izbori za referendum,
rekao je Miodrag Iličković, potpredsednik te stranke. Po njemu,
razgovori o koalicijama zavise od toga da li će se partije boriti
za svoje rejtinge ili za strateške ciljeve - Crne Gore kao samostalne
i priznate države. SDP je ove stavove saopštila DPS-u i LSCG-u,
očekujući dogovor o koalicionom nastupu. I pored ove očigledne
ponude, SDP je najavila da je spremna da samostalno izađe jer
se oseća snažnom.
LS CG od osnivanja zastupa ideju osamostaljivanja CG.
Liberali su na vanrednoj konferenciji prošle nedelje usvojili
Rezoluciju o ponudi koalicije DPS-u za izbore, ali pod uslovom
da ta partija odustane od Platforme za redefinisanje odnosa sa
Srbijom. Liberali su usvojio deklaraciju o suverenosti Crne Gore
iz 1991, kao i Rezoluciju o poništenju odluke Podgoričke skupštine
1918, kojom je odlučeno da Crna Gora uđe u Kraljevinu SHS. Oni
na izbore idu sa sloganom "Liberali, nego što!" Liberali
su više puta optuživali vladajući DPS za nedostatak hrabrosti,
odugovlačenje i pogrešne političke procene u pitanju odnosa prema
konačnoj odluci o državno-pravnom statusu CG.
NS Dragana Šoća je dovela do "krize vlasti"
kad je napustila koaliciju "Da živimo bolje". Šoć smatra
da je centar izbora donošenje suštinske odluke o državno-pravnom
statusu CG. Narodna stranka u ove izbore izlazi s jasnom porukom:
demokratska CG u demokratskoj Jugoslaviji, integrisana u Evropu.
Aktivisti će u kampanji obići svaku kuću i svakom građaninu objasniti
stavove.
SNP još nije odgovorila na ponude koalicije s nekim doduše
manjim strankama koje su za očuvanje države sa Srbijom. Ali, njen
predsednik Predrag Bulatović je rekao da nije samo koalicija rešenje
za pobedu na predstojećim izborima, već da postoje i neke međuvarijante.
Osim toga, Bulatović smatra da bi trebalo "raditi" na
razdvajanju DPS, SDP i liberala i "naterati" ih da samostalno
izađu na izbore, jer bi tako, po njemu, te stranke dobile najmanje
glasova i postale gubitnici na izborima.
Portparol DUA Ferhat Dinoša je za "Glas" rekao
da Zakon o izboru poslanika nije baš onakav kako je objavljeno,
da će Albanci dobiti pet predstavnika u Skupštini. Pet mandata
daju albanski glasovi, ali za njih konkurišu sve stranke. Albanske
stranke će se u neravnopravnoj utakmici izboriti za svoja mesta
u parlamentu, smatra on, i dodaje da je ipak opšta politička situacija
bolja nego ranije. Albanske stranke su pokazale da vode računa
o opštem interesu CG, zaključuje Dinoša.
DSA će 24. marta održati Izbornu skupštinu na kojoj će
se razmotriti mogućnosti koalicionog nastupa na izborima sa DUA.
SNS je znatno pre raspisivanja izbora javno pozivala "prosrpske"
ili "projugoslovenske" snage, odnosno SNP i NS, da stupe
u koaliciju kako bi "odneli presudnu pobedu" na izborima
i sačuvali zajednicu sa Srbijom. To je ponovila i posle raspisivanja
izbora.
Crnogorskoj republičkoj izbornoj komisiji izborne liste su zasad
predale SRS dr Vojislav Šešelj i Koalicija komunističkog
i radničkog pokreta za Jugoslaviju.
Srpski monarhistički pokret sa sedištem u Beranama odlučio
je da se pridruži zahtevima za formiranje koalicije za zajedničku
državu Crne Gore i Srbije.
Slavica Jovović